Bosnalijek postao prva prava hit-dionica na Sarajevskoj burzi

Bosnalijek je prva kompanija u Federaciji BiH uvrštena u prvu, službenu kotaciju Sarajevske burze, a trgovina njome počela je ovaj tjedan. Toj je farmaceutskoj kompaniji u tri godine cijena dionice na burzi porasla sedam puta, pa joj je umjesto prijašnjih 15-ak milijuna eura današnja procijenjena tržišna vrijednost veća od stotinu milijuna eura. Tvrtka je prisutna u 13 zemalja, a zbog pojačane konkurencije govori se o potrebnom strateškom partneru.

Ovih je dana na tržištu Federacije podnesen i prvi zahtjev za registraciju društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima. To su neke od rijetkih novosti na tamošnjem tržištu kapitala koje obilježava pet godina rada, a čiji se prvi vidljiviji pomaci događaju tek posljednjih godina dana. Sudionici tržišta u Federaciji ipak očekuju bolje napredovanje, a u vezi s tim pomoć očekuju od Vlade. Država ovih godina nije dala veliku potporu razvoju burze, i to stoga što vjerojatno nije shvatila ulogu tržišta kapitala kao jednog od generatora gospodarskog rasta, smatra direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić.

• U nekim trenucima nemaju osjećaj za stvari na tržištu koje treba regulirati ili, pak, prekasno reagiraju. Primjerice, takav je slučaj s prodajom državnih udjela u kompanijama.

Predstavnici vlasti Federacije BiH bili su na konferenciji burze, no s obzirom na to da je trenutačna Vlada na odlasku, njihove najave nisu mogle uvjeriti sudionike u dana obećanja, među kojima je najvažnije ubrzanje donošenja zakona, od kojih neki prihvaćanje u Parlamentu čekaju i godinu dana, poput onog o vrijednosnim papirima. Prihvaćanje toga zakona tako će pričekati novi sastav Parlamenta.

<p- Jedna je od slabosti naše legislative Zakon o vrijednosnim papirima, koji je u parlamentarnoj proceduri više od godinu dana. Cilj je njegova donošenja usklađenje regulative s Republikom Srpskom, da bi se i brokerskim kućama sa Sarajevske burze omogućilo trgovanje na Banjalučkoj burzi, te izdavanje vrijednosnih papira izdavatelja i iz Republike Srpske radi brisanja entitetske granice i stvaranja jedinstvenoga tržišta kapitala – kaže Dedić.

Naime, brokerske kuće koje posluju u Federaciji zasad ne mogu poslovati na području Republike Srpske.

Inače, sporost u promjenama na tržištu koči postojanje dva entiteta, za koje vrijede različiti zakoni, pri čemu su oni vezani uz tržište kapitala u Republici Srpskoj kvalitetniji i brže doneseni, zbog čega je ondje stvorena i povoljnija klima za ulagače. To potvrđuju i hrvatski brokeri, koji zbog uređenosti tržišta veću sigurnost vide na Banjalučkoj nego na Sarajevskoj burzi. No, sve ih je veći broj i u Federaciji. Podaci pokazuju da su najveći strani ulagači na Sarajevskoj burzi upravo iz Hrvatske i Slovenije. Interes za ulaganje sve više pokazuju i hrvatski investicijski fondovi. Naime, na temelju iskustva koje je imalo domaće tržište sigurno se zna su tamošnje dionice podcijenjene i da ima prostora za njihov rast. Zanimanje ulagača dodatno će se povećati kad se donesu zakoni u Federaciji, a postojeći se počnu primjenjivati bez političkoga pritiska.

Federacijski novinari koji prate rad tržišta, a kojima je dana prilika da o odnosima s tržištem govore na konferenciji, razloge takve sporosti napretka tržišta vide prije svega u prejakom političkom utjecaju.

‘Nevjerojatno je da neke tvrtke koje imaju obveze objavljivanja javne ponude to ne moraju učiniti jer je njihov politički utjecaj jači od zakona, ili, pak, da neke tvrtke, iako kotiraju na burzi, odbijaju davati osnovne podatke o poslovanju, a sličan se odgovor dobiva i u Komisiji. Tamošnji brokeri ne smiju izlaziti u javnost sa svojim analizama tržišta jer im Komisija to ne dopušta, a katkad i prijeti. Autocenzura je prevelika’, čulo se od predstavnika tamošnjih medija.

Uspoređi li se takva situacija s hrvatskim tržištem kapitala kad je slavilo petu obljetnicu, dakle prije deset godina, uočavaju se sličnosti. Država je godinama presporo radila na razvoju tržišta, iako joj je to uvijek bila jedna od smjernica gospodarske politike. Prvi istup na domaćem tržištu napravile su tvrtke koje su dionice odlučile uvrstiti u prvu kotaciju, a to su bile Pliva i Zagrebačka banka, koje su tim potezom pokrenule tržište s gotovo mrtve točke.

Sada je taj iskorak na Sarajevskoj burzi napravila farmaceutska tvrtka Bosnalijek uvrštenjem svojih dionica u prvu službenu kotaciju. Prema najavama direktora Sarajevske burze Zlatana Dedića, zahtjeve za uvrštenjem u prvu kotaciju javila su još neka društva. Uz to, pomaci na tamošnjem tržištu primjećuju se i u povećanom prometu, a jedan od razloga tomu veći je interes ulagača.

Prošla je godina na Sarajevskoj burzi prema visini prometa nadmašila sve prethodne, a pozitivan trend nastavlja se i ove godine. U 2005. visina prometa bila je 283,9 milijuna eura, a u šest ovogodišnjih mjeseci 91,5 milijuna eura. Najveći promet imaju PIF-ovi, koji su se pretvorili u zatvorene fondove. Oni u svojem portfelju imaju udjele u društvima, a neki od njih u čak više od stotinu kompanija. Prema postojećem je propisu fondovima ograničen udjel u pojedinim društvima pa će ga morati postupno smanjiti na svega 10 posto. A prema novom prijedlogu Zakona o fondovima dana je mogućnost zadržavanja i 25-postotnog udjela po-krene li fond proces restrukturiranja u toj tvrtki.

• Takva neizvjesna situacija između postojećeg propisa i predloženog zakona obeshrabruje ulagače koji bi željeli ulagati u dionice tih fondova jer ne znaju koja će opcija vrijediti u konačnici – kaže Dedić.

Ovih je dana podnesen i prvi zahtjev za registraciju društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima, što bi dodatno moglo pojačati ulogu tržišta kapitala. Naime, pojedinim sudionicima tržišta čak je neobično da investicijsko bankarstvo nije već ranije imalo jači zamah, s obzirom na to da velik broj stranih banaka već dulje posluje na tamošnjem tržištu ili, pak, da se tamošnje banke ili osiguravajuća društva ne pojavljuju kao institucionalni ulagači. Iako postoji zakonski okvir zaduživanja putem dužničkih vrijednosnih papira, u tome se još nije okušala ni država, ni tvrtke. Naime, proračun Federacije za sada je u suficitu, što je posljedica dobre kontrole međunarodne zajednice, pa zato i nema potrebe zaduživanja. Uz to, razvoj koči i nepostojanje vrijednosnih papira tržišta novca, poput blagajničkih zapisa.

Na Sarajevsku burzu uvršteno je približno 630 tvrtki, a s dionicama njih 50 trguje se redovito. Na tržištu posluje 17 brokerskih kuća. Zakon kojim bi se pojedine tvrtke natjeralo da izlistaju dionice na burzu, kao što je učinila Hrvatska s JDD kotacijom ili pak Republika Srpska, u Federaciji još ne postoji. Transparentnost izlistanih kompanija na burzi ne zadovoljava, za što prema zakonu i nema potrebe. Ipak, među nekim od njih situacija se popravlja. Ali, s druge strane, kod nekih dolazi do okupljanja vlasništva pa u takvu odnosu snaga i nema želje za transparentnošću, a ni ulagačima.

No s vremenom će se i to promijeniti, a dogodit će se još neke promjene koje će ojačati tržište kapitala, poput mirovinske reforme ili spomenutih izdanja dužničkih vrijednosnih papira.