Čak ni stručnjaci nisu znali za Bukovčevu sliku Sestre koja je naslikana u Pragu, a prvi put se izlaže i Venecija Emanuela Vidovića. Da najbolje slike često nisu u muzejima, već krase intimne privatne obiteljske prostore, potvrđuje izložba Hrvatsko moderno slikarstvo 1880.-1945. u privatnim zbirkama, otvorena u Klovčevim dvorima u Zagrebu do 3. prosinca. Riječ je o umjetninama nastalim na prijelazu i u prvoj polovini prošloga stoljeća, najplodnijem razdoblju hrvatskoga slikarstva, koje je dalo najveća umjetnička imena. Galerist Žarko Dečić svojom je dugogodišnjom suradnjom s privatnim kolekcionarima stekao njihovo povjerenje, pa su posudili svoje skriveno blago za ovu izložbu, a Igor Zidić je stručno obradio to zvjezdano doba hrvatskoga slikarstva i sve dokumentirao u monografiji (hrvatsko-engleskoj) koja prati taj jedinstveni projekt privatnoga galerista i renumerirane galerijske ustanove.
Prevrtiljiva vremena i politički događaji, režimi koji su otimali obiteljske kuće i nekretnine, progoni i pljačke naučili su vlasnike da nikome ne pokazuju dragulje iz svojih zbirki. Hrvatski kolekcionari posudili su ukupno 77 slika, među kojima jedan veći broj nikad nigdje nije bio pokazan, a mnoge nisu reproducirane ni u stručnim knjigama i monografijama. Zbog toga su mnoga djela otkriće ne samo za publiku, već i za stručnu javnost. Na nekoliko djela nalazimo potpis Celestina Medovića, Vlahe Bukovca, Josipa Račića, Miroslava Kraljevića, Mencija Crnčića, Vladimira Becića, Ljube Babića, Ignjata Joba, Emanuela Vidovića, Ivana Tiova, Vilka Gecana, Lea Jukneka, Milivoja Uzelca, Oskara Hermana, Otona Ivekovića i drugih.
