Samo Hrvatska uživa potporu većine stanovnika Europske unije kad je riječ o ulasku u članstvo: nakon što ispunili sve uvjete koje joj je EU postavio, s pridruživanjem Hrvatske slaže se 56 posto građana Unije. Slijede je Makedonija, Bosna i Hercegovina te Srbija i Crna Gora, no sve imaju manje od 50 posto podrške. Najmanju potporu, pak, imaju Albanija i Turska.
Dok se 53 posto ispitanika u starim zemljama članicama (EU 15) slaže s ulaskom Hrvatske u EU, nove joj daju potporu od 72 posto pa je tako zanimljiv podatak da bi Hrvatsku u Uniji radije vidjeli Slovaci (83 posto) nego Hrvati (71 posto). Države koje Hrvatskoj daju potporu manju od 50 posto su Letonija, Luksemburg, Portugal i Velika Britanija, dok Hrvatsku najviše podupiru Mađari, Česi i Slovaci, i to iznad 80 posto.
Relativna većina stanovnika Europske unije, njih 40 posto, zna više o potencijalnim problemima vezanim uz proširenje EU nego o koristi. S druge strane, zemlje kandidatkinje Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, kao i deset novih članica, pokazuju veći entuzijazam za proširenje i na njega gledaju kao na najbolji način za ponovno ujedinjenje europskoga kontinenta, jačanje EU te konsolidiranje zajedničkih europskih interesa i vrijednosti.
Najveći skeptik među zemljama članicama i dalje je Austrija, koja je snažno protiv ulaska Makedonije i Albanije. Ostalih 15 zemalja članica, poput Finske, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Grčke i Luksemburga, sumnjaju u korist proširenja, ali većina u svakoj zemlji slaže se s argumentima za proširenje.
Čak 70 posto građana Europske unije slaže se da će daljnje proširenje obogatiti europsku kulturnu raznolikost, ali 41 posto ipak izražava sumnju da bi to moglo ugroziti kulturni identitet i tradiciju nekih zemalja.