Konkurenti

Telekomunikacijski operateri nude televizijske usluge, a kabelski usluge telefonije. Takva je, prema svemu sudeći, budućnost elektronskih medija u zemlji Hrvata. Naime, otkako je vrijedni nekadašnji monopolist na tržište lansirao svoju MaxTV internetsku televiziju, a na tržište ušao novi igrač Digi TV s digitalnom televizijom, kabelski su se operateri suočili s činjenicom da njihova dosadašnja osnovna djelatnost nije ključ za uspjeh.

Dva najveća kabelska operatera, prisutna na nacionalnoj razini, najavljaju da će svoj komadić elektroničkog tržišta zauzeti ulaskom u područje koje je dosad bilo rezervirano samo za telekomunikacijske operatere. Adriatic kabel i Digital City Media (DCM) već nude usluge širokopojasnog interneta, a kao odgovor na T-HT-ov ulazak na njihov teritorij najavljaju da će u skoroj budućnosti svoj portfolio proširiti i uslugama triple playa, videa na zahtjev i kupnje putem televizije, dok će do kraja godine Adriatic kabel početi komercijalizaciju digitalne televizije. Osim ta dva nacionalna operatera, i lokalni operater tvrtka Kerman, s koncesijama za područje Zagreba i Kutine i oko dvije tisuće korisnika, već nudi DIGI paket u sustavu, a njen je čelnik Zvonko Kerman nedavno također ponudio triple play usluge preko kabelske televizije.

Iako u Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije naglašavaju da se nijedan od tih kabelskih operatera još ne nalazi na popisu operatera javne govorne usluge, ‘kabelaši’ su ustrajni u tome da odgovore telekomima. Za razliku od telekoma, kojima je glavno oružje u borbi za korisnike niska cijena usluga, kabelski operateri morat će krenuti alternativnim putem budući da ne koriste standardnu telefonsku paricu za pristup širokopojasnom internetu. Točnije, svaki priključak za kabelski internet korisnici moraju dodatno platiti i to u iznosima od nekoliko stotina kuna, što otežava penetraciju broadbanda. Stoga i ne čudi da su se kabelski operateri odlučili za ponešto drugačiju strategiju. Naime, prvi korak za aktivno sudjelovanje na telekomunikacijskom tržištu operateri su napravili okrupnjavanjem, odnosno proširenjem korisničke baze.

Tako je lider na tržištu kabelske televizije preuzimanjem zagrebačkih operatera Antene J.D. i Automata povećao broj svojih pretplatnika za 20 posto, na 55 tisuća, proširivši tako svoj tržišni udio na 42 posto. Tvrtku DCM osnovao je 2001. međunarodni fond SEAF Croatia (Small Enterprise Assistance Fund) te se brojem osnovnih pretplatnika vrstao na sam vrh tržišta kabelske distribucije, prema HAT-ovim procjenama za 2005. godinu, više od 65 milijuna kuna. Iako DCM posluje s gubitkom, njegov direktor Adrian Ježina predviđa da će se iduće godine prihodi povećati na 50 milijuna kuna.

Očekujemo da će se najveći rast prihoda dogoditi u segmentu iznajmljivanja vodova, što već sad, pored kabelske distribucije i interneta, zauzima značajan udio – rekao je Ježina i dodao da je osnovna prednost DCM-a neovisna infrastruktura. Točnije, DCM-ova kabelska mreža može doprijeti do 150 tisuća domaćinstava, a budući da se tvrtka ne može pohvaliti tolikim brojem pretplativa, vodove iznajmljuje nekim financijskim i državnim institucijama.

No, otkako posluje, tvrtka nije ostvarila dobit, što pripisuje ulaganjima – u pet godina više od 70 milijuna kuna. Naravno, i preuzimanje Automata i Antene J.D. signal je da će se ulaganja dalje povećavati. Kako navodi Ježina, kvaliteta postojeće mreže zagrebačkih operatora ne zadovoljava standarde tehnologije koju tvrtka nastoji implementirati, stoga joj je potrebna rekonstrukcija. Upravo zbog rekonstrukcije ili, kako kaže Ježina – modernizacije, neki stanari područja čiji su raniji koncesionari bile preuzete tvrtke. Točnije, DCM je u naslijeđe dobio pet tisuća pretplativa tvrtke Antena J.D. na području zagrebačkih Dugava, Sloboštine i Travnog, dok je Automat svoje usluge pružao za četiri tisuće pretplativa na području Središća, Kamenačke, Trstika i Volovčice. Suvlasnik stambenog objekta je tako, iznerviran bušenjem i raskopavanjem DCM-ovih tehničara, rekonstrukciju nazvao terorom i potražio pomoć hrvatskih medija.

Upoznati smo s nezadovoljstvom stanara i jedino što možemo reći jest da je posao odrađen prema pravilima struke te da je stanje stubišta u prvobitnom stanju. S druge strane, DCM je u naslijeđe dobio pet tisuća pretplativa tvrtke Antena J.D. na području zagrebačkih Dugava, Sloboštine i Travnog, dok je Automat svoje usluge pružao za četiri tisuće pretplativa na području Središća, Kamenačke, Trstika i Volovčice. Suvlasnik stambenog objekta je tako, iznerviran bušenjem i raskopavanjem DCM-ovih tehničara, rekonstrukciju nazvao terorom i potražio pomoć hrvatskih medija.

Bez sukoba sa stanarima nije prošao ni DCM-ov glavni konkurent, nacionalni operater Adriatic kabel. Prije godinu dana i Spilićani su bili nezadovoljni tim novim koncesionarom, koji je preuzeo lokalnog operatera tvrtku IVB i povećao cijenu pretplate sto posto. I ovdje je bilo riječi o rekonstrukciji jer, prema Adriatic kabelu, stara mreža nije mogla udovoljiti tehnološkim zahtjevima za usluge interneta, a niže cijene prema tome ne bi bile ekonomski isplative. Od 2001. godine, otkad je osnovan uz pomoć financijske injekcije fonda Copernicus Adriatic Fond, Adriatic kabel je preuzeo desetak lokalnih operatera, među koje se ubrajaju i nedavne akvizicije tvrtki KabelNet, Centar mreža Adriatic i najavljena akvizicija dosadašnjeg partnera tvrtke Globalnet. Otkrivanjem se Adriatic kabel opasno približio DCM-u, a posljednje preuzimanje olakšava mu pokretanje usluga triple playa budući da Globalnet već posjeduje sve potrebne dozvole i koncesije. Adriatic kabel posjeduje mrežu koja pokriva 85 tisuća domaćinstava, što je za 65 tisuća manje od tvrtke DCM, a izvjesno je da će preuzimanjem Globalneta opasno proširiti broj korisnika kabelskog interneta budući da na području Zagreba Globalnet posjeduje i Wimax koncesiju.

Prihod iduće godine planiramo povećati sa 24 na 35 milijuna kuna, dok računamo i da će nam se pretplatnička baza povećati na više od 40 tisuća korisnika – rekao je Krešimir Lovreček, direktor Marketinga i prodaje tvrtke Adriatic kabel, koja će ovu poslovnu godinu završiti s gubitkom što je, tvrdi Lovreček, rezultat njihovih ovogodišnjih poslovnih poteza.

Val akvizicija tvrtka će najvjerojatnije završiti već potkraj prosinca kad se očekuje da će dioničari tvrtke Globalnet dati zeleno svjetlo da postane dijelom toga najvećeg izazivača na tržištu kabelske televizije. Partnerstvo te dvije tvrtke traje od 2004. godine kada je dogovoreno da će Globalnet usluge interneta ponuditi preko Adriaticove infrastrukture. Sudeći prema riječima Krešimira Lovrečeka, kabelski operateri mogu ponuditi veće brzine interneta prije svega zbog toga što se umjesto bakrenih parica koristi hibridna mreža veće propusnosti koja je kvalitetnija od postojeće infrastrukture fiksnih telekoma i bitna kod ponude digitalne televizije. Kad je riječ o kabelskom internetu, tvrtka DMC je u povoljnijem položaju budući da raspolaže mrežom koja može obuhvatiti 150 tisuća domaćinstava, dok Adriatic kabel svoje usluge trenutno može ponuditi 85 tisuća korisnika diljem Hrvatske.

Nadam se da će uskoro biti vidljivi rezultati liberalizacije tržišta – govori Ježina, kojeg zabrinjava niska stopa penetracije kabelske tehnologije, posebice kabelskog interneta na domaćem tržištu.

Da bi kabelski operateri u tom segmentu mogli uspješno konkurirati ADSL-u, i to ne kvalitetom već brojem pretplatnika, traže da im se olakša pristup telekomunikacijskoj mreži. Kako tvrde upućeni, država je prilikom dodjela koncesije do 2003. godine zahtijevala da se kabelska infrastruktura postavlja podzemno, dok je neriješena situacija s DTK-om blokirala polaganje kabela u podzemlje.

T-Com koristi svoje prednosti stečene dugogodišnjim radom i ulaganjem građana i lokalnih zajednica u gradnju kabelske infrastrukture, koju prisvajaju. Ne smije se zaboraviti da su svojevremeno telefonski priključci prodavani po 3 tisuće njemačkih maraka. Često je izvođač infrastrukture bio grad ili pojedina općina iz svojih fondova ili samodoprinos i onda je to dano na korištenje telekomu, najčešće bez naknade i bez ugovora o služnosti – prisjeća se direktor Kerman.

Vlasnici kabelskih televizija slažu se da bi po tom pitanju i Agencija za telekomunikacije trebala biti brža.

Kad širimo poslovanja, moramo ishoditi dozvole za priključenje na DTK. Taj proces traje 90 dana, što je danas na tržištu neprihvatljivo – tvrdi Lovreček i dodaje da se ne bune zbog toga što moraju izdavati sredstva za iznajmljivanje vodova, već zbog toga što ta sredstva idu T-HT-u, a ne lokalnoj zajednici.

S njim se slaže i direktor tvrtke DCM, koji navodi da je T-Com, budući da posjeduje infrastrukturu kojom može doći do velikog broja korisnika, u prednosti bez obzira na to kakva je kvaliteta njegovih usluga.

Iako do velikog broja korisnika može direktno ući uz pomoć novih tehnologija, stanje s DTK-om je zabrinjavajuće – zaključio je Ježina.

Loš imidž tvrtki zbog rekonstrukcije postojeće infrastrukture, slaba marketinška aktivnost (tvrtke dijelom zbog problematike DTK, a dijelom zbog slabo razvijene mreže ne mogu svim korisnicima ponuditi svoje usluge, koje se onda ne isplati ni reklamirati), visoka ulaganja i ovisnost korisnika o kabelskoj infrastrukturi čimbenici su koji bi mogli kočiti operateru u realizaciji ambicioznih planova. No, bude li se hrvatsko elektroničko tržište razvijalo prema uzoru na zapadnu, gdje se većina kabelskih pretplatnika koristi i uslugama interneta, valja očekivati da će se tržišna utakmica zaostriti, a na pobjednika se ne treba unaprijed kladiti.

Dva operatera – 72 posto tržišta

Kabelski operateri traže da im se olakša pristup telekomunikacijskoj mreži.