Astrolozi bi to nazvali poklapanjem planeta, politički protivnici nezasluženom srećom, a on sam vjerojatno rezultatom uspješne Vladine financijske politike. U svakom slučaju, premijer Sanader dočekat će izbornu 2007. godinu s rekordnim privatizacijskim prihodom, većim od 10 milijardi kuna. Riječ je o prodaji državnih udjela u najuspješnijim hrvatskim kompanijama Plivi, Ini i T-HT-u. Ni jedna Vlada prije nije dobila takav iznos, a kamoli u jednoj godini, pa je realno postaviti pitanje namjene tako visokoga jednokratnog prihoda. Pitanje je posebno važno zbog toga što je riječ o izbornoj godini, u kojoj političari često izgube osjećaj odgovornosti prema financijskoj budućnosti zemlje i to u trenutku kad se Vlada oslobodila ograničenja koja joj je dosad propisivao aranžman s MMF-om.
- To je kao da prodate vikendicu na Jadranu i novac potrošite iste godine – komentirao je situaciju jedan ekonomist. Premijer ima logičan i za njegovu Vladu povoljan odgovor: vraćanje duga umirovljenicima koji, sretne li okolnosti, čine velik dio biračkog tijela. Pa ipak, matematika nije tako jednostavna. Dug umirovljenicima koji se zasniva na presudi Ustavnog suda iz 1998. godine iznosi 13,75 milijardi kuna, a Vlada ga je počela vraćati u lipnju 2006. otplatom jedne rate od 1,2 milijarde kuna, čiju će vrijednost kapitala tvoriti dionice i udjeli te nekretnine u vlasništvu države, čime bi se osigurala znatna dodatna sredstva za isplatu mirovina, odnosno da se smanjuje proračunsko opterećenje. Do danas nisam dobio nikakav odgovor – kaže mr. Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.
Odgovor je stigao putem medija: Ako umirovljenici nisu suglasni s prodajom dionica Plive, neka kažu koja je alternativa za isplatu odšteta. Treba vidjeti hoće li nezadovoljstvo HDZ-ovoga sadašnjega koalicijskog partnera HSU-a dijeliti i oni umirovljenici koji će u prošlom godinu 26 tisuća kuna na ime povrata duga.
Na što će Vlada potrošiti ostatak od više od 5 milijardi kuna, teško je predvidjeti. Dio tog novca otići će u financiranje onih oblika potrošnje koji su uvijek popularni među biračima: socijalne beneficije i velike infrastrukturne projekte. Premijer je već najavio neka nova socijalna prava poput besplatnih udžbenika i povećanja plaća javnom sektoru za 5 posto, za što treba osigurati sredstva. Novi izdaci i činjenica da unatoč iznadprosječnom punjenju proračuna Vlada nije uspjela bez kredita platiti prvu ratu duga umirovljenicima pokazuje da su rashodovni pritisci na proračun sve veći i vjerojatno će samo rasti.