Porezne olakšice na ulaganja u istraživanje i razvoj ovih su dana jedna od najvruih tema u odajama hrvatskih tvrtki. Ministar financija Ivan Šuker ih je, naime, ukinuo. Iz Zakona o porezu na dobit izbačene su promjenama u svibnju koje stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine. Kako za sada izgleda domaća zakonodavna slika, od toga datuma nema više oprosta poreznika na ulaganja ‘koja razvoj znači’. Lani su na toj osnovi, prema podacima Porezne uprave, 472 tvrtke svoju poreznou osnovicu smanjile za ukupno 659 milijuna kuna, što je Šuker zabilježio kao manjak priljeva u proračun od 131 milijun kuna. Broj korisnika tih povlastica u posljednje tri godine znatno raste jer je u 2003. poreznu osnovicu poradi troškova na istraživanje i razvoj smanjilo 279 tvrtki.
Posljednjih šest mjeseci lideri hrvatskog poslovanja sve glasnije lobiraju da im se povlastice vrate, a kako godina istječe, postaju sve nervozniji jer ne znaju kako planirati rashode u idućoj godini.
Dobra je vijest da će im se olakšice vratiti, ali ne blagodatima zakonodavstva Šukerova ministarstva. Ono se, naime, uskladilo s regulativom Europske unije i uklonilo olakšice jer ih je Europska komisija ocijenila državnim potporama koje nisu u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju niti su u skladu s europskom regulativom o državnim potporama.
Unija porezne olakšice za istraživanje i razvoj ipak daje. Zato će se one vratiti kroz zakonodavni laboratorij ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca na, doduše, malo kompliciraniji način, ali usklađen s propisima EU i uz blagoslov Olgice Spevec, šefice Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. ‘U hitnu Vladinu proceduru’ uskoro idu izmjene i dopune Zakona o visokom školstvu i znanstvenoj djelatnosti. Prijedlog tih izmjena trenutačno je u fazi radne verzije. Unatoč tome, tim ministra Primorca, njegov pomoćnik za financije Stipe Mamić i pomoćnica u kabinetu Sara-Sanela Butorac za Lider su ekskluzivno prezentirali novi model poreznih olakšica da bi tvrtkama pokušali skratiti vrijeme neizvjesnosti.
No dok se oni i Ministarstvo financija preko glasnogovornice Sanje Bach zaklinju da problema neće biti, iako Zakon koji povlastice ukida stupa na snagu 1. siječnja, a onaj koji ih vraća najvjerojatnije neće stići ‘stupiti na snagu’ u istom roku, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Josip Kregar kaže da je tu riječ o porezima i da će komplikacija svakako biti te da će one destimulativno utjecati na ulaganja u istraživanje i razvoj.
- Formalno-pravna praznina manji je problem, a veći je taj što gospodarstvo ne može voditi ozbiljnu politiku planiranja ulaganja u situaciji u kojoj nema pravodobno definiran porezni zakonodavni okvir – kaže Kregar dodajući da su se izmjene oba zakona trebale donijeti istodobno. Dekan zagrebačkog Prava smatra da bi stupanje na snagu izmjena Zakona o porezu na dobit koji ukida olakšice trebalo suspendirati dok izmjene zakona koji će vratiti povlastice ne prihvati Sabor.
Bilo kako bilo, odlučit će, kao i uvijek, premijer Sanader, a u međuvremenu biznisu treba pomoći da preživi premijerovo usklađivanje…
Porezne olakšice za istraživanje i razvoj, prema radnoj verziji novoga zakona, dijele se u tri kategorije. Prva, najizdašnija, odnosi se na temeljna znanstvena istraživanja, pa tvrtke mogu poreznu osnovicu smanjiti za 200 posto od iznosa opravdanih troškova. Slijede nešto manje olakšice za primijenjena istraživanja, u kojima tvrtke mogu poreznu osnovicu smanjiti za 150 posto od iznosa opravdanih troškova. Treća kategorija, s najmanjim olakšicama, razvojna su istraživanja, u kojoj tvrtke mogu poreznu osnovicu smanjiti za 100 posto od iznosa opravdanih troškova.
U novi model olakšica Primorčev je tim, sudeći prema prezentaciji koju je pripremio za Lider, uložio mnogo truda. Načelo je za sve tri kategorije isto, pa ga je dovoljno objasniti na primjeru temeljnih istraživanja zamišljene kompanije (u daljnjem tekstu: Kompanija). Ako Kompanija ima dobit od milijun kuna, obvezna je platiti 200 tisuća kuna poreza na dobit. Ima li 100 tisuća kuna opravdanih troškova za temeljna istraživanja, ostvaruje pravo na umanjenje porezne osnovice za 200 posto od iznosa opravdanih troškova, odnosno za 200 tisuća kuna, pa će porez na dobit koji iznosi 20 posto platiti na osnovicu od 800 tisuća kuna i on će iznositi 160 tisuća kuna.
- Taj oprost u ovom slučaju od 40 tisuća kuna, sukladno zakonodavstvu EU, tretira se kao državna potpora jer su za tu olakšicu umanjeni prihodi središnjeg proračuna – kaže pomoćnica ministra Primorčeva Sara-Sanela Butorac. Izmjene zakona iz Primorčeva resora donose još jednu novost. Ukupan iznos državnih potpora za temeljna istraživanja ne može prijeći više od 100 posto od iznosa opravdanih troškova tvrtke. Kad je riječ o primijenjenim istraživanjima, maksimalni iznos državnih potpora ne može prijeći više od 50 posto od iznosa opravdanih troškova, a kad je riječ o razvojnim istraživanjima, maksimalna državna potpora ne može prijeći 25 posto od iznosa opravdanih troškova.
Da bi ostvarile porezne olakšice prema tom novom modelu, tvrtke će ministru znanosti morati poslati poseban zahtjev. Za razliku od dosadašnjega poreznog olakšavanja morat će voditi i posebno knjigovodstvo svojih troškova. Prijedlog novoga Primorčeva zakonodavstva donosi i definicije triju kategorija istraživanja za koja priprema olakšice. Tako Sara-Sanela Butorac objašnjava da se pod temeljnim istraživanjem podrazumijevaju ‘poslovni namijenjeni širenju znanstvenog i tehničkog znanja koje nije povezano s industrijskim i komercijalnim ciljevima’. Iako takva istraživanja nisu dominantna u privatnom sektoru, pa tako ni u hrvatskom, taj dio zakonodavstva više će se odnositi na buduće, poželjne privatne institucije koji će biti obveznici poreza na dobit. Pod primijenjenim istraživanjem Primorčeva zakonodavstva podrazumijeva, kaže Butorac, ‘planiranu istraživanja ili kritička ispitivanja radi stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga ili za znatna poboljšanja već postojećih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga’.
