Home / Biznis i politika / Najprije slijedi dokapitalizacija, a onda ćemo raspisati međunarodni natječaj

Najprije slijedi dokapitalizacija, a onda ćemo raspisati međunarodni natječaj

Najprije slijedi dokapitalizacija, a onda ćemo, na temelju pozicioniranja na vrh svjetskoga turizma, raspisati međunarodni natječaj koji će privući milijardu eura i osigurati 5.000 novih radnih mjesta.

Župan istarski Ivan Jakovčić ovoga tjedna ima mnogo razloga za veselje. Ugostit će u Poreču, u povijesnoj zgradi Istarskoga sabora, HDZ-ova premijera Ivu Sanadera i njegovu svitu ministara. Priredit će im doček i održat će se dugoočekivana sjednica Vlade u Istri. Bit je priče o tome da nije Jakovčić molio Sanadera da dođe, nego župan premijeru već dugo postavlja uvjete koje ovaj mora ispuniti da bi ga prvi čovjek Istre pozvao da zasjeda na njegovu terenu. S možda najmoćnijim županom u Hrvatskoj razgovarali smo uoči konačne potvrde dolaska Vlade u Istru, a njegovo je zadovoljstvo onime što je sa Sanaderom za ‘svoju regiju’ dogovorio bilo više nego očito. Jakovčić se veseli konačnom pokretanju projekta Brijuni rivijera, ali ne veseli ga fi-

Projekt Brijuni rivijera kreće u studenom. Kreirat ćemo sasvim novi imidž istarskog turizma kojemu sada, na žalost, nedostaju resorti vrhunske kategorije. Brijuni rivijera zamišljen je tako da svjetski poznato ime otočja Brijuni iskoristimo kako bi dosad imaginarna rivijera uskoro postala vrlo realna. Na najpametniji način prenamijenit ćemo napušteno državno vlasništvo, posebno vojarne, u nešto što će donositi profit, a neće biti prosjek.

• S obzirom na to da su jaka imena koja su se interesirala za Brijune, poput Umberta Angelonija, Adrianu Zecha i Stevea Wynna, ostala bez odgovora, kakve strane ulagače tražite i jesu li ta trojica dobrodošla? – Definitivno su to poznata svjetska imena. Sigurno je dobrodošao Adrian Zech, kao čovjek koji vodi jednu od elitnih svjetskih kompanija Aman Resorts i koji je svoje uspjehe dokazao u dubrovačkoj regiji. Steve Wynn, koji je bio zainteresiran za Brijune, vjerojatno neće biti uključen u projekt. Međutim, pregovaramo s drugim američkim tvrtkama i vrlo nam je zanimljivo proširiti paletu gostiju. Američki je gost bogat gost i itekako nam je zanimljiv. Uloga gospodina Angelonija vrlo nam je važna u promociji Brijuna jer odijela Brioni nose najmoćniji muškarci svijeta, a odnedavno postoji i ženska linija. To su samo neka imena. Vrlo je važno da ulagače tražimo među jakim svjetskim tvrtkama kao što su Ritz Carlton, Four Seasons ili Starwood. Sve grupacije pokazuju velik interes. Kempinski će, primjerice, u jednom drugom aranžmanu doći na područje brijunske rivijere s tvrtkom koja će najvjerojatnije realizirati i prvo golfsko igralište. Na taj ćemo način dobiti svjetska imena u turizmu.

• Iako je projekt sada pred realizacijom, ne mislite li da je mnogo vremena izgubljeno za Brijune? – Projekt je star pet godina i osobno sam ga smislio. Moram reći da sam dijelom razočaran činjenicom da sve to tako dugo traje. Projekt je vrlo kompleksan. Čak je složeniji od onoga što sam mogao i zamisliti prije pet godina. Još nije sve dorećeno i možda neće ni biti u idućih nekoliko dana, ali napokon ćemo imati ne samo obrise projekta nego i mogućnost konkretnih realizacija.

• Kolika je trenutačno visina stranih ulaganja u Istru? – Ulaganja postojećih kompanija u Istru, posebice turističkih, dosegla su nekoliko stotina milijuna eura. No, turizam je samo jedan od stupova naše privrede. Drugi stup su ulaganja u industriju, pri čemu je TDR-ova nova tvornica najveća greenfield investicija u Hrvatskoj. Imamo ulaganja Danaca, projekt tvornice staklene vune Rockwool od 75 milijuna eura i tvornicu Beneton, vrijednu oko 30 milijuna eura. Uz industrijski stup Uljanika, TDR-a i Cimosa iz Buzeta, koji imaju mnoge kooperante, treći je stup funkcionalna poljoprivreda, posebice u vinu i maslinarstvu. Četvrti stup su uobičajene kompanije koje postoje svugdje, kao što su banke, osiguravajuća društva i ostali uslužni sektori. Ti nam stupovi omogućuju da Istra danas ima najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj koja se vrti oko 6,5 posto na godišnjoj razini. Dio programa Istarske županije jest smanjiti stopu nezaposlenosti ispod pet posto do kraja mandata 2009. godine, a vjerujem da ćemo do kraja ovog desetljeća postići punu zaposlenost.

• Tko od stranih ulagača prednjači u Istri? – Objektivno govoreći, nema nekih velikih stranih ulaganja u istarsku privredu. S obzirom na dvije nove tvornice, ispada da Danci najviše ulažu jer su sa 75 milijuna eura ozbiljan investitor. Međutim, snaga istarskoga gospodarstva nije vezana uz strana ulaganja, barem ne u ovom trenutku, iako smo za njih vrlo zainteresirani. Snaga istarskoga gospodarstva je u vitalnosti postojećih tvrtki, kako onih u turizmu koje snažno ulažu u svoj razvoj, tako i triju industrijskih tvrtki Uljanika, TDR-a i Cimosa. Strana ulaganja nisu bila ključna za ulazak Istre u novi razvojni ciklus koji će trajati pet do sedam godina i pretvoriti Istru u posve drugačiju regiju nego što je bila dosad. Veća kvaliteta života, zdraviji okoliš i zdravstveni standardi te snažno gospodarstvo – miks koji ćemo ostvariti i dokazati da industrije i turizam mogu kohabitati i da rast gospodarstva može utjecati i na sektore poput kulture i obrazovanja.

• Za razliku od Arenaturista, Istraturist Umag uspješno posluje, ali problem je u tome da Zagrebačka banka oklijeva s prodajom? – Za razliku od pulskih tvrtki, sva su ostala turistička poduzeća u osnovi uspješna. Tu uspješnost treba mjeriti neposrednim rezultatima poslovanja ili na osnovi konkretnih razvojnih planova koje imaju ili ih žele realizirati s lokalnom zajednicom. Istraturist je samo jedan, u ovom trenutku najbolji primjer takve uspješne suradnje.

• Ne mislite li da Istraturistu treba vlasnik iz branše? – Zagrebačka banka se dosad pokazala kreativnim vlasnikom i poslovanje tvrtke u suradnji sa Sol Meliom je uspješno. To je definitivno kombinacija koja je, gledajući ekonomski, pomalo neobična, ali rezultati nisu izostali.

• Podržali ste projekt LNG terminala u Plominu. Je li moguće da Istra otme taj projekt Omišlju? – Nije ideja nešto oteti. Ideja je ponuditi alternativnu lokaciju za LNG, jer smatram da je terminal ukupljenog plina apsolutno potreban Hrvatskoj za opskrbu plinom, dok Jadrans treba koristiti kao dobavni smjer. Naime, s talijanske strane postoji ambicija gradnje dvaju LNG terminala na sjevernom Jadranu, od kojih je jedan u Omišlju. Prema svemu što su rekli ekolozi, Omišalj nije optimalna lokacija i zato sam ponudio Plominski zaljev ili eventualno rt Kormačno, gdje je locirana tvornica cementa Holcim s kojom LNG svakako može kohabitirati.

• S obzirom na to da Luci Rijeka želite uzeti stočne i drvne terminale za turističku marinu, je li moguća kohabitation takve jahtaške marine sa svom tom industrijom koja se također planira? – Istočna obala Istre neće se razvijati jedino dozvoljeno kroz industriju. Turizam u Rapcu vrlo je vrijedan i mnogima vrlo atraktivan, pa i podupiremo razvoj u rabačkom klasteru. Istra ipak ne može živjeti samo od turizma. Veliki sam pobornik razvoja održivog turizma i svjestan sam da, želimo li suvremenu, konkurentnu i snažnu Istru, moramo imati i industriju, i to diverzificiranu.

• Kratkoročno ste, dakle, odustali od te ideje? – Taj projekt u ovom trenutku nije dio plana županijske uprave. Danas je to tek jedna iznesena ideja koju su mnogi napali, a mnogi i odobrili, ali nije nešto o čemu danas razgovaramo.

• Kakvi su odnosi s investitorima iz Izraela nakon propasti projekta tvornice za prenamjenu zrakoplova u Zračnoj luci Pula? – Tvornica za prenamjenu putničkih zrakoplova u teretne jedan je od vrijednih projekata koje smo razvijali i koji, nažalost, nije uspio zbog glupog ponašanja oporbe, ali i iz drugih poslovnih razloga. Naši odnosi s izraelskim investitorima su pozitivni, a bit će i ubuduće. Međutim, zasad se ne može očekivati takva vrsta ulaganja koja bi, prema mom mišljenju, bila tehnološki izazov i sjajna poveznica s onim što u Istri već radimo. Tercet brodova, autodijelova i zrakoplova se, nažalost, neće ostvariti.

• Prvi ste predsjednik Jadranske euroregije, a Pula je njezino središte. Kakve će to financijske koristi donijeti gradu i županiji? – One se mogu očekivati već prvih godina poslovanja. Oko milijun eura očekujemo samo za poslovanje, a nakon toga slijedi kandidiranje projekata zajedno sa svim članicama regije usmjerena na zaštitu okoliša i kulturu.

• Golfski tereni na Marleri još su jedan veliki projekt za koji se čini da se ipak neće ostvariti. – Marlera će se ostvariti, samo je pitanje kad i s kime.

• To je postalo upitno? – Nije upitno, nego je činjenica da svaki dosadašnji partner koji je projekt Marlera kupio od utemeljitelja i inicijatora, gospodina Dražena Ladića, nije nastavio s njegovim ostvarenjem. Stručne službe županije i općine maksimalno smo stavili na raspolaganje, međutim, u tom je projektu bilo niz nepoznanica koje ni dandanis nisu riješene. Volim golf, znam ga igrati, igram ga čak i dobro, ali golf je jedna stvar, a biti realan u parametrima kad ste investitor, nešto je drugo. Graditi golfsku igrališta, koja podrazumijevaju milijunske troškove u eurima, a da se istodobno ne može dobiti mogućnost gradnje hotela, apartmana i vila – nije realno.

• Je li onda Ladićev projekt koji je država objeručke prihvatala zapravo neisplativ? – Nije neisplativ, ali nije takav da se na njemu može zaraditi golem novac, što je čest slučaj kad je riječ o golfu. To je vrlo zahtjevan i ekonomski težak projekt koji treba znalački realizirati i u njemu nema previše ‘lufta’.

• Što kažete na tvrdnju da je Istra jedina regija koja nikad nije izliša iz jednopartijskog sustava? – Istra živi demokraciju kao i svi ostali dijelovi Hrvatske, a ljudi glasuju za IDS jer u nas očito imaju povjerenja.

• Neki kažu da je tome tako jer ste sklopili dobru trgovinu s jakim nacionalnim strankama i osigurali da vam nijedna ozbiljnije ne dira Istru? – Postoje različite optužbe na moj račun. Politički dogovori s SDP-om, razgovori s HDZ-om, pa opet dogovori s HSS-om, HNS-om, HSLS-om, HSU-om dio su hrvatske političke scene. Istarska demokratska stranka želi biti jedan od kreatora hrvatske politike, kako unutarnje, tako i vanjske. Uvijek smo bili uključeni u sve odnose kad je riječ o susjedima, Sloveniji i Italiji, ali i kad je riječ o Europskoj uniji. Prema tome, uloga naše regionalne i naizgled male stranke ne iscrpljuje se samo u Istri, već želimo dati doprinos i šire, a to cijene svi u Hrvatskoj.

• Čuje li vas premijer Sanader kad se žalite da je položaj župana bespredmetan s obzirom na proračun kojim raspolažete? – Napola čuje, pa onda ipak nešto dà. Sanaderova je Vlada dosad pokazala visok stupanj senzibiliteta za programe i projekte koje smo osmišlili i ostvarili u Istarskoj županiji. Mogu biti politički konkurent Sanaderovoj Vladi u Sarajevu, ali, s druge strane, korektno je priznati da će ta vlada napraviti mnogo za Istru bude li Vladina sjednica u Poreču uspješna.

• Jeste li izračunali kako će na Istru financijski utjecati fiskalna decentralizacija? – Jesmo. Nažalost, županija gubi oko 5,5 milijuna kuna. Jedina smo županija u gubitku zato što se veliki porezi nekih kompanija ne mogu nadoknaditi porezom na dohodak. S druge strane, kada se sumira bilanca, preostaje nekoliko milijuna viška za Istru u raznim gradovima. Međutim, očekujem da će se gubici koji se pojavljuju, pogotovo u proračunu Grada Rovinja i županije, u dogovoru s Ministarstvom financija nadoknaditi kapitalnim projektima koje u Istri imamo. Zasad nećemo dizati galamjer želimo konstruktivne razgovore. Međutim, ne bude li išlo drugačije, morat ćemo žešće nastupiti na terenu na tu temu.

• Mislite li da ste najmoćniji župan među županima? – Definitivno ne. Ja sam jedan od onih 21 koji su bitni za Hrvatsku. Dugo sam na političkoj sceni i gotovo svi gradonačelnici, a i mnogi načelnici u Istri, članovi su Istarske demokratske stranke, a to daje određenu političku vjerodostojnost. Ne bježim od toga da priznam kako to daje i neku političku snagu.

• Kako će Sveučilište u Puli osigurati da postane konkurentno Trstu, Padovi, Grazu i još nezaobilaznom Zagrebu? – Vrlo teško. Ali mi i ne namjeravamo biti konkurencija tako velikim i poznatim sveučilištima s višestoljetnom povijesću. Želimo stvoriti vrlo malo i vrlo suvremeno, fleksibilno sveučilište s nekoliko tisuća studenata koji će moći studirati vrlo različite programe. Tako želimo napraviti odmak u odnosu na sveučilišta koja ste nabrojili.