Piše: Sandra Babić

Prva epizoda Kviskoteke u ciljnoj skupini od 15 i više godina bila je najgledanija emisija na svim domaćim televizijama, što se uklapa u viziju producenta Hameda Bangoure, prema kojoj kviz neće privlačiti samo nostalgičare već i mladu generaciju gledatelja.

Ako ovaj projekt ne uspije početi ću se baviti ‘šibicarenjem’, komentirao je Hamed Bangoura povratak najpoznatijega hrvatskoga televizijskog proizvoda koji je prije više od deset godina žario teritorijem od Vardara do Triglava. Kako čuvena ‘Kviskoteka’ ne bi završila na onom ‘bio jednom jedan kviz’, njegov tvorac, kvizoman Lazo Goluža. Prije dvije godine odlučio ju je prepustiti mladoj generaciji producenata koji bi, u pričnoj plitkoj medijskoj klimi, trebali vratiti sjaj starom Kvisku. Tako su stopototnim vlasnicima autorskih prava na Kviskoteku, s izuzetkom Pauletićeva istoimenog enigmatskog časopisa, postali Hamed Bangoura i njegov produkcioni tim iz tvrtke Hi-tech.

Kao što navodi Bangoura, suradnja s Golužom počela je prije četiri godine, i to na realizaciji kviza Nove TV Ona ili on, koji je poslužio kao svojevrstan pilot projekt kojim bi se testirali kadrovi i oprema za današnju Kviskoteku.

Još 2004. godine počele su se raditi prve ideje o oživljavanju kviza koji bi se, pod krilatom ‘Znanje je in’, trebalo suprostaviti iskušanim, licenciranim formatima televizijskih emisija koje su preplavile hrvatsko medijsko tržište – kazao je Bangoura koji je stari koncept, na čelu s tandemom Goluža – Mlakar, postavio u konkurentnije okruženje od onoga u staroj Jugi, i to kako po broju televizija, tako i po broju kvizova.

• Smatram da koncept Milijunaša ne može dugo držati pažnju gledatelja. Snaga takvog showa počiva na vještini njezina voditelja da animira gledatelje pred malim ekranima u čemu se Tarik Filipović pokazao kao fantastičan izbor. Kviskoteka, s druge strane, igra na kartu inteligencije natjecatelja, čija se bitka za pobjedu zaostrava iz kruga u krug – komentirao je Bangoura usporedbi s kvizom nacionalne televizije, koja je s lakoćom prepuštala nekad najvredniji adut mladoj komercijalnoj televiziji, Novoj TV što se tek nekoliko godina bori za svoju poziciju na tržištu.

Izlika HTV-a je, kazali bismo, posve opravdana. Program je prepun različitih kvizova, igara na sreću i ostaloga, ponajviše licenciranog sadržaja, koji su, često višegodišnjim ugovorima, vezani uz nacionalnu televiziju.

• Da se Kviskoteka prikazivala na državnoj televiziji, siguran sam da bi ostvarila gledanost iznad 30 posto, odnosno minimalno milijun ljudi pratilo bi prvu emisiju kviza – govorio Bangoura napominjući da je jedino Nova TV pokazala pravo zanimanje za kviz i prihvatila njegove uvjete suradnje, što se nakon prve emisije pokazalo kao isplativa investicija. Iako će realan uspjeh obnovljene Kviskoteke biti poznat tek nakon pet ili šest prikazivanja, ostvareni rejtinzi ugodno su iznenadili i Novu TV i Hi-tech. Kviz je, naime, ostvario gledanost od 13 posto među ciljnom skupinom od 18 do 49 godina, potukavši pritom Ogrestinu Piramidu koja je dospjela na četvrto mjesto. U ciljnoj skupini od 15 i više godina Kviskoteke je bila najgledanija. S 15 posto gledanosti ‘prešla’ je i gledani Big Brother, što se uklapa u Bangourinu viziju prema kojoj kviz neće privlačiti samo nostalgičare već i mladu generaciju gledatelja.

• Vjerujem da u Hrvatskoj postoje klinici koji bi mogli potući stare natjecatelje. Nadam se novom Robertu Pauletiću koji će dokazati da mladi ljudi nisu podlegli plitkim televizijskim sadržajima koji ne promoviraju nikakve vrijednosti – napominje Hamed Bangoura smatrajući da je hrabrost investirati u projekt koji bi trebao čistim znanjem kupiti gledanost. Koliko je vrijedna investicija Hamed Bangoura nije htio otkriti, nego je naveo da je produkcija Golužina kviza, u odnosu na slične televizijske formate, nešto skromnija.