Ulagače dovode institucije, a ne glomazna državna birokracija

Irski model uspjeha koji je tu zemlju transformirao u jedno od vodećih europskih gospodarstava nikoga nije ostavio ravnodušnim. Seamus O’Morain, predstavnik Vlade u irskom Nacionalnom vijeću za konkurentnost rekao nam je da je Irskoj trebalo 30-ak godina da postigne rezultate prema kojima je danas poznata.

• Brzih transformacija nema – to je proces učenja zemlje u cijelosti – istaknuo je O’Morain. Irsko Nacionalno vijeće za konkurentnost (NCC) posjetili smo ovog mjeseca kako bismo se upoznali s politikom i institucijama koje su omogućile nevjerojatan rast te zemlje i učinile je modelom za sve koji žele brži gospodarski razvoj. Uspjeh ‘keltskoga tigra’ temelji se na vrlo širokom konsenzusu o relativno usko definiranom strateškom cilju – povećanju direktnih stranih ulaganja. Mreža institucija koje smo posjetili treba osigurati koordinaciju i provođenje te strategije u djelo. Fascinantni društveni mehanizam koji su Irci razvili ponudio nam je nekoliko važnih ideja o tome što Hrvatska treba i može učiniti da bi brže krenula naprijed.

Na pitanje što Irci misle zašto je njihova zemlja dobra destinacija za ulaganje dobit ćete odgovor: prednosti za razvoj proizvodnje, niske ili nikakve birokratske prepreke, fleksibilna zemlja i reputacija zemlje koja je uvijek ispunila što je obećala. Jedan od domaćina, konzultant Padraic White, koji je nekoliko puta posjetio Hrvatsku, objasnio nam je to ovim riječima:

• Kucać ćemo na vrata svakome tko bi bio prepričan u ispunjavanju svog dijela poslovnog ugovora. Nijedna institucija u zemlji ne smije ugroziti reputaciju Irske kao zemlje u kojoj su strana ulaganja dobrodušla.

Brendan Whelan, direktor Instituta za socijalna i ekonomska istraživanja, smatra da razlozi uspjeha Irske leže u stvaranju političkog konsenzusa u vezi s bitnim ciljevima, poput poboljšanja obrazovnog sustava, nužnosti privlačenja direktnih stranih ulaganja (FDI), promjena u poreznom sustavu, razvoju i proizvodnji proizvoda s visokom dodanom vrijednošću te postizanju dogovora o ekonomsko-socijalnom partnerstvu. Primjerice, sva sredstva iz fondova EU Irci su ulagali u obrazovanje, a ne u gradnju infrastrukture. Prioritete mjere dogovorene politike temelje se na kvalitetnim istraživanjima u čijem provođenju sudjeluju vrhunski stručnjaci. Te se mjere objavljuju jednom godišnje u dokumentu NCC-a Challenges (Izazovi).

Prema godišnjem izvješću NCC-a za 2006., najveći problemi s kojima se Irska trenutačno susreće su veća stopa uvoza od izvoza, veći rashodi poduzeća i kućanstva od prihoda, a rast produktivnosti najniži je od početka 80-ih godina. Zemlja se suočava i s infrastrukturnim deficitom, što je rezultiralo procijenom građevinske industrije koja se financira povećanom javnom potrošnjom te velikim rastom zaduženosti kućanstava i poduzeća. Zvuči poznato, zar ne?

NCC je izuzetno važan u Irskoj jer sudjeluje u kreiranju ekonomske politike. Ured premijera dvaput na godinu raspravlja i vrednuje preporuke NCC-a, i to pri prezentaciji rezultata Godišnjeg izvješća o konkurentnosti Irske te pri prezentaciji dokumenta Izazovi gospodarstva.

Važnost toga vijeća jest i u tome što u njemu sjede i pomoćnici državnih tajnika, koji pružaju relevantne informacije ministrima. Dogovorene preporuke u svakom ministarstvu provodi grupa stručnjaka, a svakih pola godine Vladi se podnosi izvještaj o stanju i napretku provedbe preporuka. U NCC-u ipak priznaju da se preporuke nikad ne provode sto posto, jer Vlada ima i šire područje interesa o kojemu vodi brigu.

Irska je izrasla na stranim ulaganjima, omogućila je lak ulazak stranom kapitalu, pa je zato i danas na djelu opći konsenzus da taj smjer mora ostati nepromijenjen. Kada lokalni interesi zapriječe nacionalno važnom projektu i žele zaustaviti priljev strane investicije, uključit će se svi ključni činitelji kako bi se projekt ostvario. U svakom Ircu usadena je svijest da strani ulagači vrlo lako mogu pronaći bolje mjesto za ulaganje, pa se trude da strani kapital ne napusti zemlju. Stoga se i u ranijim reformama, ali i danas, još mnogo radi na osmišljavanju i razvijanju raznih programa, shema, specijaliziranih institucija za zadržavanje stranih ulaganja u zemlji. Tako se razvijaju klasteri, stvaraju sinergijski efekti kroz zajedništvo i specijalizaciju.

Delegacija Nacionalnog vijeća za konkurentnost u Dublinu je posjetila Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja, Ured za ekonomsku i socijalnu politiku, Forfas, Ured za ekonomsku i socijalnu politiku pri Uredu premijera Irske, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Vladinu agenciju Enterprise Ireland. Na fotografiji s domaćinom Padraicom Whiteom (drugi slijeva): Mladen Vedriš, Mira Lenardić, Darko Marinac i Martina Hatlak.

Hrvatska još traži svoje mjesto kao privlačna destinacija za investitore. Napredak je ostvaren u nekim segmentima poput razvijanja poslovnih zona, razvoja klastera, osnovana je Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Međutim, još ostaje mnogo prostora za poboljšanje.

Fokus na privlačenje stranih ulaganja u Irskoj imao je za posljedicu reformu cjelokupne javne administracije. Cilj reforme započete prije 10 godina bio je poboljšanjem kvalitete usluge olakšati poduzećima poslovanje. Rezultat je bilo stvaranje relativno male administracije koja danas ima dobro razvijenu horizontalnu komunikaciju te komunikaciju sa specijaliziranim agencijama/institucijama. Mi smo danas u situaciji u kakvoj su Irci bili prije deset godina. Shvatili smo da državnu upravu moramo učiniti manjom i efikasnijom, pa je Vlada je zbog toga pokrenula niz inicijativa, poput javnog servisa Hitro.hr, Hitroreza (regulatorne giljotine) te nadolazeće reforme državne uprave.

No, strane investicije privukle su i brojne ljude iz novih pridruženih zemalja Europske unije. O’Morain smatra da nema razloga za brigu sve dok je stopa rasta gospodarstva visoka, jer doseljenici, ali i domaći stanovništvo nemaju problema s pronalaskom zapošlenja. Domaći stručnjaci predviđaju da će Irska u budućnosti morati biti selektivnija u migracijskoj politici, a uskoro treba istražiti načine na koje se doseljenici integriraju u društvu i kako utječu na razvoj.

Irsko je početkom 70-ih godina imala vrlo visoku stopu nezaposlenosti, veliko iseljavanje stanovništva i visoku stopu inflacije. U javnosti se stvorio osjećaj da se moraju poduzeti zajedničke mjere kako bi se situacija poboljšala. Leadership za promjene javio se i kod poslovne zajednice i državne uprave, što je rezultiralo razvojem ekonomsko-socijalnog partnerstva.

Prvo Nacionalno ekonomsko-socijalno vijeće osnovano je 1973. i predstavljalo je ‘sigurno mjesto’ za stasanak svih interesnih grupa u vezi s pitanjima nacionalnog interesa. Termin koji najbolje opisuje zajedničku akciju triju interesnih grupa unutar ekonomsko-socijalnog partnerstva jest kolektivni leadership koji se gradio godinama, a paralelno s njime razvijala se i strategija za privlačenje FDI-ja u zemlju.

Agencija Enterprise Ireland jedna je od Vladinih agencija kojoj je glavna zadaća poticanje i razvoj irske industrije kroz konkurentnost irskih poduzeća. Philip Singelton, voditelj Odjela za razvoj tržišta, spremno dodaje da im je cilj pomoći proizvesti najkonkurentnije irske proizvode. Objasnili su nam da je to ujedno i one stop shop za mala i srednja poduzeća koji pomaže domaćim proizvodnim poduzećima i poduzećima koja pružaju prodajne usluge na međunarodnom tržištu, a imaju 10 ili više zaposlenih. Agencija ima 33 predstavništva diljem svijeta, a njihova pomoć uključuje posudbu financijskih sredstava, ali i savjetovanje u izradi poslovnih planova, istraživanje stranih tržišta i slično. Irski kolege su nam objasnili da se strahovito mnogo truda i novca ulaže u financiranje i razvoj procesa istraživanja i razvoja (R&D) te izobrazbu menadžmenta irskih poduzeća. Zanimljivo je da Enterprise Ireland kontinuirano surađuje s gotovo 900 poduzeća, a svako poduzeće ima vlastitog savjetnika za razvoj.

Nacionalno vijeće za konkurentnost u dokumentu ‘55 preporuka za povećanje konkurentnosti’ predložilo je osnivanje Vladine agencije Enterprise Croatia. Uloga te institucije bila bi jačanje inovativne sposobnosti poduzeća kako bi postala konkurentnija za natjecanje u međunarodnom okruženju i pripremama za tržište EU. Danas se smatra da je evolucija partnerstva između vlade, biznisa i sindikata dobar pokazatelj evolucije odnosno razvoja gospodarstva Irske.