Informacija – najvažnija i najskuplja roba

Na našem tržištu objavljuje se do 380 novinskih naslova. U maloj Hrvatskoj izlazi čak 10 nacionalnih dnevnika, u 12 izdanja. U odnosu na 2002., kad je prema istom izvoru (Presscut d.o.o.) kružilo 230 novinskih naslova, došlo je do povećanja od 60 posto. Iste je godine izlazilo samo šest nacionalnih dnevnika.

Suvremeni poslovni čovjek suočen je s pitanjem pribavljanja, prerade i iskoristivosti informacija koje su mu potrebne. Informacija je postala najvažnija i najsukuplja roba. Iako su pojavom interneta, a pogotovo besplatnih dnevnih novina, vijesti postale dostupne svakom pismenom građaninu, za pronalaženje prave, potrebne informacije katkad je potrebno utrošiti sate rada. Stoga se mudri poslovni ljudi za pribavljanje informacija koriste uslugama onih kojima je to osnovni posao.

Industrija praćenja medija nastala je zbog potrebe svih koji se bave PR-om, odnosima s medijima, marketingom i komunikacijskim menadžmentom za odabranom, pouzdanom, pravodobnom i točnom informacijom.

Tvrtke koje prate medije premošćuju jaz između neuhvatljivosti informacije i milijunskog auditorija kojem je poslana. Nerijetko klijentima dostavljaju informaciju o objavi nekoliko minuta nakon njezina emitiranja i omogućuju im brzu reakciju na vijest koja ih pogada.

Broj medija i količina vijesti i informacija koje se proizvode 24 sata na dan onemogućuju samostalno uočavanje važnih informacija.

Zato postoje agencije za praćenje koje taj posao obavljaju su stavno i profesionalno. Obvezale su se da sve dokumentiraju i po hrane, a s obzirom na to da je klijentu katkad potrebna informacija o emitiranim sadržajima na nekom udaljenom tržištu ili je neki projekt potrebno pratiti globalno, umrežile su se u udruženje koja pod jedinstvenim uvjetima razmjenjuje medijske objave sa svih strana svijeta.

Agencije za praćenje medija (media monitoring agencies), koje su se u Hrvatskoj pojavile prije 16-ak godina kao skromne press clipping agencije i bavile se izborom članaka s popisa od stotinjak tiskovnih medija, danas imaju zahtjevan zadatak brzog izvješćivanja o svemu što se u medijima moglo pročitati, čuti ili vidjeti, i to za svega nekoliko sati.

Loše vijesti posebno su tražene kao roba za žurnu isporuku jer direktori korporativnih komunikacija moraju odmah reagirati protupriopćenjem prije nego što informacija dospije do najšire javnosti, i to da bi spriječili moguću štetu za ugled, a katkad i prihode i zaradu onih čija djelatnost ovisi o korisnicima medijskog sadržaja.

Prema količini medija, ulaganjima u oglašavanje te broju i raznolikosti marketinških i PR agencija Hrvatska se može svrstati u najrazvijenije zemlje svijeta. Upravo ta količina medija i preobilje podataka i informacija koje donose apostrofira potrebu služenja uslugama specijalizirane kuće koja se bavi izborom medijskog sadržaja.

Medijske objave postaju predmet analize da bi korisniku pružile dodatnu sintetiziranu informaciju, podatak o kompetitivnoj slici, elemente SWOT analize, ocjenu PR događaja, procjenu učinka PR-a, marketinške ili sponzorske kampanje.

Općenito se smatra da neplaćene medijske objave u javnosti imaju veći kredibilitet od plaćenih objava – reklama. Taj veći kredibilitet nastoji se analizirati i vrednovati i jedan su od važnih pokazatelja uspješnosti PR kampanje.

Stoga se, uz usluge agencija za praćenje medija, poslovni ljudi, a prije svega PR djelatnici i stručnjaci za strateško komuniciranje, sve više koriste specifičnim uslugama agencija za analizu medijskog sadržaja.

Tvrtke Medianet i Presscut razvile su vlastitu metodologiju i tehnologiju izbora, pohranjivanja i analize medijskih informacija utemeljenu na svjetskim standardima u mjerenju učinkovitosti informacija koje objavljaju masovni mediji.