Home / Tvrtke i tržišta / Ulaganje u zajednicu kompaniji je korisnije od donacije

Ulaganje u zajednicu kompaniji je korisnije od donacije

Koja je uloga gospodarstva u zajednici i gdje su granice društvene odgovornosti – teme su koje u Hrvatskoj zanimaju svaku kompaniju koja želi djelovati u smjeru društveno odgovornog poslovanja. U Zagrebu je prošlog tjedna, na temu Ulaganja u zajednicu, održana konferencija koju su organizirale Hrvatska gospodarska komora, UNDP (United Nations Development Programme), USAID (United States Agency for International Development) i AED (Academy for Educational Development), a predavač je bio Peter Brew sa zagrebačkog CBA Business Shoola i direktor Odjela odgovornih poslovnih rješenja u Međunarodnom forumu poslovnih lidera Princ od Walesa (Prince of Wales International Business Leaders Forum), nevladin organizaciji koju je prije 16 godina osnovao princ Charles radi promicanja društvene odgovornosti za sada unutar 60-ak multinacionalnih kompanija. S Peterom Brewom, koji trenutačno u sklopu IBLF-a vodi programe na temu ljudskih prava, upravljanja i korupcije, te o sukobima i aktivnostima razvoju poduzetništva, razgovarali smo o načinima ulaganja u zajednicu i trendovima u Hrvatskoj i svijetu.

  • Što znači društveno odgovorno poslovanje kompanija u zajednici i što ono uključuje? – To podrazumijeva odgovoran i pošten odnos kompanija prema zaposlenicima, dobavljačima i kupcima te odgovorno vođenje kompanija. No da bi kompanije uopće podržavale koncept održivog razvoja, moraju biti profitabilne. Za uspješno poslovanje kompanija vrlo je važno da zajednica bude zdrava, a zajednički interesi kompanija i društva u cijelosti trebali bi biti zaštićeni okoliša, s naglaskom na pristupu vodi i gospodarenju otpadom, zdravstvena problematika i borba s korupcijom. Najvažnije je da ta komunikacija bude dvosmjerna. Dakle, pravila se moraju pridržavati obje strane. Za održivi razvoj nužno je da kompanije imaju iste poslovne interese sa zajednicom, nevladinim organizacijama i vladinim institucijama. Bitno je da postoji partnerstvo unutar poslovnog sektora, tijela vlasti i nevladinih organizacija.

  • Što to konkretno znači u praksi? – Jedna od točaka u kojima kompanije mogu pridonijeti zajednici jest zdravstvo. Kompanije bi svojim zaposlenicima trebale osigurati zdrave radne uvjete jer zdravlje zaposlenika utječe na njegovu obitelj i ono naposljetku utječe na poslovanje kompanije i na zajednicu uopće. Na primjeru Afrike lako je objasniti koliko je zdravlje zaposlenika važno. Ondje kompanije moraju zapošljavati dvostruko više zaposlenika nego u ostalim dijelovima svijeta jer je 40 posto radno sposobnog stanovništva zaraženo AIDS-om.

  • Da, ima razlika. U zemljama u tranziciji tvrtke ulažu u gradnju infrastrukture koja im je bitna za poslovanje, a ujedno je korisna i zajednica. Primjer toga je gradnja električne ili telekomunikacijske mreže kojom će se koristiti i kompanija i ostali članovi zajednice. Bitno je naglasiti da u tranzicijama kompanije koje ulaze na tržište trebaju uvažavati i tradicionalne poslove i manje produktivne grane ili tvrtke iz okruženja te poticati razvoj domaćih proizvodnje, poštovati je i pomoći joj. Tvrtke trebaju biti svjesne svog utjecaja na gradnju infrastrukture, onečišćenje i na očuvanje starih i tradicionalnih, iako manje profitabilnih poslova. No, kompanije u svijetu sve više ulažu i u stručno obrazovanje jer škole i formalno obrazovanje ne obrazuju potrebni kadar, te tako doprinose zapošljavanju mladih.

  • Što mislite o ponašanju i poslovanju kompanija u Hrvatskoj? – Zadivljen sam razmišljanjem čelnih ljudi vodećih kompanija u Hrvatskoj koji prepoznaju važnost društveno odgovornog poslovanja i smatram da su hrvatske kompanije dobro započele s radom na tom području. No treba naglasiti i da je u Hrvatskoj očit jak utjecaj politike na gospodarstvo. Još se pri odabiru zaposlenika ne može odvojiti politika od posla, po čemu je stanje u Hrvatskoj vrlo slično onom u Rusiji.