Iako Inine dionice još nisu počele kotirati na burzi, već je prošli tjedan bio vidljiv njihov učinak na domaće tržište kapitala. Naime, građani su ostali zatečeni brzinom kojom je država krenula u javnu ponudu i činjenicom da će dionice moći upisivati svega nekoliko dana pa su se, nepripremljeni za takav scenarij, žurno uputili prema brokerskim kućama nastojeći osigurati sredstva za upis nove dionice. Iako je tjedan počeo s relativno velikim minusima na tečajnicama domaćih burzi, do kraja tjedna situacija se stabilizirala, a najlikvidnije su dionice ostvarile i rast cijena na tjednoj razini.
Neočekivano, prošli se tjedan najviše trgovalo dionicama Plive, s kojima je ostvaren i najveći tjedni promet, u iznosu od 71,6 milijuna kuna. Pretpostavlja se da su Plivine dionice prodavali institucionalni ulagači s namjerom skorog sudjelovanja u privatizaciji Ine. Iako su brojni analitičari posljednjih dana s velikim oprezom i skepsom pratili prodaju Ininih dionica, jasno je da su mnogi od njih u svojim javnim istupima prešutjeli neke zanimljive činjenice koje se moglo pronaći u prospektu društva. Točno je da se Ina pri tržišnoj cijeni od 1.900 kuna, što je gornji raspon cijene u ponudi, ne čini osobito primamljivom, pogotovo usporede li se njezini dosad ostvareni poslovni rezultati s rezultatima regionalne konkurencije poput MOL-a i OMV-a. No, Ina u usporedbi s njima još ima prostora za veći rast u budućnosti, osobito ako uskoro počne osuvremenjivati rafinerije. Osim zanimljivoga geostateškog položaja te brzorastućega regionalnog tržišta na kojem posluje, Ina raspolaže i velikim potencijalnim te dokazanim rezervama nafte i plina koje, sudeći prema podacima iz prospekta, prema današnjim tržišnim cijenama premašuju iznos od 20 milijardi dolara. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će tržište uskoro vrednovati Inu na burzi.
Protekli se tjedan intenzivno trgovalo i dionicama Podravske banke, pri čemu im je cijena porasla za 9,8%, na konačnih 2.250 kuna. Iako nema preciznih informacija tko je kupovao, a tko prodavao dionice, pretpostavlja se da je bila riječ o preslagivanju vlasničkih pozicija pojedinih individualnih i institucionalnih ulagača.
Kako je hirovito domaće tržište kapitala, pokazao je prošlosti primjer osječke Saponije. Naime, tržišna je cijena njezine dionice prošli tjedan pala za čak 10%, na 630 kuna. Na tako oštar pad cijene ponajviše je utjecala opća korekcija tržišta, ali i devetomjesečni rezultati poslovanja društva, za koje su neki ulagači procijenili da su bili ispod očekivanih. A Saponija je zapravo u devet mjeseci ove godine poslovala dobro: dobit je povećana za 8,38%, na iznos od 8,84 milijuna kuna, dok su u isto vrijeme poslovni prihodi Saponije zabilježili rast od 8,5%, na 344,81 milijun kuna. Ukratko, ostvareni se poslovni rezultati mogu ocijeniti dobrima, s obzirom na to da Saponija posluje u vrlo konkurentnom okruženju.
Prošli je tjedan obje domaće burze zahvatio oštar val korekcije. Međutim, likvidne dionice nisu zabilježile znatniji pad cijena, što je pozitivno utjecalo na kretanje indeksa. Tako je dionički indeks Crobex porastao za 0,85%, a prošli je petak iznosio 3.184,38 bodova. U isto vrijeme indeks Varaždinske burze – VIN zabilježio sličan porast vrijednosti (+0,38%), a kraj je prošloga tjedna dočekao na razini od 2.955,92 boda. Za to vrijeme obveznički je indeks Crobis zabilježio daljnji lagani rast. Tako je njegova vrijednost prošli petak dosegnula iznos od 101,8616 bodova, odnosno bila je za 0,24% viša nego tjedan dana prije.
Prema devetomjesečnim konsolidiranim rezultatima poslovanja Adris grupa je ostvarila dobre poslovne rezultate. Iako su poslovni prihodi grupe, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, zabilježili pad od 3,91%, na iznos od 2,05 milijardi kuna, neto dobit grupe povećana je (+10,35%) na 579,2 milijuna kuna (356,94 kuna po dioniči). Operativna je dobit Adrisa u usporedbi s prošlom godinom zabilježila pad od 9,87%, te je u devet mjeseci ove godine iznosila 592,96 milijuna kuna. U strukturi ostvarenih poslovnih prihoda domaća je prodaja smanjena za 2,27%, na iznos od 1,2 milijarde kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu zabilježili su pad od 8,36%, na iznos od 794,35 milijuna kuna. Međutim, ukupni devetomjesečni prihodi Adrisa nisu znatno smanjeni (-0,88%), a ove su godine iznosili nešto više od 2,19 milijardi kuna. Adris je ove godine ostvario snažno povećanje financijskih prihoda (+80,74%), na iznos od 143,13 milijuna kuna. Pritom su rast zabilježili i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika (+115,61%), na 31,03 milijuna kuna, ali i kamatni te ostali financijski prihodi koji su povećani za 73%, na iznos od 112,09 milijuna kuna. Tako je dobit prije oporezivanja povećana za 4,52%, na 693,48 milijuna kuna.
