olji web site

Svaka bi tvrtka najprije trebala izraditi studiju u kojoj će naznačiti čemu će joj služiti web stranica, kojoj se ciljnoj skupini obraća, očekuje li da će njome ostvariti bolji imidž ili povećanje prodaje i unaprijed odrediti koliko je spremna izdvajati za izradu i održavanje web stranica.

Idea o izradi interaktivne web stranice sveučilišnom se profesoru činila izvanrednom. On prati trendove i zna da njegovi studenti sve više vremena provode u virtualnom svijetu. Zašto onda ne ponuditi mogućnost da studenti jednostavnim pretraživanjem dođu do dodatnih ili korisnih informacija o predavačima, kolegijima, satnicama i sličnome te razmjenjivati iskustva i savjete. Profesor je načuo da jedna tvrtka nudi kompletne usluge izrade web stranice i ona je za nj potom izradila pilot projekt. Odjednom se pojavio problem. Profesor je dalekovidan i font mu se učinio premalim, pa je smatrao primjerenim zamoliti IT tvrtku da mu web stranicu jednostavno – isprinta.

Tako je hvalevrijedan pokušaj izrade korisne, interaktivne web stranice, zbog nepoznavanja medija, ostao samo na ideji. Iako je pohvalna činjenica da su na hrvatskom tržištu rijetke kompanije koje svoje postojanje nisu registrirale u virtualnom svijetu, prostora za poboljšanja ima mnogo. Krenimo ispočetka.

Svaka tvrtka bi prije nego što angažira IT stručnjake trebala izraditi detaljnu studiju u kojoj će naznačiti čemu će joj služiti web stranica, kojoj se ciljnoj skupini obraća, očekuje li njome ostvariti mjerljive ili nemjerljive rezultate (imidž ili povećanje prodaje) i, što je najvažnije, unaprijed odrediti koliko je spremna izdvajati na njenu izradu ili održavanje. Potonje je ključno s obzirom na to da izdaci variraju od cijene jednog espressa, koju bi platili prijatelju koji se razumije u web i sposoban je izraditi prezentacijsku stranicu, do nekoliko desetaka tisuća kuna koliko bi stajalo kad bi se izrada povjerila nekoj od IT tvrtki. Izrada aplikacije koja spada u inicijalne troškove najčešće se kreće između 25 do 45 tisuća kuna, čemu valja pridodati trošak hostinga (udomljivanja web stranice i iznajmljivanja pripadnih serverskih resursa za web stranice, datoteke i e-mailove), koji se najčešće kreće između jedne i deset tisuća kuna na godinu, te cijenu svake promjene sadržaja ili povećanja prometa.

Prije izrade detaljnog plana, kompanija bi trebala dobro proučiti web stranice konkurenta ili tvrtke s kojom bi se htjeli uspoređivati. Napraviti web stranicu lošiju od konkurencije mogao bi biti loš signal za korisnike usluga ili proizvoda kompanije – kazao je član Uprave IT tvrtke Perpetuum Mobile Stjepko Varga i dodao da bi kompanija koja ne posjeduje dovoljno resursa, želi li pokazati da je ozbiljna, trebala imati barem svojevrsnu virtualnu osobnu iskaznicu s osnovnim podacima o kompaniji i njenoj djelatnosti.

U startu su se mnoge tvrtke suočile s problemom odabira ponuđača koji će odraditi korake tehničke naravi, odnosno prema zahtjevima naručitelja izraditi web stranicu. Svi nude svašta i pri angažiranju bilo koje IT tvrtke u izradi trebalo bi, osobito u zahtjevnijim projektima, angažirati nezavisnog konzultanta koji bi direktora kompanije mogao uputiti na pravu adresu i pomoći u kreiranju plana – kaže Varga. Naime, nerijetko naručitelj ne računa koliko ljudi treba koordinirati. Ako nema IT odjel ili stručnjake unutar organizacijske strukture koji bi rukovodili svim subjektima, hosting tvrtkom, providerom, dizajnerima i slično, vrlo lako bi se moglo dogoditi da web stranica ne ispuni svoju svrhu.

Svakako treba izračunati je li isplativije angažirati jednog ili više ponuđača – objasnio je čelnik Perpetuum Mobilea, tvrtke koje je među onima koje pružaju cjelovita rješenja te među ostalim rješenjima posjeduje i vlastiti CMS (Content Management System) softverski proizvod iSite3, koji vlasniku web stranice omogućava da održava stranicu bez posredovanja IT stručnjaka i dizajnera, isključivo uz uporabu web preglednika. Kao što navodi Varga, stranice mogu biti dinamičke ili statičke. Sadržaj statičkih stranica je fiksan (djelatnost tvrtke, lokacija, kontakti i slično) i njima ne treba CMS sustav. Sukladno logici, dinamičkim stranicama treba CMS softver budući da njegovim korištenjem vlasnik informacije može sam, bez posredovanja informatičara ili webmastera, kreirati ili mijenjati sadržaj stranice.

Nakon što se izrade stranice korisnike se uporabom FTP (File Transfer Protocol) programa spaja na zakupljeni web prostor, i to jednostavnim kopiranjem sadržaja s lokalnog računala na server – objasnio je direktor hosting tvrtke Croadria Goran Blagus. Iako se prostor na serveru providera može iznajmiti, za što se plaća mjesečna naknada, češće hosting tvrtka na svom serveru udomi i održava web stranicu. Prema Blagusovim riječima, ključan je i odabir web adrese. Najbolje je, smatra Blagus, izabrati što pametljivije i kraće ime.

Uvriježeno je mišljenje da nije dobro koristiti oznaku minusa ili brojke u nazivu domene. Međutim, to se prije svega odnosi na engleske nazive domena s obzirom na to da se pokazalo kako se znak minusa u hrvatskim nazivima jako dobro ‘ponaša’ (primjerice, književni-miroslav.hr i književni-miroslav.hr) – kazao je Blagus. Ponekad je najbolji ili najlogičniji odabir imena domene, nažalost, nedostupan. U informatičkim krugovima se šuška i o trendu ilegalnog trgovanja domenama. Tako i po kuloarima kruže priče da su veliki igrači spremni dati i do 100 tisuća kuna za otkup ‘zauzetog’ imena domene.

Prvi korak u biranju web adrese jest odabir vršne domene (Top Level – TLD). Najpoznatije komercijalne vršne domene su com, net, org, biz i slično, dok se registriranim tvrtkama i obrtima dodjeljuje domena .hr. Nakon odabira, pristupa se kontroli dostupnosti tražene adrese. Komercijalne se mogu provjeriti na servisima, poput www.regica.net, a .hr domene na stranicama DNS službe – objasnio je Blagus i dodao da hosting provideri uglavnom rješavaju proceduru registracije domena.

Ime domene odnosno web stranice ne mora nužno odgovarati imenu tvrtke. Primjer toga je tvrtka Rina, koja je svoju stranicu nazvala teambuilding.hr, što odgovara njenoj djelatnosti. S druge strane, ako tvrtka nema drugog izbora nego registrirati ime koje ne odgovara djelatnosti koju obavlja ili imenu tvrtke, jedan od načina na koji može generirati veći broj posjeta jest oglašavanje. Stručnjaci savjetuju da tvrtke ne bi smjele zaboraviti kako je web stranica dio njihova identiteta te joj treba ozbiljno pristupiti, jer može biti jako moćan alat u promjeni percepcije potrošača. U virtualnom svijetu dizajn i sadržaj web stranice ključni su čimbenici koji pričaju priču o korporativnoj kulturi, njenim proizvodima i uslugama ili ciljnoj skupini.

Tema tjedna donosi 10 najčešćih pogrešaka vlasnika internet stranica, među kojima su zastarjele informacije, dizajn na uštrb funkcionalnosti i preglednosti, dugotrajne flash animacije, sadržaj koji korisnik ne može učitati a da ne preuzme odgovarajući softver, postavljanje ambicioznog web sajta koji se teško održava, nelogična ili preduga web adresa, nedovoljno poznavanje web potencijala, nekonzistentna web stranica (npr. korištenje različitih boja ili dizajn unutar web stranice), korištenje verzala, koji otežavaju čitanje, i nelogična struktura i prenatrpanost sadržajem.

Slavečki navodi da je korist koju tvrtka može ostvariti osvajanjem Vidi jeve nagrade neosporna, jer se pokazalo da su proteklih nekoliko godina upravo najbolje stranice po odbiru stručnog žirija ostvarile i mjerljive rezultate. Kao primjer je naveo tvrtku adriatica.net i mojposao.hr koji su, zahvaljujući inovativnoj strategiji online poslovanja, postali značajni igrači na tržištu, a stručni je žiri Vidi jeve nagrade detektirao njihov potencijal. Logika je nagraditi što više malih i srednjih poduzeća koja mogu imati nešto lošije web stranice od velike kompanije, ali su, s obzirom na veličinu i resurse, od interneta iskorištili maksimum – zaključio je Slavečki.

Nažalost, vlasnik Zviza je stekao dojam da poneki čelnici tvrtki preambiciozno pokreću svoje internet stranice ne računajući na vrijeme potrebno za njihovo održavanje. Stranica zamišljena kao dinamična, s fiksnim sadržajem bačen je novac – govori Patčev i navodi da mnoge tvrtke još nisu shvatile kako je internet medij s nebrojeno mnogo mogućnosti koje u vrlo kratkom roku mogu rezultirati mjerljivim poslovnim rezultatima.

Prema riječima Filipa Patčeva, još jedan problem s kojim se susreće pri realizaciji web stranice jest taj da mnogi naručitelji inzistiraju na dizajnu nauštrb sadržaja. Koliko god dizajn bio zanimljiv, posjetitelji su tu radi informacije. Dobra informacija je to što će ga zadržati na vašoj web stranici – kazao je Patčev i kao primjer naveo online tvrtku Marinanet, koja se bavi iznajmljivanjem vezova.

Naručitelji su imali jasnu viziju. Htjeli su napraviti jednostavnu i preglednu stranicu koja će ispunjavati svoju svrhu – kaže Patčev i dodaje da za takve stranice ne treba koristiti flash tehnologiju, jer bi to potencijalne kupce njihovih online usluga moglo ‘zamarati’. S tezom Patčeva slaže se i član Uprave Perpetuam Mobilea, koji tvrdi da s tehnologijama treba biti oprezan. Flash tehnologija izuzetno je korisna ako se koristi na pravi način. No, tvrtke ne bi trebale korisnike zamarati s uvijek istom animacijom, jer bi posljedica mogla biti da posjetitelj napusti web stranice – kaže Varga.

Flash animacije su korisnije, nastavlja Patčev, tvrtkama iz oglašivačkog ili dizajnerskog studija s obzirom na to da omogućavaju vlasniku stranice da zanimljivim vizualima iskaže svoje kreativne sposobnosti. Informatičari preporučuju da budući vlasnik web stranice aktivno sudjeluje u njezinu dizajniranju. Točnije, dizajner ne mora poznavati sadržaj koji se postavlja na stranicu, niti mora biti upoznat s djelatnošću dotične tvrtke. Stoga bi naručitelj zajedno s dizajnerom trebao raditi na tome da dizajn prilagodi sadržaju i osigura svojevrsnu ‘ergonomiju’ web stranice.

Tvrtka mora znati kome se obraća i ciljnoj skupini prilagoditi sadržaj i dizajn web stranice. Često su stranice nepregledne, dizajn im prije nalikuje na eksperiment nego na završni proizvod, a često se ne iskorištavaju potencijali interneta kao medija – smatra Slavečki i tvrdi da je prezentacijska stranica bez interakcije bačen novac. Najnoviji trendovi u tehnologiji nisu rezervirani samo za velike igrače. I mala trgovina može lako koristiti internet kao sredstvo diferencijacije. Zamišljite da mala trgovina izradi web stranicu na koju će postaviti katalog proizvoda, obavijesti o sniženjima i mail adresu na koju mještani mogu slati primjedbe ili se informirati o novim proizvodima. Dovoljno je imati osobu koja će ažurirati podatke (CMS programi su i u besplatnoj varijanti dostupni na internetu) i siguran sam da će joj posao krenuti.

O mogućnostima virtualnog svijeta svjedoči primjer o uspjehu dot net kompanije Amazon koja je poslovanje na internetu pretvorila u znanost, odnosno pronašla način na koji će i online kupci prodati sadržaj koji im nije ni bio potreban. Posebnom metodom praćenja kretanja surfera u Amazonu uspjeli su detektirati preferencije i interese svojih kupaca te tako, po broju prodanih primjeraka, pretekli najveću američku knjižaru Barnes and Noble. No, osim najnovije tehnologije i online poslovnih modela, hrvatskim kompanijama treba ozbiljniji pristup internetu i konačno svladavanje najbanalnijih pogrešaka, poput neažuriranja sadržaja što su informatičari istaknuli kao jedan od najvećih problema web stranica.

Neažuriranje stranice jedan je od najučinkovitijih alata kojim ćete klijente ili korisnike jednostavno preusmjeriti na konkurentske tvrtke – zaključio je Stjepko Varga.

T-Mobile kao vodeći nacionalni operater s više od 2 milijuna korisnika i strateški partner domaćega gospodarstva prepoznaje Europski dan poduzetnika kao ključnu inicijativu u jačanju malog i srednjeg poduzetništva. T-Mobile se u poslovanju koristi najnaprednijim znanjima i iskustvom s internacionalnog tržišta mobilnih telekomunikacija, koja svakodnevno približava domaćim korisnicima. Za male i srednje tvrtke T-Mobile neprestano kreira posebno “skrojene” usluge koje olakšavaju svakodnevno poslovanje.