Prihvaćanjem Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave Zagreb bi izgubio pola milijarde kuna, Rovinj bi ostao bez više od 27 milijuna, a manjak u svojim proračunima osjetili bi i Vrgorac i Sveta Nedelja.
Zakonom se predlaže da se porez na dobit iz cijele Hrvatske slijeva u državni proračun, što bi se kompenziralo povećanjem udjela u raspodjeli poreza na dohodak. Iako bi na taj način većina gradova i županija bila na dobitku, četiri grada – Zagreb, Rovinj, Vrgorac i Sveta Nedelja – osjetili bi manjak u proračunima.
Potpunu listu s točnim iznosima gubitaka i dobitaka gradova i županija u Ministarstvu financija ne žele pokazati. Jer tada bi se o tome loše pisalo, a nema potrebe jer su samo četiri grada u gubitku, kažu u Ministarstvu. No može li se reći da je u taj ‘sam’ uvršten i manjak od visokih 500 milijuna koji će zabilježiti zagrebački proračun ili gubitak četvrtine proračuna Rovinja?
Muzej suvremenih umjetnosti, Muzička akademija ili obnova Zračne luke neki su od projekata koje bi Grad Zagreb morao stopirati sljedeće godine prihvatiti se li taj zakon, a koji su bili dogovoreni kao zajednička investicija grada i države. Manjak bi mogao udariti i na socijalna pitanja, poput uklanjanja dodatka za umirovljenike ili besplatnog prijevoza.
- Vjerujem da predsjednik Vlade u konačnici neće dopustiti donošenje takvog zakona – kaže pročelnik Ureda za financije grada Zagreba Slavko Kojić. Ne može Zagreb svojim novcem financirati deficitarne jedinice lokalne samouprave. To što mi gradimo ne znači da imamo vreću bez dna. I Zagreb ima mnogo velikih troškova, poput održavanja tramvajske pruge i sl., koje ne može obustaviti, ali bi donošenjem zakona pod pritiskom morali obustaviti diskretne troškove koji mogu biti socijalno osjetljivi.
Proračunska žrtva novih propisa bit će i Rovinj, zbog jakog TDR-a. Preneseni porez na dohodak iz državnog proračuna nipošto neće moći nadomjestiti dosadašnja sredstva poreza na dobit, pa će rovinjski proračun biti kraći za četvrtinu, odnosno za više od 27 milijuna kuna. Iz rovinjske Gradske uprave poručuju da se iz ‘istopljenog’ dijela proračuna trebala financirati gradnja školske sportske dvorane, dovršenje gradskog kolektora do sjeverne zone grada s mrežom kanalizacija, gradnja pročistača otpadnih voda, gradnja južne gradske luke za potrebe građana te početak gradnje sjeverne luke Valdibora.
Zbog negativnog učinka koncentracije poreza na dobit u lokalnim jedinicama, u kojima su sjedišta tvrtki, predlaže se da taj porez ubuduće ne bude zajednički porez, nego prihod državnog proračuna. Kao osiguranje novih izvora prihoda Vlada predlaže dodatnu raspodjelu poreza na dohodak u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Novim zakonskim prijedlogom dodatni udjel u porezu na dohodak povećava se s 10,4 na 12 posto.
Područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja primala bi u konačnici 100 posto prihoda ostvarenog na njihovu području kroz pomoć iz državnog proračuna. Općine i gradovi na otoku raspodjelom bi poreza na dohodak dobila povećani udjel od 52 posto uz dodatni udjel od 21 posto za zajedničko financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka. Svim ostalim općinama i gradovima udjel u raspodjeli poreza na dohodak povećao bi se s 34 na 52 posto, županijama s 10 na 15 posto, a Gradu Zagrebu s 47 na 67 posto. Svi bi imali pravo na dodatni udjel u porezu na dohodak, i to za projekte osnovnog školstva s udjelom od 3,1 posto, srednjeg školstva 2,2 posto, centra za socijalnu skrb 0,5 posto, domove za starije i nemoćne osobe 1,7 posto, zdravstvo 3,2 posto i javne vatrogasne postrojbe 1,3 posto. Prema računici, takvom bi raspodjelom prihoda od poreza na dohodak gradovi od 40.000 do 70.000 stanovnika dobili 10 do 20 milijuna kuna više novca nego prošle godine, a županije, ovisno o veličini, oko 8 do 10 milijuna kuna.
Predloženim zakonom zatećen je i gradonačelnik Vrgorca Borislav Matković, koji dolazi iz redova HDZ-a.