Treći najveći igrač na svjetskom generičkom tržištu od 10. listopada američka je kompanija Barr Pharmaceuticals. Od utorka navečer, kad je Središnja depozitarna agencija objavila da je u korist Barra deponirano više od 72 posto dionica Plive, naime, postalo je jasno da je višemjesečna borba za preuzimanje najveće hrvatske farmaceutske kompanije završena i da je pobjednik u tom procesu američki Barr. U srijedu je objavljeno da je prodan i državni udjel od 16,77 posto, pa je Barr skupio čak 89 posto dionica Plive.
Titulu treće najveće generičke kompanije na svijetu kao i veliki odaziv dioničara na javnu ponudu Barra američka kompanija ponajprije mora zahvaliti predsjedniku Uprave Plive Željku Čoviću, koji je u Barru pronašao ‘bijelog viteza’ i učinio sve što je mogao kako Pliva ne bi otišla u ruke islandskom Actavisu. Čović će tako nesumnjivo iz ove priče izaći kao apsolutni pobjednik koji je ostvario sve ciljeve zacrtane još u ožujku, kada je počelo najužbudljivije preuzimanje u Hrvatskoj do sada: i dalje će ostati na čelu Plive, točnije europskog poslovanja novonastale kompanije, a sigurno će se i hvaliti činjenicom da je upravo njegovo traženje ‘bijelog viteza’ dovelo do maksimiranja cijene Plive za dioničare. Kupnja Sancture, koja se pokazala potpunim promašajem, lutanje u strategiji, niska profitabilnost i druge pogreške vodstva Plive past će u drugi plan, a Čovićeva povijest početi od trenutka kada je pronašao savršenog kupca za Plivu.
S obzirom na sve što je Čović učinio kako bi Barr iz preuzimanja izašao kao pobjednik, kao i to da Barr do prije nekoliko mjeseci uopće nije razmatrao kupnju Plive, a danas zahvaljujući tom potezu postaje iznimno respektabilna generička kompanija, američka tvrtka morat će se odužiti predsjedniku Uprave Plive, ako ničim drugim onda barem time da ga još neko vrijeme ostavi na dosadašnjoj poziciji. A da je to Čoviću itekako bitno, potvrđuju poznavatelji prilika u Plivi, koji kažu da je Pliva prije dvije godine dogovarala spajanje s njemačkom Stadom, ali da je posao propao na pitanju tko će biti na čelu spojene kompanije.
Ocjene analitičara u vezi s Barrovom pobjedom značajno se razlikuju i dok jedni taj potez smatraju velikim uspjehom, brojni su oni koji tvrde da Barr precjenjuje akviziciju. Zbog toga su se ovih dana pojavile brojne teorije o tome hoće li i kako američka tvrtka nakon spajanja s Plivom rezati troškove.
Najuvjerljivija teorija govori da će se Barr nakon spajanja riješiti Plivina zapadnoeuropskog poslovanja jer nije isplativo kao ono u Istočnoj Europi i Rusiji, a prema grubim procjenama prodajom Plivina biznisa u Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji i Engleskoj, Barr bi dobio nešto više od 400 milijuna dolara. Na taj način, Pliva bi Barr stajala u konačnici oko 2,1 milijarde dolara, otprilike onoliko koliko je Barr isprva mislio potrošiti za tu akviziciju. U prilog toj tezi govori i činjenica da Pliva nema značajnu tržišnu poziciju u tim zapadnoeuropskim zemljama, da u Italiji dulje bilježi pad poslovanja te da je Plivi i u Njemačkoj sve teže ostvarivati dobre rezultate jer je tamošnja farmaceutska kompanija Stada značajno snizila cijene lijekova.
Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić s druge strane smatra da se Barr neće odlučiti na takav potez jer su njegovi najveći američki konkurenti Hospira i Mylan Labs u Europi odradili geografski pogodne akvizicije pa će Barr, ako im želi i dalje konkurirati, morati zadržati taj dio Plivina poslovanja. S njim se slaže i Marko Rudnički, konzultant savjetničke kuće Roland Berger u centru kompetencije za farmaceutsku industriju zadužen za globalne Private Equity projekte, koji iako smatra da Barr plaća visoku cijenu za Plivu vjeruje da se američka tvrtka ipak neće riješiti zapadnoeuropskog poslovanja i da je upravo Plivina solidna pozicija na tim tržištima jedan od razloga zašto je Barr kupuje.