Zaposlenici

Produktivnost u papučama raste 10 do 40 posto. S druge strane, rad kod kuće nije jednako dobra mogućnost za sve. Neki se ljudi teško mogu sami motivirati za rad, a druga je velika zamka nedovoljna opremljenost kuće za rad. Osnovno je pravilo da kućni ured ne smije biti u kuhinji ili dnevnoj sobi.

Čak 68 posto poslodavaca još ne shvaća prednosti radovanja kod kuće. Istraživanje portala MojPosao na uzorku od 2600 ispitanika pokazalo je da samo sedam posto poslodavaca uvijek dopušta rad od kuće. Ponekad dopušta ih 25%, a uopće ne dopušta ih 68%.

S obzirom na to da poslovni nisam ništa više vezana uz Hrvatsku nego uz, primjerice, Bugarsku, radim u kućnom uredu, a u glavni ured odlazim kad poželim, uglavnom zbog druženja s ljudima ili potpisivanja nekih dokumenata. Iako je bilo razdoblja kad bih u ured odlazila svaki dan jer mi je tako odgovaralo, u prosjeku odlazim jedan do dva puta tjedno. Kad radim od kuće, mogu se potpuno koncentrirati na posao, jer mi ne smetaju ni sitnice poput žamora i prolaska ljudi po uredu. U kući mogu biti u trenirci, jesti što i kada želim, namještati klimatizacijski uređaj i slične stvari – zadovoljno opisuje svoje iskustvo rada kod kuće Maja Glokević.

Vrijeme koje uštedi na svakodnevnom putovanju i oblačenju za posao može iskoristiti za isti taj posao, pa joj ostaje više vremena za.

Zahvaljujući novim tehnološkim dostignućima, koja su sve dostupnija i hrvatskim poslodavcima i radnicima, tehnički, rad od kuće danas nije nikakav problem. Također, svi poslovi koji se obavljaju uz pomoć računala i telefona jedanko su pogodni za teleworking. Međutim, ta opcija još očito nije sjela hrvatskim kompanijama. Primjenjuju se uglavnom hrvatske podružnice svjetskih kompanija, posebno iz IT i telekom sektora, dok su domaće kompanije, osim onih tehnoloških, još prilično rezervirane prema toj mogućnosti. Primjerice, čak ni T-HT, hrvatska inačica British Telecom, još ne primjenjuje taj sustav rada. Drugi telekom operator na hrvatskom tržištu, Vipnet, od ove godine uveo teleworking kao stalnu pogodnost za svoje zaposlenike. Ovisno o radnim mjestima i poslovima za koje su odgovorni, Vipnetovi zaposlenici tako mogu raditi kod kuće u prosjeku dva dana u tjednu.

Zaposlenici najveću korist takva načina rada vide u uštedi vremena putovanja na posao, organizaciji dnevnog radnog vremena prema vlastitom ritmu i organizaciji tjednog rasporeda dolaska u ured. Neka istraživanja pokazuju da zaposlenik u prosjeku u uredu svaki dan izgubi 70 minuta zbog raznih upadica i sitnica koje odvlače pozornost.

Rad od kuće posebno je atractivan trudnicama i mladim majkama, koje, zahvaljujući mogućnosti teleworkinga, mogu više vremena provoditi s djecom, a da istodobno ne pati posao. – To što radim kod kuće pridonosi kvaliteti mojega rada i učinkovitosti, a s obzirom na to da imam troje male djece, velika je prednost da ne moram putovati na posao i da poslovne obveze mogu rasporediti tijekom dana – kaže Ozrenka Dedić, rukovoditeljica Vipnetova Odjela za upravljanje prigovorima i administraciju korisnika.

Produktivnost, što je jedna od najvažnijih stavki za poslodavce, raste paralelno sa zadovoljstvom zaposlenika. U studiji koju je izradio Institute of Directors stoji da je zaposlenik čak 65 posto produktivniji radi li od kuće. Procjene o povećanoj produktivnosti različite su i ovise o vrsti posla, no sva istraživanja ipak govore o povećanju produktivnosti od 10 do 40 posto. S druge strane, rad od kuće nije jednako dobra mogućnost za sve. Ljudima koji se teško mogu sami motivirati za rad i kojima je potrebno vanjsko nametanje discipline takav način rada neće rezultirati tolikim povećanjem produktivnosti. Druga je velika zamka što su kuće nedovoljno dobro opremljene za rad. Osnovno je pravilo da kućni ured ne smije biti u kuhinji ili dnevnoj sobi.

Upravni okvir Zakon o radu ne postavlja ograničenja u pogledu poslova koje radnik može raditi kod kuće, osim što ne smije obavljati poslove kod kojih su uvjeti rada takvi da ga nije moguće zaštiti od štetnih utjecaja.

Zakon o radu kao opći propis radnog prava u čl. 19. regulira rad radnika na izdvojenome mjestu rada, izvan prostorija poslodavca. Pod radom na izdvojenome mjestu rada razumijeva se i rad radnika kod kuće. Ugovor o radu kojim se radnik obvezuje za poslodavca raditi u svom stanu ili kući mora biti sklopljen u pisanu obliku i mora sadržavati sve odredbe koje su inače propisane kao obvezan sadržaj ugovora o radu. Osim tih odredbi, ugovor o radu radnika kod kuće mora sadržavati i dodatne klauzule o: – trajanju radnog tjedna – vremenu u kojemu radnik mora biti prisutan na mjestu rada, a to vrijeme može biti određeno dnevno, tjedno ili mjesečno (npr. obveza radnika da svakog ponedjeljka bude na mjestu rada u određeno vrijeme) – rokovima i načinom obavljanja nadzora rada od strane poslodavca – opremi koju je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati u prostorijama radnika (npr. prijenosno računalo, telefon i dr.) – o tome koju vlastitu opremu, alate i strojeve radnik može koristiti i o naknadi koju će mu na toj osnovi poslodavac isplatiti – eventualnoj nadoknadi drugih troškova koji radniku nastaju zbog rada kod kuće (npr. uporaba privatnog telefona, grijanje, utrošak struje) te o – načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika koji radi kod kuće.

Za razliku od ugovora o radu koji se sklapa s radnicima za rad u prostorijama poslodavca, koji se ne dostavlja niti jednom državnom tijelu, o sklapanju ugovora o radu za rad kod kuće poslodavac mora u roku 15 dana obavijestiti inspekciju rada. Ako se iz bilo kojeg razloga ne sklopi ugovor o radu u pisanu obliku, poslodavac je dužan radniku uročiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru za rad kod kuće.

Radnik koji radi kod kuće ne mora se pridržavati rasporeda radnog vremena koji je poslodavac odredio za ostale radnike. Na njega se ne odnose ni odredbe o prekovremenom i noćnom radu. Dakle, radnik ima određenu slobodu u rasporedu radnih sati tijekom tjedna, ali je pri tome dužan pridržavati se obveza koje je ugovorio. Količina posla koju mu kao obvezu odredi poslodavac mora biti takva da radniku omogućuje odmor između dva radna dana i najmanje jedan dan tjednog odmora.

Radnik koji radi kod kuće ima sva prava iz radnog odnosa kao i ostali radnici zaposleni kod istog poslodavca. On ne smije imati manju plaću od radnika koji na istim ili sličnim poslovima radi u prostorijama poslodavca. Ima pravo na godišnji odmor uz naknadu plaće na teret poslodavca. Poslodavac ga može poslati na službeni put i nadoknaditi mu sve potne troškove, isplatiti dnevnicu i podmiriti trošak smještaja. Ako je zbog bolesti spriječen raditi, ima za vrijeme bolovanja pravo na naknadu plaće. Ako poslodavac isplaćuje regres, jubilarne nagrade, potpore i dr., on ima pravo na takve primitke pod istim uvjetima kao ostali radnici.

Porezni propisi ne prate radno zakonodavstvo. Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak reguliraju način oporezivanja primitaka koje poslodavac isplaćuje radniku na osnovi radnog odnosa, te određuju iznose i namjene koje se mogu shvatiti kao neoporezivi primici radnika. Među ostalim, čl. 13. Pravilnika propisuje iznose troškova koje poslodavac može nadoknaditi radniku, ako su povezani s obavljanjem poslova za poslodavca. Tako je npr. određeno pod kojim uvjetima poslodavac može radniku nadoknaditi troškove prijevoza na posao, troškove smještaja na terenu i dr.

Porezni propisi ne dopuštaju neoporezivo nadoknađivanje troškova koji radniku nastaju zbog rada u kući, a za koje je ugovorom utačenito da će ih nadoknaditi poslodavac. Nadoknađivanje takvih troškova radniku oporezuje se porezom na dohodak i doprinosima za obvezna osiguranja, jednako kao i plaća.

Rad od kuće u IBM-u je organiziran tako da radnici uključeni u taj program tri dana na tjedan rade od kuće, a preostala dva dolaze raditi u ured, kako bi ostali u kontaktu, obavili poslove za koje je potrebna njihova nazočnost u uredu i surađivati s kolegama. Pojedinci čiji posao obuhvaća širu regiju od Hrvatske mogu raditi od kuće cijeli tjedan. Iznimno se, na zahtjev, odobrava rad od kuće i onima koji ne spadaju u navedene kategorije, a to im je potrebno u određenom periodu iz osobnih razloga. Program je dobrovoljne naravi, a mnogi bi željeli pristupiti programu, ali zbog nedostatnog kućnog prostora nisu u mogućnosti kvalitetno obavljati posao od kuće – kaže HR menadžerica Diana Devčić, dodajući da je dio uštede za IBM u poslovnom radnom prostoru koji je organiziran na način da se radni stolovi dijele s odstupnim kolegama, ali mnogo je veća korist zadovoljstva i povećana produktivnost radnika u takvim okolnostima.

Radnik može istupiti iz programa kada želi, bez objašnjenja, te u tom slučaju jednostavno počinje raditi na uobičajen način. Također, poslodavac može pojedincima ukinuti povlasticu rada od kuće u slučaju nesavjesnog korištenja programa. Danas se u gotovo svakoj, a posebno u IT kompaniji, mobilno računalo i telefon podrazumijevaju. Pri radu od kuće tomu valja pridodati liniju čije troškove snosi poslodavac, dodatnu opremu kao što su stampač, skener, uređaj za materijal itd., a tu su i dodatne police osiguranja za radnike, protupožarni aparati i sl. Da bi sustav dobro funkcionirao, ne treba ništa drugo osim ukazanog povjerenja poslodavca prema radniku da će raditi savjesno, kao i povjerenje radnika prema poslodavcu da neće ostati po strani, jer nisu svakodnevno nazočni – smatra Devčić.

Kad je riječ o nadzoru rada teleworkera, u IBM-u produktivnost jedini kriterij. Svaki radnik točno zna što mu je posao i u kojim rokovima mora biti obavljen. Dakle, rezultat kao takav dio je nadzora. Uz to, obvezno je vodenje kalendara rada koji mora biti dostupan pretpostavljenima, a očekuje se dostupnost teleworkera u dogovorene radne sate – kaže Devčić. U Hrvatskoj u programu trenutačno sudjeluje više od 20 posto IBM-ovih radnika, a taj je oblik rada posebno privlačan mladim roditeljima. Broj radnika od kuće bio bi i veći, smatraju, kad bi životni standard omogućavao uređenje posebnoga radnog u životnom prostoru.

Osim nedovoljno razvijene IT infrastrukture, ipak se u najvećem broju slučajeva kao stopirajući čimbenik pri uvodenju rada od kuće navodi to što domaći menadžemnt i kompanijska kultura još nisu dovoljno prilagođeni fleksibilnosti koju traži teleworking. Menadžeri starijega kova obično ne prate trendove, a skloniji su procjenjivati zaposlenike prema vremenu utrošenom za pojedini posao negoli prema postignutim rezultatima. Uvođenje rada od kuće od poslodavaca traži reorganizaciju sustava, a većina naših tvrtki tek je počela kopirati pravila iz svjetske prakse u osnovnom poslovanju, pa vjerojatno smatra da bi nova reorganizacija bila velik napor – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i glavni pregovarač sa sindikalne strane o izmjenama Zakona o radu prije tri godine.

Sever očekuje da će mogućnosti rada od kuće u Hrvatskoj biti sve više, posebno kako se budu razvijali call centri, koji nude velike mogućnosti rada od kuće. U Hrvatskoj, prema Severovim riječima, manje od dva posto radnika radi u nekom obliku teleworkinga, ali se situacija popravlja od 2003., pogotovo pod utjecajem mladih ljudi otvorenih novim trendovima i tehnologijama koji vode mlade, posebno male i srednje kompanije.

Ipak, dobrim postavljanjem sustava rada od kuće na razini pojedinačne kompanije, a vodeći računa o poslu o kojem je riječ i njegovim specifičnostima, moguće je pronaći zlatnu sredinu. Primjerice, otišenje radnika može se efikasno smanjiti tako da od kuće radi jedan ili dva dana u tjednu, a ne cijelo vrijeme, dok se zahtjevu suvremenog poslovanja za timskim radom i brainstormingom bar djelomično može udovoljiti telekonferencijskim sastancima. Uza sve minuse koje ima, rad od kuće, pokazuju i domaći primjeri, uz volju i angažman obju strana u pravilu donosi win-win situaciju – manje troškove za poslodavce i veće zadovoljstvo i slobodu za zaposlenike.