EPH se priprema za izlazak na burzu

Europapress holding (EPH) počeo se pripremati za izlazak na burzu. Točnije, posebno je timu na nedavnom sastanku Uprave povjerjen zadatak da poslovanje najvećeg domaćeg novinskog izdavača uredi tako da bude spreman svoje dionice ponosno izlistati na burzi.

Tu Liderovu informaciju nitko u EPH-u nije ni pokušao demantirati, ali direktori Stipe Orešković i Bernhard Schneider, odmah spremni na razgovor, na sve su se načine pokušali relativizirati. Složili su se u jednom – na sastanku članova Uprave EPH izgovorena je riječ IPO i načelno ni Ninoslav Pavić niti njemački WAZ, kojega Schneideru zastupa u Zagrebu, nemaju ništa protiv da se EPH restruktuirira i da jednoga dana bude sposoban za kotiranje na burzi.

No, iz posebnih razgovora s dvojicom direktora, uz njihove komentare da je vijest, nažalost, pobjegla iz dobro utvrđenih EPH-ovih zidina, dojam je gotovo nepotican. Eventualnom izlasku na burzu skloniji je Ninoslav Pavić nego Bodo Hombach, član Uprave njemačkog WAZ-a (West Allemagne Zeitung), zadužen za regiju Jugostočne Europe. Prema pouzdanim informacijama, upravo je taj dvojac na Skupštini dioničara EPH (jedina dva člana skupštine) održanoj u Beču donio odluku o prvom koraku prema burzi.

• U današnjoj situaciji razvijenoga globalnog biznisa logično je da jedna kompanija EPH-ove veličine razmišlja o izlasku na burzu, što su učinile mnoge velike korporacije. EPH se za sada želi pripremiti i za dvije godine imati opciju, odnosno biti sposoban izaći na burzu ako nam to bude trebalo – kaže Orešković u razgovoru za Lider ističući ipak da je medijsko tržište specifično i da većina svjetskih igrača posluje kao tvrtka u obiteljskom ili monovlasništvu.

• Da je riječ tek o kupnji opcije, potvrđuje i Schneider, ali njemu riječ burza mnogo teže pada nego Oreškoviću, možda tek zato što je financijska, ili je ipak riječ o ne sasvim usuglašenim željama suvlasnika Pavića i WAZ-a.

• Da bi se EPH kvalitetno pripremio za burzu, potrebno je tri do pet godina, ali za sada tvrtka nema razloga listati svoje dionice na burzi jer joj sav potreban kapital mogu osigurati dva suvlasnika – kaže Schneider komentirajući da je financiranje kompanije u suvlasničkom odnosu dva ravnopravna partnera katkad vrlo teško. Orešković također ističe da dodatni kapital nije motiv izlaska na burzu, već da je razlog za donošenje takve odluke, kad kompanija bude za nju spremna, širenje tvrtke u regiji. Schneider objašnjava da je WAZ strateški ulagač i da trenutačno moćna njemačka tvrtka u stopostotnom obiteljskom vlasništvu nije zainteresirana izlaziti na burzu s Europapress holdingom. Ipak, Schneider se složio da za tri do pet godina scenarij burze nije nemoguć.

Koliko su se god oba direktora trudila spominjanje kratice IPO u EPH-ovim prostorima prikazati kao vijest koja nije vrijedna pozornosti, nekoliko ju je savjetnika s kojima smo podijelili priču, koja je šesti i sedmi kat zagrebačke zgrade u Koranskoj 2 podigla na noge, dočekalo vrlo pozitivno. Kao jedini motiv koji bi EPH mogao imati za izlazak na burzu savjetnici ipak navode prikupljanje kapitala, a želju da posluje transparentnije, ako takva postoji, pozdravljuju. Zapravo žele reći kako im se sviđa mogućnost da zapravo zavire u financijski kr.

Johnatan Cooper iz konzultantske kuće Ascendant Capital Zagreb kaže da bi bilo vrlo zanimljivo vidjeti EPH na burzi, ali ističe da je osnovni problem kompanije netransparentnost poslovanja.

• Upitno je hoće li WAZ dopustiti takav korak – kaže Cooper. Vladimir Preveden iz zagrebačkog ureda Roland Bergera za ideju EPH na burzi kaže da bi utjecala izrazito pozitivno na hrvatsko medijsko tržište. Većini savjetničkih kuća ipak nedostaju čvrsti financijski pokazatelji o poslovanju EPH da bi konkretnije procijenili njihovu spremnost za burzu, pa tako Željko Perić iz Capera kaže tek da domaćim burzama treba jedna takva poznata i zanimljiva dionica za kakvom vladu kronična glad.

I dok je priča vrlo zanimljiva, stvarnost za sada nije sasvim blistava. EPH je profitabilno poduzeće, ali neke brojke iz pouzdanih izvora pokazuju da sređivanje stanja u kući za EPH-ove menadžere neće biti lak zadatak. Cilj je izlaska na burzu visoka cijena dionice, a EPH.

Nakon ovogodišnjeg lansiranja Metroa, koji je prema riječima direktora EPH Stipe Oreškovića vrlo uspješan projekt, EPH se, koncentracijom na tržištu objektivno onemogućen u daljnjim akvizicijama, odlučio na zaokruživanje svoje medijske moći pokrećući nove novine. Orešković najavljuje pokretanje novoga slavonskog dnevnog lista koji će se zvati Slavonski dom. EPH kroz Metro već koketira s Glasom Istre suradnjom na razmjeni sadržaja i tako se polako slaže regionalna EPH-ova slagalica. Styria u međuvremenu marljivo pregovara s riječkim Novim listom, i to je preuzimanje, spekulira se, vrlo blizu. EPH je, prema podacima jednog analitičkog izvješća, nakon što je Styria pokrenula 24sata, uložio u marketing 50 milijuna kuna, što je rezultiralo povećanjem prodaje, ali dobit nije opravdala ulaganje. Kako će EPH odgovoriti na Styrijino moguće preuzimanje Novog lista, s obzirom na to da se bitka te dvojice igrača sve više vodi na regionalnim bojištima, ostaje otvorenim pitanjima.

Trenutno ima omču oko vrata u obliku Slobodne Dalmacije d.d. Naime, brojčani podaci kažu da je dobit Grupe EPH, koja uključuje sva poduzeća u kojima EPH ima 25 posto i više vlasničkog udjela (Distri press i još Tisak), u 2005. bila čak 50 posto manja nego u 2004. U tumačenju se navodi da je prodaja knjiga uz dnevne novine, koja je svoj vrhunac imala 2004., ‘napumpala’ dobit i da je rezultat iz 2005., kad je dobit Grupe EPH premašila tek 40 milijuna kuna, zapravo realna. Kreditno zaduženje EPH iznosi 48 posto ukupne imovine i 29 posto od ukupnih prihoda. Analitičari su nedavnim uvidom u poslovanje Holdinga ustvrdili da je likvidnost tvrtke stabilna, ali ne i zadovoljavajuća, a 271 milijun kuna, koliko kompanija ulaže u svoju nedavnu akviziciju Slobodnu Dalmaciju d.d., vrlo je težak uteg za tvrtku koja svoje poslovanje želi prilagoditi burzi.

Nijedan potencijalni ulagač u EPH-ovu dijonicu to ne bi tolerirao. EPH, odnosno holding koji upravlja s 19 poduzeća iz izdavačke branše i ima 34 tiskana izdanja, lani je, prema podacima iz brošure 400 najvećih hrvatskih kompanija za 2005. Privrednoga vjesnika, ostvario 574,5 milijuna kuna prihoda i dobit mu je nakon oporezivanja bila 1,2 milijuna kuna. Komplikirana povezanost EPH s nizom poduzeća u čijoj dobiti na neki način sudjeluje, velika zaduženost tvrtke i savršen netransparentno donošenje odluka upućuju na to da je EPH tek na početku svoje priče o pripremi za burzu. Orešković naglašava da će EPH u sljedećem razdoblju svakako mijenjati način upravljanja i uvesti novu upravljačku filozofiju.

Je li EPH uopće dorastao ideji o izlasku na burzu? Na pitanja o rastu tvrtke, tržišnom udjelu, vrijednosti kompanijske imovine te višini planiranih i poduzetih ulaganja odgovaraju riječima – važno, mnogo i golemo. A takvi odgovori na burzi dobivaju odbijenici. Zapletemo li se u spekulaciju da je Pavić bliže burzi od Hombacha, slijedi rasplet vezan uz regiju koji EPH-ove partnere predstavlja kao konkurenta na širem balkanskom tržištu. Pretpostavimo li da je ideja izlaska na burzu motivirana željom za širenjem EPH u regiji i spojimo li to za sada vrijedecim stavom da je WAZ sposoban širiti se u regiji i bez burze, ali iz Essen, a ne iz Zagreba, zaključak je jednostavan: svlasnik EPH Ninoslav Pavić željan je daljnjeg regionalnog širenja čije je izvorište Zagreb, a ne Essen, a WAZ, koji je načelno dao zeleno svjetlo za razgovore o ideji izlaska na burzu, možda takvu Pavićevu potezu nije sklon.