Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Redovito smo izvezli robu na koju je kupac stavio reklamaciju zbog neodgovarajuće kvalitete te od nas traži da riješimo tu reklamaciju. Koji je najbolji način za rješenje tog problema i kako to provesti?

Postoje tri načina za rješenje reklamacije izvezene robe. Tako kupac može vratiti robu u Hrvatsku kao neispravnu, nakon čega mu se šalje nova, ispravna roba u istoj količini i vrijednosti (tzv. zamjena robe), s time da i nadalje postoji kupčeva obveza plaćanja izvezene robe. Kupac može vratiti robu i kao neprodanu, nakon čega se za tu isporuku raskida kupoprodajni ugovor, što znači da nema nove isporuke. Ako je roba naplaćena, kupcu bi se morao vratiti uplaćeni iznos. I treći je način da se roba uveze u Hrvatsku na unutarnju proizvodnju u svrhu besplatnog popravka. Naravno da će se ta inačica primijeniti ako je svojstvo robe takvo da je njen popravak tehnički moguć.

Kod vas riječ je o prvom slučaju. Povrat domaća robe koja je bila izvezena te se u Hrvatsku vraća kao neodgovarajuća radi se prema carinskom postupku ‘ponovni uvoz domaća izvezene robe – plaćanje’ te prema vrsti vanjskotrgovinskog posla ‘povrat neodgovarajuće robe’. Potrebna dokumentacija pri ponovnom uvozu je: izvozna dokumentacija prema kojoj je roba bila redovno izvezena (JCD, carinska izvozna faktura i dr.), zapisnik kupca o reklamaciji robe, proforma faktura kupca naslovljena na hrvatskog izvoznika, JCD za carinski postupak ponovnog uvoza domaća izvezene robe i dispozicija za odgovarajući carinski postupak. A prilikom ponovnog izvoza treba pričuvati fakturu za ispravnu (odgovarajuću) robu koja se šalje kao zamjena za vratenu neodgovarajuću robu, dispoziciju za odgovarajući carinski postupak, uvoznu dokumentaciju (JCD i dr.) o povratu neodgovarajuće robe u RH te JCD za izvoz ispravne tj. odgovarajuće robe.

ATA karnet je carinski dokument temeljem kojeg se carinski postupak privremenog uvoza robe s potpunim oslobodjenjem od plaćanja carine i poreza, postupak privremenog izvoza robe, kao i provozni postupak (tranzit) obavlja bez podnošenja nacionalnih carinskih isprava. Drugačije rečeno, ATA karnet zamjenjuje nacionalnu carinsku deklaraciju i svu ostalu dokumentaciju koja se uobičajeno prilaže uz carinsku deklaraciju. Privremeni uvoz robe ureden je Konvencijom o privremenom uvozu sačinjenom u Istanbulu 1990. godine (tzv. Istanbuljska konvencija), a u Hrvatskoj je stupila na snagu 1. lipnja 1999. godine. Aneks A Konvencije o privremenom uvozu uređuje postupak privremenog uvoza po osnovi ATA karneta. U skladu s čl. 5 te Konvencije ATA karnet mora se prihvatiti umjesto nacionalnih carinskih isprava i kao valjano jamstvo za pokriće uvoznih carina i poreza za robu koja se privremeno uvozi. ATA karnet se može upotrijebiti prilikom privremenog uvoza proizvoda namijenjenih izlaganju ili uporabi na izložbama, sajmovima, sastancima i sličnim priredbama, stručne opreme, proizvoda koji se uvoze u vezi s nekom komercijalnom operacijom, proizvoda koji se uvoze radi proizvodne djelatnosti, proizvoda koji se uvoze za potrebe obrazovanja, znanosti i kulture, sportske opreme, materijala turističke promidžbe, medicinske, kirurške i laboratorijske opreme koja se uvozi u humanitarne svrhe, dijelova i opreme uvezenih radi popravka vozila kojima je već odobren privremeni uvoz te uvoza životinja.

Rok valjanosti ATA karneta iznosi do godinu dana, a određuje se zavisno od vrste privremenog uvoza, što znači da je namjena robe određujući kriterij pri određivanju tog roka. Upraba ATA karneta omogućuje pogodnosti i korisnicima i carinskoj službi, jer je on istodobno i carinska isprava za identifikaciju robe i jamstvo za plaćanje uvoznih carinskih davanja i poreza. Za robu koja se privremeno uvozi u Hrvatsku ATA karnet uglavnom izdaju Trgovačke komore zemlje izvoznice, a za privremeni izvoz robe iz Hrvatske ATA karnet izdaje Hrvatska gospodarska komora.

U pravilu, uvozni carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja carinske deklaracije za puštanje robe u slobodan promet ili stavljanjem robe u postupak privremenog uvoza s djelomičnim oslobodjenjem od plaćanja carine. Dug nastaje i zbog nezakonitog unosa roba, ali i niza drugih propusta i za to su predviđeni postupci i kazne. Među tzv. lakšim propustima je prekoračenje roka prije čijeg se isteka moralo za privremeno smještenu robu ili robu u carinskom postupku odrediti jedna od predviđenih carinskih dopuštenih uporaba ili postupanja s robom, ako bi taj rok bio produljen da je zahtjev za produljenje roka bio uložen pravovremeno.

Rok plaćanja carinskog duga za carinske dužnike koji imaju položen jedan od instrumenata osiguranja za namirenje carinskog duga iznosi 30 dana od dana puštanja robe u slobodan promet, odnosno od dana kada je carinski dug priopćen carinskom dužniku. Za carinske dužnike koji ne udovoljavaju ovim uvjetima rok plaćanja carinskog duga je odmah, tj. istog dana kada se roba carini (tzv. plaćanje bez odgode). Ako carinski dužnik ne plati carinski dug u propisanom roku, carinska šalje carinskom dužniku pregled dopolnjenih neplaćenih obveza, zajedno s opomenom da će u slučaju ako carinski dužnik svoj dug ne podmiri u roku od dva dana unovčiti podneseni instrument jamstva (naplata iz bankovne garancije i sl.).