Home / Financije / Bivši guverner sprječavao je širenje talijanskih banaka na EU tržište

Bivši guverner sprječavao je širenje talijanskih banaka na EU tržište

Italija je u posljednje vrijeme doživjela veliki napredak na području širenja domaćih banaka na strano tržište, međusobnog povezivanja te istodobno ulaska stranoga kapitala u talijanski bankarski sustav. Italija je jedna od zemalja EMU-a koja je u stalnoj borbi sa zadovoljavanjem javnog deficita prema maštriškim zahtjevima, ali posljednji financijski podaci idu u dobrom smjeru, tvrdi glavni ekonomist talijanske banke Intesa Gregorio De Felice u razgovoru za Lider.

  • Dolaskom novoga guvernera na čelo talijanske središnje banke otvorio se tamošnji bankarski sustav. Kako se to osjetilo? – S bivšim je guvernerom situacija bila takva da je sve odluke morala dopustiti i analizirati samo jedna osoba u Središnjoj banci – guverner. Bivši je guverner smatrao da štednja mora ostati unutar Italije i da bankarski sustav treba stabilizirati bez vanjske konkurencije. Dolaskom sadašnjega guvernera dogodile su se velike promjene na području velikih povezivanja domaćih banaka i ulaska stranih. Tako je banka UniCredit preuzela HVB banku, dok se banka Intesa namjerava spojiti s bankom Sanpaolo IMI. Također su na talijansko bankarsko tržište došle strane banke iz, primjerice, Francuske i Nizozemske. Ubuduće će talijanske banke moći proširiti svoju ulogu u međunarodnoj areni, a zahvaljujući postignutoj veličini nakon što završi drugi val aktivnosti spajanja i preuzimanja. Primjerice, proširili smo našu prisutnost u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi kroz spajanje sa Sanpaolom u zemljama u kojima nismo bili prisutni.

  • Italija je imala problema pri ispunjavanju maštriških kriterija. Popravljala li se situacija vezana uz deficit? – Sljedeće će godine Financijski zakon omogućiti korekciju deficita i ispunjavanje maštriških kriterija. Prodijeva je Vlada uvela mjere vrijedne 40 milijardi eura, nužne da bi se fiskalni deficit ponovno spustio ispod 3 posto.

Uglavnom, ljudi ne shvaćaju i žale se da moraju plaćati veće poreze i što se proračunski rashodi trebaju smanjiti. U tom je smislu potreban i veći politički angažman i poruke kao što je to bio slučaj kad je Italija ulazila u EMU, jer samo zajednički cilj svih omogućuje prihvaćanje vrlo nepopularnih financijskih mjera.

  • Kako ocjenjujete gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i njen ulazak u EU? – S obzirom na političko stanje u Hrvatskoj postoje velike razlike u pogledima na domaće probleme između vlasti i oporbe, ali stajališta su im jednaka u ciljevima vezanim uz ulazak u EU. Važan je, veliki stupanj kohezije u pitanjima u vezi s EU. Hrvatska je na gospodarskom planu stabilna zemlja, inflacija je niska, gospodarstvo raste, a deficit se smanjuje. Za razliku od, primjerice, Madarske, koja ima visok fiskalni deficit. Mislim da imate dobru perspektivu za stabilnu financijsku poziciju i konkurentnu sposobnost privući strani kapital. Kad bi se usporedila gospodarska situacija Hrvatske u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku, koje sljedeće godine ulaze u članstvo EU, hrvatsko gospodarstvo je u mnogo boljem položaju. I smatram da je 2009. godina optimalna za hrvatsko članstvo u Uniji.

  • Predstavlja li dvostruko veći rast financijskog sektora u odnosu na BDP opasnost u našoj zemlji? – U svim tranzicijskim zemljama situacija je slična. Naime, razlog je taj što je stupanj bankarskog posredovanja još uvijek niži od onog u razvijenim zemljama poput Italije ili cijele eurozone, ali proces sustizanja u tom smislu se nastavlja. I tržište kapitala raste, jer je to normalno za tržište u razvoju, odnosno, investitori gledaju budućnost, pa zato i mislim da nije riječ o špekulacijama na tržištu.

  • Potkraj ovoga mjeseca očekuje se sazivanje Skupštine dioničara banke Intesa kako bi se odobrio projekt njenog spajanja s bankom Sanpaolo IMI, odobrio novi statut i imenovao Nadzorni odbor. Spajanjem tih dviju banaka nastat će vodeća bankarska grupacija u Italiji, s prosječnim tržišnim udjelom od oko 20 posto u svim bankovnim segmentima, te mreža od približno 5.500 poslovnica koja će biti raspoređena i uravnotežena na cijelom teritoriju zemlje i s tržišnim udjelom u većini regija od oko 15 posto. Glavni ciljevi nove grupe jesu neto prihod u 2009. godini od oko sedam milijardi eura, godišnja stopa neto prihoda od 14,9 posto, porast operativne marže do 2009. na 13,4 milijardi eura s godišnjom stopom rasta od 16,9 posto te isplata dividende od najmanje 60 posto neto prihoda, uz mogućnost povrata viša kapitala dioničarima.