Druga mladost starih zanata

Katkad pada kiša, katkad sija sunce, a tako je i s prodajom kišobrana – kaže 32-godišnji Krešimir Cerovečki, sasvim zadovoljan poslovanjem obiteljskog obrta koji obitelj Cerovečki još od 1912. prenosi s naraštaja na naraštaj. Posla ima dovoljno – u posljednje vrijeme sve je više privatnih tvrtki koje kišobrane Cerovečki, ručne izrade, kupuju kao dar svojim poslovnim partnerima.

• Da bi se zanat održao, treba biti uporan i dosljedan. Uvijek će biti onih koji će reći da su naši kišobrani skupi, ali bit će i onih koji će znati cijeniti naš rad, jer bit je kapitalizma i demokracije vlastiti izbor i ponuda u kojoj će svatko naći nešto za sebe – objašnjava najmlađi član obitelji Cerovečki i dodaje da je ‘najveća navela jeftine robe na naše tržište već prošla jer se jeftini kišobrani u nas prodaju još od početka devetdesetih’.

Kišobrani Cerovečki posljednji su preostali zagrebački obrt za ručnu izradu i popravak kišobrana. Izrađuju tradicionalni zagrebački suvenir, šestinski kišobran, ali i modne kišobrane te damske suncobrane. Osim što su prestižan dar za poslovne partnere, kišobrani Cerovečki često ‘glume’ u kazališnim predstavama ili TV serijama.

• Zadržat ćemo tradicionalnu tehnologiju izrade pa, bude li zdravlja, nema razloga da i ja, poput mojih djedova i oca, ne dočekam mirovinu u tom zanatu – odlučan je Krešimir Cerovečki.

Europa je zasićena industrijskim proizvodima i primjetna je sve veća potražnja za ručnim radom, a to je ono što mi imamo i što treba sačuvati, tvrde u Hrvatskoj obrtničkoj komori, koja je još prošle godine predložila izmjene Zakona o obrtu kojim bi se uvele kategorije tradicijskog i umjetničkog obrta, što bi bio preduvjet za odgovarajuće olakšice na državnoj i lokalnoj razini. Kao što bi zagrebačke suvenirnice bile mnogo siromašnije bez šestinskekišobrane obitelji Cerovečki, tako bi i hrvatska turistička ponuda bez starih zanata ostala konfekcijalna i neprepoznatljiva.

Shvatili su to u Samoboru, gradu obrtnika i starih zanata, kad su odlučili sačuvati 170 godina staru tradiciju samoborskoga kristala, unatoč tome što je nekadašnju tvornicu kristala kupio Ghetaldus, koji se ne namjerava nastaviti baviti proizvodnjom kristala. Samoborski kristal nastavit će se lijevat, puhati i brusiti u obiteljskoj radionicici Kristal Tuk. Za tu su ljevaonicu kristala Samoborci već namijenili zemljište pokraj Šmidhena, a hala u kojoj će se kristal ručno obrađivati na tradicionalan način uključit će se u turističku ponudu Samobora.

• Okupili smo najbolje puhače i brusače nekadašnje tvornice kristala u Samoboru, a potaknuti velikim zanimanjem kupaca iz SAD-a za naše proizvode, otvorili smo Crystal shop u Chicagu, gdje ćemo imati i skladište – objašnjava Sretenka Tuk, koja sa suprugom Josipom vodi ljevaonicu Kristal Tuk.

• Radimo prema nacrtima dizajnera Tomija Frankovića, a za našu se proizvodnju zanima i dizajner Jeronim Tišlar, koji je dosad dizajnirao za proizvođače češkoga kristala – kaže gospoda Tuk.

Iako su mnogi stari zanati potisnuti industrijskim proizvodima, danas je sve očitija potreba za njihovim očuvanjem. U većini europskih zemalja priređuju se revije i festivali starih zanata na kojima su zapaženi i naši obrtnici. Tako je kovač Rok Pintar iz Đurđevca nedavno u Bratislavi predstavio svoju vještinu umjetničkog kovanja. Zbog afirmacije starih zanata naučnici se ponovno vraćaju u majstorske radionice.

U klobučarskoj radionici Cahun, prvi put nakon nekoliko desetljeća, na parnim prešama za izradu šešira danas zanat uči naučnica iz tekstilne škole.

• Svi s kojima kontaktiramo u stranim zemljama uvjeravaju nas da bi se bilo gdje u inozemstvu taj zanat više cijenio – kaže Josipa Cahun, klobučarka koja nastavlja tradiciju svojega djeda, koji je prije 80 godina otvorio obrt za izradu šešira u zagrebačkoj Palmotićevoj ulici, a 1949. preselio na adresu Pod zidom, gdje je i danas.

No industrijski proizvedeni nekvalitetni šeširi nisu najveća prijetnja klobučarskom zanatu jer, kao što kažu u zanatskoj radnji Cahun, mogu ponuditi ono što industrija ne može, a to je izrada šešira po mjeri, popravak, čišćenje i oblikovanje starih šešira te izradu replika starih kapa za kazalište i film.

• Više od industrijski proizvedenih šešira ugrožava nas globalno zatopljenje – tvrdi Josipa Cahun.

• Ljeti se šeširi manje kupuju, a dok svaki trgovački centar prodaje jeftine ljetne šešire, mi nudimo samo najkvalitetniju slamu i panamu.