Jesen u planini

S iskaznicom Hrvatskoga planinarskog saveza ostvarujete i brojne popuste, primjerice noćenje u planinarskim domovima u pola cijene, za 40 do 50 kuna.

Na Adventure Sport Portalu prije dva-tri dana objavljen je poziv u jesensku planinarsku školu za grebačkoga planinarskoga društva Velebit. Dan nakon objave, ispred prostorija planinarskoga društva u Radićevoj ulici stvorio se neviden red u povijesti ove planinarske škole. Gotovo stotinu ljudi, kaže voditelj škole Marko Ivanuš, ostalo je na ‘listi čekanja’. Diljem Hrvatske u ovom se trenutku održavaju jesenske škole sportskog penjanja i sve su dupkom pune. Štoviše, traži se mjesto više. Društvo u školama iznimno je šaroliko: poslovni ljudi, studenti, profesori, znanstvenici, srednjoškolci, umirovljenici… Sve ih veže isti žar: ljubav prema prirodi. Sve više ljudi odlučuju gradski asfalt u slobodno vrijeme za mjeniti okruženjem prirode. Žele otići na svjež zrak, izdisati tijekom tjedna nakupljeni stres i udahnuti mnogo svježije energije za novi radni tjedan. A planine nude niz mogućnosti, svatko može za sebe izabrati omiljenu vrstu rekreacije. U planinarstvu su se razvile i određene specifične vještine, vrlo popularne i u Hrvatskoj: alpinizam, sportsko penjanje, visokogorsko ili turno skijanje, speleologija, brdski biciklizam, orijentacija, paragliding (padobransko jedrenje)… Boravak u planini sinteza je fizičkog napora, intelektualnog traženja i otkrivanja te snažnih emocija. Poseban je to doživljaj koji jednostavno – treba okusiti. A kad ga jednom doživite, teško ćete mu ikad odoljeti. A mi živimo u zemlji koja je jedna od rijetkih u svijetu u kojoj se može skijati s pogledom na more! Naravno, mislimo na Velebit, gdje, kad zimi napada dovoljno snijega, možete uživati u turnom skijanju bez žičare, a kao na planini pred vama će se prosuti biserna niska 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena.

Za početak, svakako bi bilo najbolje učlaniti se u obližnje planinarsko društvo. Podatke o planinarskim društvima i kontakti možete naći na Adventure Sport Portalu. Gotovo svako društvo vikendom organizira izlete u planine diljem Hrvatske. S iskaznicom Hrvatskoga planinarskog saveza ostvarujete i brojne popuste, primjerice noćenje u planinarskim domovima u pola cijene, za 40 do 50 kuna.

Teže je odlučiti se kamo na planinarenje. Nemoguće je izdvojiti jednu planinu, svaka krije neku svoju, jedinstvenu ljepotu. U Gorskom kotaru poseban je osjećaj doživjeti izlazak (ili zalazak) sunca na Bijelim i Samarskim stijenama, Bjelolasici, Kleku, Risnjaku…

Velebit je priča za sebe… Sjeverni Velebit, s Rožanskim i Hajdučkim kukovima te Zavižanom (1594 m) s najvišim planinarskim objektom u Hrvatskoj i glavnom višinskom meteorološkom stanicom. Srednji, pa Južni Velebit, s Vaganskim vrhom i Svetim brdom s kojih pucaju prekrasni vidici… Potom planine Dalmacije: Kozjak, Mosor, Dinara (1.830 m – najviši vrh Hrvatske), Biokovo, pa Planine Istre i otočki vrhovi…

Srećom, živimo na području neslučenih prirodnih ljepota i brojnih mogućnosti. Prava bi šteta bila ne iskoristiti ih. Jer, tek ispred kakve gorostasne, vječne planine čovjek može osjetiti koliko je, u svojoj biti, malen i prolazan.

Naše se planine i vrhovi, u odnosu na susjedne nam gorske lance, planinaru znaju katkad učiniti lako dokućivima, ne odveć visokima i zahtjevnima. No, osnovno je pravilo planinara: ne podcjenjujte planinu! Poštujte prirodu i njezine zakone, u brdo nikada ne idite sami i bez valjane opreme!

Vremenske (ne)prilike kiša, tuča, vjetar, magla… čest su uzrok nevolja u planinama. Zatekne li vas nevrijeme, potražite najbliži zaklon i čekajte da oluja prođe! Za grmljavine, osamljeno drveće, uski grebeni, vrhovi, stijene i druga mjesta izložena munjama nisu dobro sklonište. Pronašavši zaklon, ljudi se obično osjećaju spašeno.

ALPINIZAM: Ta disciplina pretpostavlja uspore na visoke planine, po teško pristupačnim i strmim stijenama. Hrvatska ima poseban biser: mjesta na kojima planine dodiruju more: Paklenica, Biokovo, Mosor… Među alpinistima su najpopularniji Anića kuk u Velikoj Paklenici, Klek u Gorskom kotaru, Biokovo… Ako ste zainteresirani za alpinizam, možete upisati jesensku alpinističku školu u klubovima i odsjecima koji djeluju unutar planinarskih društava, a rad koordinira Komisija za alpinizam Hrvatskoga planinarskog saveza.

SPORTSKO PENJANJE: Noviji je, sve popularniji sport u Hrvatskoj. Penjači se penju bez pomagala, a penjačka oprema i uže služe samo kao osiguranje. Najpopularnija hrvatska penjališta su Marijan iznad Splita, Dvigrad u Istri, Golubinjak pokraj Lokava, Gorsko zrcalo na Medvednici, Kalnik…

SPELEOLOGIJA: Hrvatska ima 35 špilja dužih od 1.000 m, od kojih je sustav Đulin ponor – Medvednica najduži, 16.397 m. Najdublja je Lukina jama na Velebitu i sa svojih 1.392 metra deveta po dubini na svijetu. Iako je Hrvatska prepuna špilja i jama, relativno ih je malen broj uređenih za turiste. Nedavno je ponovno otvorena naše najveće i najpoznatija turistički uređena špilja – Cerovačke pećine kod Gračaca. Osvjetljeni podzemni hodnici bude neopisiv osjećaj i zadovoljstvo svakog posjetitelja. Jedinstven je i posjet jami Baređine kod Poreča u kojoj turisti mogu vidjeti i čovjekove ribice. Na otoku Krku obnovljena je turistička staza u špilji Biserujki. Nanese li vas put u prekrasnu Paklenicu, ne propustite posjetiti Manitu peć. U špilji Vranjači, na obroncima Mosora, u dvije dvorane turistu se ukazuju ukrasi od siga različitih dimenzija. I, naravno, tu je plava kraljica – Modra špilja na otoku Biševu s najdužom neprekidnom turističkom tradicijom. Zagreb se dići špiljom Veterinom na Medvednici koja skriva fosilne ostatke praživotinja i nebrojeno mnogo letećih stanovnika – šišmiše. Oduševite li se istraživanjem podzemlja, svakako upišite neku od speleoloških škola pri speleoudrugama kojih u Hrvatskoj ima više od četrdeset.

PARAGLIDING: To je relativno nova aktivnost. Polijeće se sa strmih padina vrhova: Japetića, Ravne Gore, Biokova, Vidove Gore na Braču Kleka, Ivanšćice… Za pilotiranje paraglideom trebate imati dozvolu za pilota. No, dobra je vijest za sve ljubitelje izazova i adrenalina da ovaj sport mogu probati i potpuni laici – u tandemu s kakvim iskusnim pilotom.

BRDSKI BICIKLIZAM: Planinari nisu najšretniji kad zateknu biciklistu na ‘svojoj’ stazi, ali ni brdski biciklisti nisu veće sreće jer u Hrvatskoj gotovo uopće ne mogu naći planinske staze samo za sebe. Kako god bilo, bicikl možete voziti gdje god poželite, a svatko će sebi prilagoditi težinu uspona i prema njemu izabrati trasu.

Uz obvezne ‘gojzerice’, nosite višeslojnu odjeću od materijala koji upija znoj i brzo se suši. Također, koristite lagane jakne koje ne propuštaju vjetar. Odjeća od sintetike u planini nije dobar izbor. Ne zaboravite zemljovid, astrofoliju, dovoljno vode, sunčane naočale i kapu.

U kraškim predjelima, gdje ima zmija, nije loše pripaziti kamo stajemo i za što se primamo. Neosnovan je silni strah od medvjeda i vukova. Iako su zabilježeni bliski i vrlo dojmljivi susreti, nije poznat slučaj da su neizazvani napali ljude u planini. Pri susretu sa životinjom treba svladati nagonski poriv za trčanjem i mirno se udaljiti! Treba biti relativno glasan, tako da nas životinje mogu rano uočiti i udaljiti se; životinje su plašljive i povlače se pred čovjekom. Osim ako se osjeti napadnutim jer tada uzvraćaju napad.

Kamen ili lavina koja pada brzo postižu veliku brzinu i dobiva iznimnu snagu, koja lako može ozbiljno ozlijediti čovjeka ako im se nade na putu. U slučaju odrona treba reagirati strelovito; pogledati odakle dolazi kamen i nagle skočiti u stranu. Hodajući treba paziti gdje stajemo i izbjegavati nestabilno kamenje, koje bi se moglo odroniti. I, ne precjenjujte svoje mogućnosti, jer u tom slučaju, sami sebi postajete najveća opasnost!