Tek je manji dio dionica do rekordnih razina došao na temelju fundamentalnih vrijednosti, a većim dijelom na temelju spekulacija, svijetlih perspektiva ili pak pretjerane evaluacije vrijednosti nekretnina.
Hrvatsko dioničko tržište ove je godine donijelo niz rekordera. Tržište je gotovo cijele godine, još od ranog proljeća, bilo iznimno likvidno, ponajviše zaslugom preuzimanja Plive, ali i mnoštva dionica koje su ostvarile visoke stope rasta. Interes investitora tako se, kako se približavamo kraju godine, povećava, a s Plive ‘prelijevao’ i na ostale najlikvidnije dionice hrvatskoga tržišta. Na tržištima regije, u prvih devet mjeseci ali i u trećem tromjesečju, hrvatsko dioničko tržište lider je po prinosima, pokazuju podaci Raiffeisen Consultinga. Od početka godine prinos iznosi 46,4 posto, a u trećem tromjesečju 14,6 posto.
Iza hrvatskog su tržišta tako u prvih devet mjeseci prema kriterijima prinosostalost i tržišta Rusije (37,7 posto) i Slovenije (21 posto). I promet je bio iznimno visok. U prvih je devet mjeseci ostvaren promet od 10,7 milijardi kuna, što predstavlja rast od čak 108 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci RBA. Uspoređi li se promet trećeg tromjesečja ove godine s istim razdobljem lani, rast je još spektakularniji – čak 149 posto.
Tržišna kapitalizacija dionica Zagrebačke i Varaždinske burze na kraju rujna ove godine iznosila je 159,6 milijardi kuna. Iako na listi rekordera ima i onih najlikvidnijih eminentnih imena domaćega tržišta kapitala, većina je dionica spomenuta u ovome tekstu ostvarila fantastični rast upravo ove godine, odnosno na neki je način ustala iz mrtvih.
Tako se iz posrnuloga gubitaša, čije dionice nikoga nisu zanimale, promjenom u vlasničkoj strukturi i ulaskom Agrokora (kontrolira nešto više od 50 posto vlasničkog udjela), Belje (BELJE-R-A) prometnulo u jedno od najzanimljivijih izdanja na hrvatskom tržištu kapitala, smatra burzovni analitičar Poslovnog dnevnika Mario Gatar. Silne investicije kojima je Agrokor pokušavao tvrtku vratiti u život rezultirale su dramatičnim preokretom u poslovnim rezultatima, o čemu zorno svjedoči gubitak od gotovo devet milijuna kuna u prvih šest mjeseci prošle godine, koji se pretvorio u dobit od 4,7 milijuna kuna u istom razdoblju tekuće godine, a to je bilo dovoljno da se Belje pretvori u jednu od najlikvidnijih dionica na Varaždinskoj burzi i samo u ovoj godini svojim dioničarima donese spektakularnih 240 posto rasta (sve do 320 kuna).
Scenarij sličan Belju, ali ovoga puta s državnim kapitalom u glavnoj ulozi, učinio je Petrokemiju (PTKM-R-A) znatno atraktivnijom, ‘probudivši’ dionice koje mjesecima nisu uspjivale prijeći granicu od 150 kuna. No tada je stiglo zeleno svjetlo za predloženi program sanacije, koji je podrazumijevao pretvaranje državnih potraživanja u vlasnički udjel, na što su se nadovezala i nagada nja o skoroj privatizaciji te skoro završetak gradnje plinovoda koji bi kutinskoj tvornici trebao osigurati kontinuiranu opskrbu pri rodnim plinom i nakon dugo godina nesmetanu proizvodnju i tijekom zimskih mjeseci. Nakon toga trebalo je nešto manje od mjesec dana da cijena dionica dosegne rekordnih 240 kuna, odnosno trocifrene stope rasta u odnosu na početak godine (čak i nakon nedavnih korekcija).
Svijetlu budućnosti, zasnovanu upravo na aktivnoj ulozi države, investitori, prema svemu sudeći, predviđaju i Đuri Đakoviću (DDJH-R-A). Zbog nadolazećeg natječaja za nabavu oklopnih vozila HV-a, politika u ovom slučaju igra vrlo važnu ulogu, ali za većinu je ulagača najvažnija činjenica da se time otvaraju brojne mogućnosti ekspanzije, s kojima bi u paketu mogla doći i toliko željena privatizacija. Doduše, određenu ulogu odigrale su i glasine o primjeni sličnog recepta (oprosta dugova) kao i u slučaju Petrokemije, ali čvrsto nadzire talijanska Banca Intesa i Europska banka za obnovu i razvoj (vlasničkim udjelima od 76, odnosno, 21 posto), možda je najbolji dokaz svojevrsne ‘zlatne groznice’ koja u ovoj godini trese hrvatsko tržište kapitala. Jer, bez obzira na zacentriranu vlasničku strukturu, PBZ se od omiljene mete konzervativnijih investitora, zadovoljnih visokim profitnim maržama i stabilnim tržišnim udjelom, gotovo preko noći našao na meti optimista, koji su bez imalo krzmana počeli primjenjivati multiple uobičajene upravo za akvizicije, rukovodeći se ponajprije kupnjom Splitske banke od strane Société Générale, po gotovo pet puta višoj cijeni od knjigovodstvene (oko milijardu eura). Rezultat je bio skok cijene sve do 1.190 kuna, nakon što su ovu godinu dionice otvorile cijenom nižom od 600 kuna, što je zaista impresivan rezultat ima li se na umu činjenica da je PBZ u vrhu ljestvice izdanja prema kriteriju tržišne kapitalizacije.