U devet mjeseci uspjeli smo smanjiti inflaciju na 11,6 posto

Ove je godine najzapaženiji uspjeh Narodne banke Srbije zaustavljanje rasta cijena. Kako ste uspjeli svladati inflaciju? – Monetarnom politikom. Kad je riječ o bližoj povijesti u rješavanju toga problema, služili smo se primjerima Turske i Rumunjske, a dalje povijesti primjerom Mađarske ili Češke. Smatram da se inflacija ne može zaustaviti samo tečajem, nego prije svega monetarnom politikom.

Na koliku ste razinu spustili inflaciju u ovoj godini? – U devet mjeseci došla je na 11,6 posto na godišnjoj razini, a sljedeće godine očekujemo jednoznamenakst predznak temeljne inflacije, od četiri do osam posto.

Zanimljivo je da Središnja banka kontrolira rad banaka i osiguravajućih društava. – Velik dio banaka i osiguravajućih društava povezano je vlasništvom jer je velik broj osiguravajućih društava u vlasništvu imao i dionice banaka. Osim toga, Narodna banka već se dokazala kao dobar nadzornik u bankarskom sektoru. Također, smatram da ne može doći do daljnje i stabilnijeg razvoja bankarskog sektora ako nema stabilnog sektora osiguranja. Tako, primjerice, nema dobroga hipotekarnog kredita bez dobre police životnog osiguranja, leasing ugovora bez dobrog automobilskog osiguranja itd.

Kakva je situacija u vezi s privatizacijom osiguravajućih društava? – Uskoro slijedi privatizacija DDOR-a, koji čini trećinu tržišta osiguranja.

Koliko danas banaka posluje u Srbiji i u kojoj je fazi proces konsolidacije bankarskoga tržišta? – Na tržištu je trenutačno 38 banaka, ali s obzirom na to da je proces njihova preuzimanja još u tijeku, očekujem da će se njihov broj do sredine sljedeće godine smanjiti na oko 31 do 32 banke. Potkraj 2000. ih je, primjerice, bilo 187. Veći dio konsolidacije očekuje se.

Kakvo je razmišljanje u vezi s ostankom dijela banaka u državnom vlasništvu? – Ja ne pravim razliku između domaćeg i stranog, državnog i privatnog. Država je EBRD-u prodala jedan manjinski udjel u Komercijalnoj banci s ciljem da se u dvije godine napravi inicijalna ponuda dionica na tržištu kapitala. Plan je da država ostane i većinski vlasnik Poštanske štedionice, banke s najvećim brojem klijenata na tržištu. To je trenutačno stanje, no s obzirom na promjene posljednjih godina, vidjet će se koliko će se i ta situacija mijenjati u sljedećem razdoblju, s novom vladom.

Kamate su još visoke. Očekujete li skoru korekciju? – Hipotekarni krediti su najpovoljniji i kamata je otprilike četiri do 4,5 posto za kredite u švicarskim francima, a oko pet do šest posto na kredite u eurima. Potrošački krediti su skuplji i kamata se na godinu kreće od 15 do 20 posto. Krediti u domaćoj valuti, dinaru, iznose oko 20 posto, pa i nešto više, što je posljedica visine repo kamatne stope od 18 posto i visoke inflacije na godišnjoj razini od oko 12 posto. Pad kamata očekujemo jer će tržište učiniti svoje. No, u odnosu na prije dvije godine kamate su uvelike snižene, a prije oko pet godina dobiti kredit bilo je gotovo ravno dobitku na lotu.

Bojite li se prebrzog rasta plasmana s posljedićem rasta vanjskoga duga, s čime se bori Hrvatska? – Mi smo, primjerice, leasing kompanije odmah uklopili u kontrolu i one su obvezne plaćati obveznu rezervu, upola manju od banaka. Visina obvezne rezerve za devize je 40 posto, a za dinare 18 posto. Cilj bankarske supervizije nije podržavanje nebankarskoga načina financijskog posredovanja, nego podjednako nadziranje svih sudionika. Pratimo i mjere koje provodi Švedska banka u Hrvatskoj, ali i mjere u nekim drugim zemljama. Ipak, u konačnici svaka zemlja odlučuje koje će mjere poduzeti.

Koliko je vanjski dug Srbije, a kolike devizne rezerve? – Vanjski je dug približno 17 milijardi dolara, a devizne rezerve oko 10,5 milijardi dolara. Rezerve pokrivaju devet mjeseci uvoza.

Koliko su rasli plasmani? – Potrošački su krediti prošle godine prema pravnim osobama rasli približno 30 do 35 posto, a udvostručili su se prema fizičkim osobama. Ove bi godine rast kredita prema fizičkim osobama već mogao iznositi 50 do 55 posto, no pritom treba voditi računa o tome da imamo nisku bazu.