Sedam kandidata za Telekom Srpske

Optimizmu u Sarajevu pridonijela su preuzimanja bihaćkog fonda Fortuna, LH Gospodarske banke te Pivovare Tuzla, dok je u Beogradu temperaturu podignuo velik uspjeh nove emisije dionica Privredne banke.

Regionalna su tržišta kapitala potkraj listopada i u prvoj polovini studenoga većinom zabilježila korekcije cijene, s kratkotrajnim skokovima zabilježenim prije svega u Sarajevu i Beogradu.

Sarajevska je burza početak studenoga dočekala okupana optimizmom. Oba su indeksa bilježila gotovo svakodnevno napredovanja, a bluechip indeks SASX-10 sredinom je studenoga u nekoliko navrata nadmašio vlastiti rekord. Tome su najviše pridonijele blokovske transakcije odnosno preuzimanja, najprije bihaćkog fonda Fortuna, a zatim i LH Gospodarske banke te Pivovare Tuzla. Od dionica u fokusu valja zabilježiti sporo ali sigurno napredovanje vrijednosti dionice Bosnalijeka na službenoj kotaciji prema cijeni od 40 KM. Na slobodnom se tržištu Fabrika duhana Sarajevo, nakon objave planova Vlade u vezi s privatizacijom iduće godine, približila ključnoj psihološkoj razini od 300 KM. Još su dvije kompanije iskazale namjeru za uvrštenje službenu kotaciju – Klas i Sarajevo osiguranje, a odluku će o tome Sarajevska burza donijeti do kraja godine. Promet se blago oporavio pa će na godišnjoj razini vjerojatno sustići planiranu brojku od 300 milijuna eura. Osim toga, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Rješenje o imenovanju članova zajedničke Komisije za tendersku prodaju 88 posto od ukupnog kapitala Aluminija Mostar. Komisiju sačinjavaju Hamdija Kulović (predsjednik Komisije), Rešad Žutić i Nevenka Vokić (u ime Vlade FBiH), te Jure Musa, Mladen Galić i Mihajlo Butigan (u ime Aluminija), dok je za sekretara Komisije imenovana Sabaheta Čongo. Doznaje se da je veliki favorit za preuzimanje multinacionalna kompanija Glencore.

U Banjoj Luci su investitori potkraj listopada većinom iskazivali oprez koji je u posljednjem tjednu mjeseca doveo do korekcije svih triju indeksa. Korekcija je, međutim, bila kratkoga dana. Nastavilo se topolo-hladno s dionicama obiju rafinerija jer je nakon početne informacije da je finalizacija ugovora s ruskim Zarubežnjeftom pri samom kraju, optimizam spasnuo. Slično je bilo i s dionicama Telekoma Srpske koje su, iako i dalje najlikvidnije, pokazale priličnu volatilnost na informacije u vezi s privatizacijom.

Doznaje se, međutim, da je za preuzimanje zainteresirano čak sedam kompanija, a blaga se prednost daje austrijskom Mobilkomu. Bio bi to, nakon osvajanja treće mobilne mreže u Srbiji, drugi ovogodišnji veliki uspjeh Borisa Nemšića. ‘Probudile’ su se i neke pomalo zaboravljene dionice. Tako se, nakon najave Podravke da je zainteresirana za preuzimanje Vitaminke, pozornost investitora ne smanjuje. Nakon strelovitog rasta u prvom tjednu studenoga, cijena se stabilizirala na 1,10 KM. Dionice Jelšingrada Livnice Čelika (JLLC) postale su zanimljive investitorima nakon prodaje državnog kapitala slovenskom Livaru.

Sve performanse kompanije značajno su poboljšavane, što su investitori i nagradili povećanom likvidnošću i rastom cijene. Dionice Hidroelektrana na Trebišnjici u prvom su tjednu studenoga pokazale svoju volatilnu stranu. Tjedan je započeo rekordnom prosječnom cijenom od 2,55 i dnevnim rastom od 2,25 posto, da bi se u utorak postignula nova rekordna prosječna cijena od 2,61 KM uz izjednačavanje all-time-high cijene od 2,65 KM.

U Crnoj Gori korekcija je ipak usporena, iako i dalje ne može biti riječ o snažnim uzletima cijena karakterističnima za prvu polovinu godine. Strasti je uzburkala najava slovenske naftne kompanije Petrol da želi u Crnoj Gori graditi elektrane, a jedina mogućnost koju je dosad njezin tim razmatrao je Buk Bijela, na granici Crne Gore s BiH, rekao je u razgovoru za podgoričke Vijesti predsjednik Uprave slovenske kompanije Marko Kryžanowski.

• O tome smo razgovarali s nadležnim ministarstvom i Montenegrobonusom jer na toj lokaciji možemo ostvariti investiciju koju želimo. Ne ma mnogo mjesta gdje bi se mogla sagraditi elektrana od 40 ili 60 mega-

Sredinom studenoga potpisan je i ugovor o privatizaciji 30,92 posto dionica Crnagoraputa uz obvezu dokapitalizacije. Trećinu dionica ove crnogorske kompanije austrijski Strabag platit će 8,4 milijuna eura, a za investicije 5,7 milijuna eura. Novi vlasnik Crnagoraputa preuzeo je obavezu dokapitalizacije ove kompanije, koja nominalno vrijedi blizu 13,5 milijuna eura, do 51 posto. Strabag planira da će u iduće tri godine Crnagoraput ostvariti oko 100 milijuna eura prihoda.

Oba su beogradska indeksa potkraj listopada i u prvoj polovini studenoga većinom podizala vrijednosti. Bolje je prolazio, zaslugom izvedbe pojedinih banaka, bluechip indeks BELEX15 koji je u nekoliko navrata dosegao gotovo rekordnu razinu od 1.500 bodova. U prvom planu bila je Agrobanka koja je bilježila stalno vrlo visoke promete i napredovanje cijene. Vrijednost dionica tako je 16. studenoga premašila rekordnu razinu od 35.000 dinara za dionicu, a upućeni su skloni tvrditi da tu nije kraj.

Osim toga, pozornost je privukao i veliki uspjeh novih emisija dionica Privredne banke. Na izdane vrijednosne papire od 12,1 milijuna uplaćeno je 143 milijuna eura, što je 33 puta više. Poslije dokapitalizacije država će uložiti oko tri milijuna eura s nekretninama, pa će u toj banci imati 20 posto udjela u vlasništvu. Banka će tom ‘operacijom’ uvećati kapital na 30 milijuna eura, što će joj omogućiti otvaranje 33 nove poslovnice i njezin brži razvoj. Banka će, prema kazivanju njezina direktora Čede Petrovića, u naredne dvije godine nastaviti s naporima u cilju povećanja kapitala bilo kroz dokapitalizaciju ili uzimanjem kredita od ERBD-a ili IFC-a Svjetske banke, kako bi privukla što veći broj klijenata, a time i depozit poslije čega bi bila prodana nekoj inozemnoj banci.

U slučaju da banka ostane u većinskom vlasništvu domaćega kapitala, banka će emitiranjem dionica nastojati putem burze uvećati sadašnji kapital. Najveći rast cijene početkom studenoga zabilježile su dionice tvrtke Voda Vrnjci nakon informacije da kompaniju navodno preuzima Agrokor. Iako je informacija odmah demantirana, Voda je samo pet trgovinskih dana porasla čak 44 posto.

Beogradsku financijsku scenu potkraj listopada uzdrimala je najava američkog Citibanka da želi prodor u Srbiju. Do kraja godine namjerava otvoriti predstavništvo u Beogradu, koje će najverovatnije biti pretvoreno u aktivnu banku. Njen dolazak sigurno će označiti prekretnicu u srpskom bankarstvu koje je, kažu znalci, pred procesom ukupnijavanja. Poznato je Citibank na tržišta dolazi kupnjom velikih banaka. Kao potencijalna meta spominju se tri-četiri banke: Komercijalna banka, Poštanska štedionica, pa i Vojvodinska banka (koju je nedavno za 385 milijuna eura kupila Nacionalna banka Grčke), pa i Hypo Alpe-Adria grupa.

Glavni ljubljaški indeks SBI 20 dosegnuo je potkraj listopada rekordnu razinu, ali nakon toga, s obzirom na suzdržanost investitora, bilježi pad vrijednosti. U prvom planu bile su dionice iz prve kotacije, prije svega Gorenje, Krka i Mercator. Od ostalih događaja valja spomenuti ‘pekarske’ ratove i rast cijena dionica Žita i Mlinostesta. Gorenje se usklađilo s većinskim dioničarima i sazvalo skupštinu koja će odlučiti o 50-postotnoj dokapitalizaciji društva. Među glavnim investitorima vjerojatno će biti EBRD koji će reći na što će društvo upotrijebiti sredstva i kakva će biti cijena novo izdanih dionica koje društvo još nije otkrilo. S obzirom na cijene na burzi koje se u posljednje vrijeme vrte oko knjigovodstvene vrijednosti, vidljivo je da investitori ne očekuju veće iznenađenje.

Investitori su se ponovno okrenuli dionicama Mercatora podigavši ih u drugome tjednu studenoga na cijenu oko 45.000 tolar. Na to su neosporno utjecali i objavljeni poslovni rezultati. Prihodi od prodaje u odnosu na isto vrijeme lani povećani su 18 posto, na više od 20 milijuna eura. Predsjednik Uprave Žiga Debeljak najavio je da će bez obzira na spajanje Konzuma i Delte M, Mercator i dalje raditi na povećanju svog udjela u Hrvatskoj, Srbiji i BiH akvizicijama kao i na razvoju vlastite prodajne mreže. Rekordnu su razinu ostvarile i dionice Pivovarne Laško. Iako su poslovni rezultati Krke, objavljeni 16. studenoga, bili vrlo dobri, to se dosad nije odrazilo na cijenu dionica. Iako i dalje najlikvidnije izdanje, Krka bilježi laganu stagnaciju vrijednosti dionica. Spekulira se da bi se Actavis, nakon neuspjeha s Plivom, mogao pokušati preuzeti Krku, ali vijest zasad nije potvrđena. Petrol je nekoliko puta bio blizu ključne razine od 115.000 SIT, ali nije je uspio probiti. Kraj godine donijet će i rasplet na pekarskoj sceni. Vjerojatno će se na neki način spojiti Žito i Mlinostest koji bi spojeni mogli predstavljati značajnijeg igrača u ovom dijelu Europe.