Radojka Olić najmoćnija bankarica

300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa iz 273 kompanije upravlja sa 16 milijardi eura, što je za 2,1 milijardu eura, odnosno 15 posto više nego prošle godine.

Većinu današnjih lidera može se svrstati u dvije kategorije. To su dinosauri i malo mladi dinosauri. Kao što je poznato, dinosauri su izumrli. Lideri modernog doba danas su nevidljivi. Samozatajni su i veoma efikasni jer se bolje povezuju i naučeni su poštovati tuđe mišljenje. Moderni lideri budućnosti su žene. Ove, gotovo proročanske rečenice nedavno je izgovorio Marc Luycx Ghisi, Ph.D., dekan CBA poslovne škole.

Liderova lanjska, a i ovogodišnja najmoćnija žena hrvatskog biznisa Ljerka Puljić, starija izvršna doprinosjednica Agrokora, tvrdi, pak, da nije dobro dijeliti ljude po spolu i na taj način ženama ili muškarcima prorici budućnost.

Vjerujem da će u budućnosti prevladati nov način upravljanja. Manje će se težiti autoritativnom pristupu i hijerarhiji, a više će se cijeniti takozvani ‘soft skills’. Žene se lakše uključuju u timski rad, a od muškaraca ih u biznisu razlikuje i to što nemaju potrebu stalno biti u natjecateljskom odnosu sa svojim kolegama. Stoga žene lakše postižu sklad u timu, a samo skladan tim može donositi najbolje odluka za biznis. Istodobno, kompanijski procesi postaju sve složeniji i sve je opasnije velike sustave voditi na osnovi jednog mišljenja i odluka pojedinca. Uz takvo shvaćanje žena, muškaraca i biznisa mogla bih se složiti s profesorom Luycxom u ocjeni da će u budućnosti žene na liderskim pozicijama biti zastupljenije – kaže Puljić, napominjući, kao i lani, da njezina moć proizlazi isključivo iz moći kompanije u čijem vodstvu sudjeluje.

Profesor Luycx svoju tezu o nadolazećem liderstvu žena objašnjava ukupnom tranzicijom društva iz industrijskoga u postindustrijsko. Napominje da muškarce ipak ne smatra manje vrijednima niti ih za bilo što optužuje.

Spomenuta tranzicija mijenja industrijsko-kapitalističko tržište u tržište znanja na kojemu će najtraženiji resurs biti znanje. Tranzicija će biti poput skoka iz srednjeg vijeka u renesansu – tumači profesor Luycx. Da ne bi sve ostalo na gotovo romantičnim predviđanjima, dekan CBA napominje kako je na nedavno provedeno istraživanje u 46 zemalja svijeta, na temu bi li žene bile bolji lideri svojih zemalja, čak 68 posto odgovorilo pozitivno.

Riječ je o promjeni patrijarhalnih muških vrijednosti. Postavlja se pitanje hoće li se muškarci prilagoditi toj promjeni s obzirom na njihov neprilagodljivi stil liderstva. Oni su glasni i sebe smatraju nepogrešivima – kaže Luycx. Profesor smatra da će novo društvo karakterizirati mješavina ženskih i muških vrijednosti. Žene, prema njegovu suđu, karakteriziraju vrline poput brige i poštovanja. Žene su, kaže, povezane sa svojim unutarnjim svijetom kao i s onim vanjskim; imaju osjećaj za etiku i estetiku i, napokon, one…

Žene su ove godine bogatije. Iako je nekim damama s naše liste 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa u odnosu na lani upravljačka moć pala, većini je porasla. Neke su pritom postigle velike financijske uspjehe u svojim kompanijama, što je dovelo do toga da je ukupna upravljačka moć žena na sve tri razine upravljanja koje Lider prikazuje u odnosu na prošlu godinu – porasla. Dok je lani 70 predsjednica uprava i samostalnih direktora zajedno upravljalo s 2,1 milijardom eura, ove godine prvi 70 liderica kompanija upravlja s 3,1 milijardom eura. Ovogodišnjih ukupno stotinu članica uprava zajedno upravljalo s 3,4 milijarde eura, što je u ukupnom zbroju za 1,2 milijarde eura više od ukupne upravljačke moći predsjednica uprava prošle godine. Dok je lani 150 članica uprava zajedno sudjelovalo u upravljanju sa 10,1 milijardi eura, ove godine njih 150 suodlučuje o upravljanju s 11,9 milijardi eura. Upravljačka moć predsjednica Nadzornih odbora najmanje se povećala. Lani je 50 dama na čelu nadzora pazilo kako se troši 1,6 milijardi eura, dok ove godine 50 glavnih nadzornica nadzire upravljanje s 1,7 milijardi eura. Kapital koji nadzire prvih 50 nadzornica povećao se 75 milijuna eura.

Ta je proročanska priča trenutačno teško spojiva s hrvatskom stvarnošću jer u našemu svakodnevnom poslovnom životu muškarci su ti koji najčešće plivaju na površini. Ipak, u ženskom poslovnom svijetu, u odnosu na lanjsku listu 300 najmoćnijih dama hrvatskog biznisa, ima zanimljivih promjena. Liste 300 najmoćnijih poslovnih žena izradio je Zavod za poslovna istraživanja (ZAPI), a dame su rangirane prema upravljačkoj moći u milijunima eura procijenjenoj na osnovi lanjskih prihoda njihovih kompanija.

Dok smo lani izabrali TOP 10 najmoćnijih, ove godine uredništvo Lidera odabralo je 25 najmoćnijih dama. U poslovnom svijetu, u kojemu nekima moć dodjele njihova čvrsta obiteljska pozadina, mi smo pozornost usredotočili na žene koje su moć stekle bez takvih utjecaja.

Na prvoj poziciji nema promjena, ali ove godine drugo mjesto zauzima Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle. Upravo je nju hrvatski poslovni svijet tijekom posljednje godine najčešće isticao kao ‘role model’ za žene, a za jedno je mjesto napredovala jer sa svoje pozicije utječe i na europski biznis kompanije Ericsson. Dok je lani bila druga, predsjednica Uprave VI-Pnet-a Marie Helene Magenschab pomaknula se ove godine za jedno mjesto, a razlog je njezin na neki način neuspjeli pohod na Iskon. Zahvaljujući pak uspješnoj akviziciji Iskona, s lanjskoga petog na ovogodišnje četvrto mjesto najmoćnijih dama napredovala je Ivana Šoljan, članica Uprave Hrvatskog Telekoma. Za jedno mjesto napredovala je i Nina Oberiter Gluhak, pa je ove godine peta zahvaljujući širenju PBZ American Expressa na druge kreditne kartice. Današnji PBZ Card, koji vodi Oberiter Gluhak, moćnija je kompanija. Usljed jačanja Keruma, predsjednica Uprave Nevenka Bečić napredovala je s desete na šestu poziciju. Sedma s liste najmoćnijih Radojka Olić.

Moćne financijske

Od 11. do 25. mjesta Liderove liste 25 najmoćnijih, čak je šest žena iz financijskog sektora, što banaka, što osigurateljskih kuća, a na listi su jer vode biznis u važnim sektorima. Posebno treba istaknuti novu članicu Uprave Plive Zdravku Kovačević, kojoj je povjerenje ukazao američki Barr, a došla je iz Plivina Istraživanja i razvoja. Farmaceutska industrija donosi još dvije moćne žene. Pozornost treba obratiti i na Sanju Mlačak, koja lani nije dospjela na naše liste, jer nije obnašala istu funkciju.

Knutu funkciju, ali se ove godine pojavljuje kao predsjednica NO-a Tiska. U biti, Mlačak je kao direktorica Marketinga EPH-a u biznisu znatno moćnija. Sasvim nova dama Monique Peters došla je iz Nizozemske i prva je žena Karlovačke pivovare, iako je pivarstvo u nas i u svijetu uglavnom muški biznis.

Najznačajnija promjena na listama ZAPI-ja, koje prikazuju moć 300 žena hrvatskog biznisa, dogodila se u popisu samostalnih direktora. Lani je njih 70 zaslužilo svoje mjesto među 300 najmoćnijih žena, uz poštovanje praga od najmanje osam milijuna kuna upravljačke moći potrebno za dospijevanje na listu. Ove godine taj je prag zadovoljilo 100 predsjednica uprava i samostalnih direktora. Listu članica uprava skratili smo sa 180 na 150, poštujući lanjski prag od 9 milijuna eura, dok smo na trećoj listi, onoj koja rangira predsjednice nadzornih odbora, prikazali, kao i lani, moć prvih 50 dama koje ‘šefuju’ nadzorom.

Žene su lani bile uspješne, a najmoćnija među njima Ljerka Puljić među uspjehe Agrokora kojima je pridonijela ubrajaju i uspješno refinanciranje obveza te velik uspjeh kompanije na tržištu Srbije.

Ponosna sam na Agrokorovu sposobnost prilagodbe tržištu koju je pokazao i potvrdio. Uspjeh u Srbiji dokaz je da su sva naša strateška ulaganja bila opravdana, a da su odluke koje smo donosili u protekloj godini bile dobre – kaže Puljić. Dodaje da posebnim uspjehom Agrokora smatra jačanje izvrsnih odnosa s dobavljačima te povezivanje Agrokorove maloprodaje s hrvatskom proizvodnjom.

Potpuno razumijevanje između maloprodaje i proizvodnje koje smo postigli ulijeva vrlo poticajno osjećaj snage, pa time na neki način i moći, naravno Agrokore, a potom posljedično i moje – kaže Puljić te posebno ističe PIK Vrbovec i Belje, kompanije koje je Agrokor u posljednjih godinu dana učinio uspješnim poduzećima.

Snaga i važnost Agencije jačat će uspoređno s napretkom pregovora o članstvu Hrvatske u EU jer je zaštita tržišnog natjecanja jedan od najvažnijih činitelja stvaranja unutarnjeg tržišta zajednice. Još smo daleko od europskih standarda i moramo usklađivati zakone, ali i unapređivati praksu. Agencija mora i dalje graditi svoj identitet, izboriti se za svoje ‘mjesto pod suncem’ bez obzira na otpore na koje pritom nailazi, nerazumijevanja, pa i pritiska kojima je povremeno izložena. Ne zamaram se mislima o tome hoću li u takvim ili još težim uvjetima uspjeti dočekati kraj svog mandata ili neću, ali muči me pitanje kako s ograničenim financijskim sredstvima zadržati u agenciji mlade i iznadprosječno stručne djelatnike u situaciji kada im privatni sektor nudi dvostruko veće plaće. Upravo su oni i njihovo znanje najveća vrijednost Agencije. U skladu s time, Agencija mora biti neovisna i kredibilna institucija. Tu ne smije biti mjesta za samouvolju i diskrecijsko odlučivanje pojedinača jer odluke koje se donose u Agenciji imaju značajne i dalekosežne posljedice na poduzetnike. To će još više doći do izražaja kada steknemo ovlasti za izravnanje kazni za kršenje zakona, koje mogu iznositi i do deset posto ukupnog prihoda poduzetnika.

Ženske plaće i dalje niže od muških. Naravno, neke od njih stvarno raspolažu mogućnostima ključnog utjecaja na gospodarska kretanja, dok neke to mogu samo deklarativno. Neke ćete često vidjeti u medijima, dok su druge samozatajne, iako ne manje moćne – kaže Divjak i dodaje da njihova imena i lica ne pamtim samo po uspjehu njihovih tvrtki već i po tome koliko su same uspješne u komunikaciji s javnošću.

Najčešće su žene ipak u drugom planu i teže dolaze do izražaja. Ali tada je njihov uspjeh još izrazitiji. Ima ih u svim granama i nimalo ne zaostaju za svojim kolegama, osim u plaćama koje su u prosjeku niže iz još uvijek nedovoljno jasnih razloga – smatra Divjak i dodaje da žene još nisu dovoljno moćne.

Kao što kaže naša kolumnistica, i u vrhu vlasti tek je poneka žena s malo ili nimalo moći, a prerijetko su na čelu velikih tvrtki i velikih ideja. Važnije je nego ikad pružiti ženama priliku da se predstave javnosti ne samo milijunima kuna koje njihove tvrtke ostvaruju već i kao osobnosti i menadžeri na kojima, možda, počiva svijetla budućnosti zemlje – zaključuje Divjak.