Nakon prve reakcije i pada vrijednosti na istočnoazijskim burzama te povlačenja nekih investitora stanje se smiruje, ali mogući su novi udari zbog sankcija nametnutih Sjevernoj Koreji i najave testiranja druge bombe.
Geopolitička napetost koja je eskalirala uspješnim testiranjem sjevernokorejske nuklearne bombe mogla bi ukazati na ranjivost velikih azijskih ekonomija, ponajprije tržišta Japana i Južne Koreje. Osim ekonomske nestabilnosti u regiji, ‘nuklearna’ Sjeverna Koreja izazvala je i političku nestabilnost koja prijeti izbijanjem utrke u naoružanju među azijskim zemljama. Sjeverna Koreja u središtu je regije koja bilježi dinamičan i snažan ekonomski rast, što znači da bi bilo kakav poremećaj političke stabilnosti tog prostora snažno utjecao na Japan i na susjedne Južnu Koreju i Kinu. Dva dana nakon što je sjevernokorejski režim testirao svoje atomsko oružje, financijska tržišta nisu doživjela značajniji udar i reagirala su samo s oprezom, što je rezultiralo ograničenim padom burzovnih indeksa na azijskim, ali i europskim tržištima te padom japanskog jena, najvećim u posljednjih osam godina. No, kad bi se situacija još više pogoršala, gomilanje vojnih snaga uz sjevernokorejsku granicu i povećanje broja američkih vojnika i ratne opreme u Japanu i Južnoj Koreji mogli bi izazvati velike ekonomske turbulencije. To bi najviše pogodilo Južnu Koreju. Za razliku od svog siromašnog i totalitarno-autokratskog, ali atomskim oružjem naoružanog susjeda, Južna Koreja stabilna je demokratska zemlja s bruto domaćim proizvodom od čak 680 milijardi dolara. Ujedno, ona je i jedan od najvećih svjetskih izvoznika i 35 posto svoje ekonomije temelji na međunarodnoj trgovini, od čega najviše na izvozu elektroničke opreme, automobila, čelika, brodova i poluvodiča, a akumulirala je i velike zalihe stranih valuta koje se procjenjuju na više od 200 milijardi dolara.
Ekonomija Japana, koji od Sjeverne Koreje razdvaja samo more, također bi mogla biti znatno pogodena daljnjim rastom napetosti u regiji. Tokijska burza u 25-postotnom je stranom vlasništvu, ali Japan bi na burzovne potrese mogao reagirati zalihom stranih valuta koje bi najvjerojatnije služile učvršćivanju tržišta. Kina, do jučer saveznik Sjeverne Koreje, također bi mogla biti pogodena rastom napetosti u regiji. Ponajprije, moglo bi doći do znatnog pada stranih investicija, o kojima Kina poprilično ovisi. Potom, dođe li do razmnožavanja u politici između SAD-a, Europske unije i Japana s jedne strane i Kine s druge, to bi moglo rezultirati prekidom međusobnih trgovinskih veza, o kojima je Kina jako ovisna. Sve u svemu, širenje napetosti moglo bi ponošiti ekonomsku krizu u Aziji s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Taj scenarij najveće ekonomske sile svijeta svakako žele izbjeći jer se još sjećaju teških posljedica tadašnje azijske ekonomske krize koju su vrlo jasno osjetile na svojim nacionalnim ekonomijama.