Home / Tvrtke i tržišta / Paketima telekom usluga tvrtke mogu smanjiti troškove 25 – 40 posto

Paketima telekom usluga tvrtke mogu smanjiti troškove 25 – 40 posto

Raspisivanje natječaja za telekomunikacijske usluge u poslovoj je praksi više iznimka nego pravilo. Javnih natječaja na kojima se traži ponuda objedinjenih telekomunikacijskih usluga gotovo da i nema. Medika na taj način želi uštedjeti pola milijuna kuna.

Predsjednik Uprave Medike Damir Kuštrak potvrdio nam je da je Medika raspisala natječaj za odabir telekomunikacijskog operatera. Najveća hrvatska veledrogerija tako će vjerojatno promijeniti operatera i za fiksnu, mobilnu i internetsku mrežu. Cilj je Medike da odabirom novog operatera smanji troškove telekomunikacijskih usluga s dva na milijun i pol kuna.

  • Raspisali smo natječaj i ponude su stigle. Razmatramo ih, a sljedeći ćemo tjedan donijeti odluku. Da bi ona bila što kvalitetnija, angažirali smo i konzultanta koji će nam savjetovanjem pomoći da odaberemo najbolju – rekao je Kuštrak.

Od fiksnih operatera javili su se T-Com, Optima Telekom i Metronet, a za mobilne veze T-Mobile i VIPnet. Poziv na natječaj poslali su svim operaterima. Medikin potez, odnosno raspisivanje pozivnog natječaja za telekomunikacijske usluge, u hrvatskoj je poslovnoj praksi više iznimka nego pravilo iako bi se tako troškovi komunikacija mogli znatno smanjiti. Prema procjenama domaćih operatera, uštede koje se mogu ostvariti javnom nabavom paketa usluga od jednog operatera kreću se od 25 do 40 posto. Tako je ušteda od 25 posto, koliko očekuje Uprava Medike, zapravo vrlo realna, pa čak i skromna. Čak ni javna poduzeća i institucije ne raspisuju natječaje iako ih na to obvezuje zakon.

  • Sva bi javna poduzeća svu nabavu (sve iznose veće od 20.000 kuna na godinu), pa tako i telekom usluge, trebala ugovarati javnim natječajem. No, iako zakon nalaže drukčije, praksa pokazuje da mnoga javna poduzeća takve ugovore dogovaraju direktnom pogodbom, a ne javnim natječajem – objašnjava Denis Richter, direktor prodaje H1 Telekoma.

Nakon izmjena Zakona o javnoj nabavi 1. listopada 2005. tvrtke obveznici morale su u roku od 6 mjeseci objaviti natječaje za sve telekomunikacijske usluge. Prema iskustvima Metroneta, mnoge od njih nisu ispunile te rokove niti su najavile kad će ih ispuniti, čime direktno krše odredbe zakona.

Kao pozitivan primjer u Metronetu navode MUP-ov natječaj za pružanje usluge stalnog pristupa internetu i hosting web stranice na lokaciji u Ilici u Zagrebu. Na tom je natječaju Metronet pobijedio u konkurenciji T-Coma, Iskon Interneta te Vodatela. Sudeći prema VI-Pnetovim podacima, tjedno se u prosjeku objave dva do tri javna natječaja, ali javnih natječaja na kojima se traži ponuda ujedinjenih telekomunikacijskih usluga (fiksna i mobilna telefonija, prijenos podataka) gotovo da i nema, odnosno ove ih je godine bilo jedan ili dva.

Dogovorno nabavljanje telekomunikacijskih usluga prevladava na tržištu i zbog nepoznavanja novih tehnologija i mogućnosti koje one nude. Naime, većina tvrtki je ugovorno vezana za neke od ‘starijih’ operatera na tržištu, pa su natječaji (ako se i raspisuju) najčešće raspisani samo za određeni dio telekomunikacijskih usluga, primjerice za stalni pristup na internet, glasovne usluge ili IP VPN.

  • Veliki je problem kod javnih natječaja za nabavu telekom usluga to što korisnici često ne znaju za nove telekomunikacijske tehnologije i usluge, pa zato pri definiranju natječaja traže staru tehnologiju (usluge bazirane na tehnologijama koje godinama koriste od T-Coma). Na taj način a priori iz natječaja isključuju pojedine telekom operatore koji svoje usluge baziraju na novim tehnologijama – objašnjava Denis Richter iz H1 i dodaje da H1 Telekom svojim poslovnim korisnicima nudi niz kompleksnih telekomunikacijskih rješenja koja omogućavaju smanjivanje troškova od 25 do 50 posto.

Dosadašnja Metronetova iskustva pokazuju da korisnik može ostvariti uštede od najmanje 35 posto, a integracijom usluga ostvaruje se, osim ušteda, veliko povećanje efikasnosti i fleksibilnosti cjelokupnog informatičko-komunikacijskog sustava tvrtki. Kao primjer u Metronetu navode svoga najnovijega klijenta Croatia osiguranje, kojem su u lipnju 2006. ponudili cjelovito rješenje komunikacijskog sustava s uslugama prijenosa podataka, stalnog pristupa internetu, govornim uslugama te uslugama backupa podataka.

U VIPnetu također tvrde da je ulazak novih operatera na tržište fiksne telefonije i prijenosa podataka u posljednje dvije do tri godine dovelo do povoljnijih tarifnih modela, koji omogućavaju uštede između 30 i 40 posto.

  • Kad je riječ o mobilnoj telefoniji, VIPnet vrlo često izdaje nove tarife i opcije te njima nastoji napraviti najbolje ponude za pojedine segmente tržišta. Korisnici koji koriste tarifne modele koje su ugovorili prije nekoliko godina vjerojatno plaćaju mnogo više (procjena je do 40 posto) od onoga što bi ovoga trenutka mogli ugovoriti. I na kraju, dodatnu uštedu korisnik može ostvariti kupujući sve potrebne usluge od jednog dobavljača. Bonusi koji proizlaze iz te činjenice variraju s obzirom na ukupnu vrijednost usluga koje se nabavljaju, kao i duljinu trajanja ugovornog razdoblja – stoji u odgovoru iz VIPneta.

Tržištem poslovnih korisnika u svim vrstama telekomunikacijskih usluga i dalje dominira T-HT. Liberalizacija je, osim konkurencije, najvećoj domaćoj telekomunikacijskoj kompaniji donijela i regulatorni pritisak. Naime, u T-HT-u tvrde da su zbog svoje pozicije operatera sa znatnom tržišnom snagom u nejednakom položaju s drugim operaterima sudionicima natječaja o obzirom na to da su njegove cijene regulirane i dostupne javnosti. Kao svoju prednost na natječajima u T-HT-u ističu činjenicu da jedini mogu ponuditi cijeli portfelj telekomunikacijskih usluga, ‘a što je korisnicima iz savim razumljivih razloga iznimno zanimljivo’. U T-HT-u kažu da ne daju nikakve posebne popuste za dugoročne ugovore, već odobravaju popuste temeljene isključivo na količini korištenih usluga i na uštedama koje se ostvaruju na obje strane.

Dok (prema mišljenju novih operatera) previše poduzeća, javnih i privatnih, inercijom ostaje sa stariim telekomunikacijskim operaterom i tradicionalnim tehnologijama, tvrtke koje su otkrile kako je liberalizacija pozitivno utjecala na njihovu troškovnu strukturu postaju sve zahtjevnije.

  • Prije su rokovi na koje su sklapani ugovori bili dulji, do tri godine. Sada se poslovni korisnici ne žele vezati uz jednog operatera na rok dulji od godine dana jer očekuju nove uštede s napredovanjem liberalizacije tržišta – tvrdi Hrvoje Lovrić, direktor Korporativnih komunikacija Optima Telekoma.

Mobilni operateri već su prije nekoliko godina počeli bitku za poslovne korisnike nudeći im, među ostalim, VPN, koji je omogućavao besplatne razgovore između korisnika službenih mobitela tvrtke. Slične pogodnosti sada počinju nudit i fiksni operateri, pa velike tvrtke već uživaju u besplatnim razgovorima među podružnicama.