Samo da bi zadržao postojeća tržišta, Centrometal hitno mora udvostručiti proizvodne kapacitete, u čemu ga koči sporo i neefikasno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Kad je sad već davne 1964. godine Karlo Zidarić, majstor za montažu i održavanje sustava centralnoga grijanja iz Macinca nedaleko Čakovca, napravio prvi kotao centralnoga grijanja, bilo je to gotovo iz očaja zbog nestašice kvalitetne termotehničke opreme na tržištu. Uspješan debi u tom poslu potaknuo je poduzetnoga Zidarića da 1965. godine otvori obrt u okruženju nesklonom privatnoj poduzetničkoj inicijativi. Posao je bio više nego dobro napravljen, usavršavana je konstrukcija i proizvodnja kotlova, pa su uskoro značajniji razvoj Zidarićeva proizvodnog obrta kočili socijalistički propisi koji mu nisu dopuštali zapošljavanje više od 12 radnika.
Tako je to potrajalo, uz stalni razvoj proizvodnje i unapređivanje konstrukcijskih rješenja kotlova, ’70-ih i ’80-ih godina prošlog stoljeća, kad je Zidarićev obrt bio i kooperant za druge tada veće proizvođače termotehničke iz društvenog sektora, sve dok 1990. godine Karlo Zidarić nije osnovao vlastito poduzeće Centrometal, koje je danas vodeći proizvođač kotlova i termotehničke ne samo u Hrvatskoj već na čitavom području bivše Jugoslavije.
Kvalitetan proizvod, učinkovito iskorištenje energije, sklonost inovacijama, ekološki pristup zaštiti okoliša i potpuno zadovoljan kupac maksime su koje je u poslovanje Centrometala ugradio Karlo Zidarić. Nažalost, bolest je bila jača, a od ove godine, nakon Karlove smrti, Centrometal su nastavili voditi njegovi sinovi Davor, koji je direktor tvrtke, i Tihomir na poziciji tehničkoga direktora.
Prešavši razvojni put od malog obrta do kategorije srednjeg poduzeća sa 160 zaposlenih danas, Centrometal se nametnuo na domaćem, ali daleko više na inozemnom tržištu svojim asortimanom kotlova na kruto gorivo, plin i tekuće gorivo, raznih vrsta kombiniranih kotlova, elektrokočlova, bojlera, akumulacijskih spremnika, hidroforskih i ekspanzijskih posuda, kotlovnih regulacija, solarne.
Prepoznavši sve izraženiji trend iskorištavanja biomase, Centrometalovi su stručnjaci dovršili prototip i kreću u proizvodnju kotla na drvo sredstava uloženih u sve moguće garancije, servise i certifikate. Sad dovršavamo otkup zemljišta za novu halu od 7.000 četvornih metara u kojoj će biti najnovija tehnologija, a da bismo sve to uskladili, moramo motivirati i naše radnike, čija se osnovna neto plaća kreće od 5.600 kuna na mjesec, pa na više – dodaju Davor i Tihomir Zidarić.
Prepoznavši sve izraženiji trend iskorištavanja drvene biomase u Austriji, Njemačkoj i Skandinaviji, Centrometalovi stručnjaci dovršili su prototip i kreću u proizvodnju suvremeno konstruiranoga kotla na drvo i drvnu biomasu, čime čine i veliki pionirski korak i na domaćem tržištu, koje tek velikim porastom cijena lož ulja počinje stidljivo uvidati brojne prednosti iskorištenja biomase kao važnoga i perspektivnoga energenta, kako za kućanstva, tako i za javni sektor.
- Novost u toj tehnologiji za drvo, drvni otpad i posebno pogodan drveni pelet, jest sustav pirolize koji primjenjujemo u našim najnovijim kotlovima. Na takav se kotao može spojiti i poseban plamenik za drveni pelet, što omogućava kontinuiran i automatiziran rad kotla i do 10 dana, i to uz programiranje željene temperature. Takva komocija i kontrola gorenja s krutim gorivom bila je do sada nezamisliva – objasnili su Zidarići.
S obzirom na rastuće cijene ostalih energenata, Zidarići su uvjereni u uspjeh novoga programa na biomasu, a upravo su prvu količinu tih kotlova izvezli i u Irsku.
- Država bi napravila pravi potez kad bi raznim mjerama subvencija stvarno potaknula građanstvo, ali i gospodarstvo na prijelaz iz skupoga i ekološki neusporedivo štetnijega lož ulja na biomasu. Istovremeno bi se smanjila ovisnost o uvozu nafta, iskoristila bi se golema količina drvnog otpada koji propada ostavljen u šumama, a da ne govorimo koliki bi to bio i doprinos ispunjavanju obveza koje je i Hrvatska prihvatila prema Protokolu iz Kyoto. Slično je i sa solarnom energijom, koja je kod nas, upravo zbog nerazumljivog izostanka državnih poticaja, i dalje vrlo skupa i rijetka. Ako jedna Austrija, s neusporedivo lošijim solarnim potencijalom, ima više od 100 puta više instaliranih solarnih kolektora od Hrvatske, trebali bismo se zamisliti kolike bismo uštede postigli i tim sustavima u našem podneblju. Za sve to imamo i nudimo vrhunska rješenja na svjetskoj razini, ali, za razliku od naše, druge države to i te kako prepoznaju i stimuliraju prelazak na obnovljive izvore energije – zaključuju Zidarići.
Centrometal danas izvozi na tržišta 28 zemalja, a završetkom ove godine očekuje ukupni prihod od oko 130 milijuna kuna, od čega će čak oko 75 posto biti ostvareno izvozom. Izraženo fizički, Centrometal će do kraja godine isporučiti 22 tisuće kotlova raznih izvedbi, čemu treba dodati i još oko 10 tisuća spremnika za vodu. Radi bolje koncentracije na specifična tržišta, centrala u Maćincu obrađuje tržište zemalja bivše Jugoslavije, dok Predstavništvo u Zagrebu koordinira izvoz u ostale zemlje, uključujući i rad ovlaštenih servisnih centara u pet europskih zemalja.
