Plinacro će u Adria LNG-u najbolje štititi interese Hrvatske

Plinovod od Draganića kod Karlovca do Vodnjana, uključujući i terminal Pula, u potpunosti je završen, obavljen je tehnički pregled i pušten je plin iz smjera Karlovca i plinovod je sada na probnom radu. Kada se budu stvorili uvjeti na platformi u sjevernom Jadranu, plin iz hrvatskog podmorja dolazit će izravno na hrvatsko tržište. To znači da ćemo povezati hrvatski plinski transportni sustav s proizvodnim poljima sjevernog Jadranu, na kojima se već 10 godina proizvodi plin i prevozi talijanskim i slovenskim transportnim sustavom. Tim se plinovodom osigurava i diverzifikacija dobave te plinifikacija područja kroz koja plinovod prolazi, a to su tri županije i 28 gradova. To je od posebnog značenja za Hrvatsku i zbog toga što otvara mogućnost nastavka plinifikacije preostalih dijelova Hrvatske.

Izuzetno velika gospodarska važnost, politička i javna pozornost te traženi i više nego kratki rokovi gradnje učinili su ga projektom visokog rizika. Prema svjetskim normativima obično se za 12 mjeseci sagradi 100 km plinovoda, a mi smo u nepunih devet mjeseci sagradili 190 kilometara. Stručnjaci su stoga ‘opravdano’ predviđali da će gradnja trajati najmanje 24 mjeseca, tim više što je tehničko-tehnoški bila izuzetno zahtjevna. Prema svemu sudeći, u pravu su bili oni koji su tvrdili da će ovaj projekt biti zamašnjak cijelom hrvatskom gospodarstvu. Dovršenjem plinovoda dokazali smo da smo odgovorna i ozbiljna energetska tvrtka spremna preuzeti i realizirati najteže i najsloženije projekte i zadaće.

Osim jasno postavljenih ciljeva i prioriteta, postavili smo učinkovitu organizaciju koja je mogla odgovoriti izazovu izuzetno kratkih rokova gradnje. Slijedilo je imenovanje kadrova prema istom načelu, pri čemu sam imao punu slobodu, podršku i ustrajnost. Naši su djelatnici doživjeli taj projekt kao inat i izazov te želju za dokazivanjem. Uspjeli smo ih motivirati i rezultat nije izostao. Podsjećam da nam je svima u Plinacru radno vrijeme bilo subotom i nedjeljom, a godišnji odmor misaona imenica. Od svakog pojedinca uspjeli smo dobiti maksimum.

Prije svega, sve izvođače odabrali smo na temelju prethodno provedena međunarodnog dvostupanjskog javnog natječaja, uz stalni nadzor konzultanta Europske investicijske banke i uz njezinu punu suglasnost kao banke koja nas je financijski pratila. Takav pristup osigurava tržišno natjecanje kandidata, potpunu transparentnost postupka i sigurnost investitora u odabir izvođača koji su u stanju izvesti radove u kvaliteti i roku. Obavljeni radovi na projektu Pula-Karlovac to na najbolji način potvrđuju.

Na projektu gradnje i modernizacije plinskoj transportnom sustava angažirane su brojne hrvatske tvrtke, od Udruge istarskih graditelja do Montera strojarske montaže, STSI-a, ZG Montaže, Montmontaže, Montinga, Enikoma, Konstruktora, Ekonera, INP-a, Elektroprojekta, Brodarskog instituta, IGH-a (Institut građevinarstva Hrvatske), Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Hrvatske inspekcije, HŽ-Agit-a itd. Odabirom različitih izvođača uspjeli smo koncentrirati cjelokupan ljudski i materijalni potencijal za dionicu koju su natječaj dobili i uspješno je završiti u planiranim rokovima. Domaći izvođači angažirani na gradnji radili su doista na granici realnih mogućnosti. Većim ulaganjima u tehnologiju i opremu te boljom organizacijom u sljedećem ciklusu gradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava očekujem i njihov veći angažman. Nadam se također da se neće ponoviti tolika koncentracija posla u tako kratkom roku, već da ćemo projekte sukcesivno pripremati i osigurati racionalnu gradnju.

Sa zadovoljstvom ističem da smo u kratkom razdoblju ostvarili sve temeljne zadatke predstavljene javnosti u studenome prošle godine, kada smo preuzeli vođenje Plinacra. Unatoč složenim uvjetima u sustavu, nizu radova i intervencija na sustavu, velikoj zimi i smanjenoj isporuci plina zbog rusko-ukrajinskog sukoba, s uspjehom smo osigurali pouzdanost i sigurnost transportnog sustava, što je naša temeljna zadaća. Sukladno planu u ovoj smo godini radili na 46 projekta, koji će do kraja godine biti većim dijelom završeni. Svi projekti predviđeni planom gradnje od 2002. do 2006. bit će realizirani, čak i plinovodi koji su naknadno uvršteni u plan, poput plinovoda za Kukuljanovo te plinovodnog sustava Baranje. Tako Plinacro osigurava čvrstu infrastrukturnu okosnicu koja jamči dugoročnu stabilnost sustava i mogućnost interkonkekcije sa svim susjednim zemljama kao i povezivanje sa svim velikim infrastrukturnim plinskim projektima u okruženju, poput Nabucco projekta i Interconnectora Turska-Grčka-Italija.

Kada dovršimo i drugi investicijski ciklus gradnje, razvoja i modernizacije hrvatskoga plinskoga transportnog sustava Hrvatska će po plinofikaciji biti u samom vrhu najrazvijenijih europskih zemalja. To znači da će uz postojećih 1.670 imati novosagrađenih gotovo 1.000 kilometara plinovoda. U tom razdoblju završit će se dva razvojno-ulagačka ciklusa od kojih prvi završava ove godine. U drugom ćemo sagraditi objekte plinovodnog sustava Like, Dalmacije i Istre, magistralni plinovod Slavonski Brod–Donji Miholjac te međunarodni spojni plinovod Donji Miholjac–Dravaszerdahely.

Plinacro interes za sudjelovanje u konzorciju u vezi je s potrebom osiguravanja dodatne sigurnosti i pouzdanosti moguće dobave plina u Plinacro transportni sustav za potrošače u Hrvatskoj. Naime, dodatnim količinama prirodnog plina omogućila bi se prava diverzifikacija dobave i lakše bi se uravnotežio sustav u trenutku smanjenih isporuka iz postojećeg dobavnog smjera. Poseban Plinacro interes za sudjelovanjem u konzorciju jest pružanje dodatne usluge transporta i tranzita prirodnog plina iz LNG-terminala do plinskih transportnih sustava susjednih zemalja. Budući da Plinacro ima zadaću razvoja, gradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava Hrvatske, logično je da u Konzorciju bude liderom za dizajniranje i gradnju potrebnih tranzitno-transportnih kapaciteta s LNG terminala. Tim sudjelovanjem u poslovima transporta i tranzita ostvarila bi se velika gospodarska korist ne samo za Plinacro nego prije svega za hrvatske potrošače plina.

Osim preko Mađarske razmatra se i smjer preko Srbije, točnije preko Iloka i Bačke Palanke. Ta je ideja u fazi izrade idejnog projekta. Zasad smo na temelju studije koju je izradio Energetski institut Hrvatske Požar, odredili najprihvatljiviji koridor za obje strane.

Razmatra se više prijedloga kojima bi se plin iz Kaspijske regije i Bliskog istoka dopremao do zemalja Europske unije. Jedna od spominjanih varijanti jest plinovod od Turske i Grčke putem Bugarske, Rumunjske i Mađarske prema Austriji koju poznajemo pod imenom Nabucco projekt. Druga je varijanta plinovod od Grčke, kojim bi se plin ispod mora dopremao do Italije, a treća, čini mi se najmanje izgledna, jest da se iz Grčke, preko Makedonije, Srbije, BiH, Hrvatske i Slovenije plin transportira prema Zapadnoj Europi. Hrvatska će gradnjom svoga transportnog sustava omogućiti spajanje na sve megaprojekte i smjerove dobave u regiji te omogućiti tranzit za zemlje u susjedstvu, što postaje posebno značajno gradnjom novoga podzemnog skladišta plina.