Home / Tvrtke i tržišta / Čekamo odgovor Vlade za informatizaciju zdravstva

Čekamo odgovor Vlade za informatizaciju zdravstva

Čekamo odgovor Vlade za informatizaciju zdravstva

Razgovarala: Matilda Bačelić \nFoto: Željko Jelenski

Kao što je na otvorenju objasnio glavni direktor IBM-a Hrvatska Ivan Vidačković, ovogodišnji IBM-ov forum posebno je obilježila nazočnost glavne direktorice IBM-a za Sjeveroistočnu Europu Colleen Arnold. Energičnu Amerikanku u IBM-u, u kojoj radi već 25 godina, smatraju jednom od važnijih karika. O tome gdje je Hrvatska na IBM-ovoj mapi Sjeverne i Istočne Europe, sadašnjim i novim poslovima te o utjecaju približavanja Hrvatske Europskoj uniji na njihovo poslovanje razgovarali smo uoči otvorenja ovogodišnjeg IBM foruma.

  • Koliki rast IBM bilježi na hrvatskom tržištu i može li ga usporediti s drugim zemljama u regiji? \n Hrvatsko tržište cvjeta. Bilježimo rast u dvoznamenastim stopama u softveru, u hardveru i u uslugama. Nastaviti ćemo s investicijama u nova rješenja u sva tri segmenta za komercijalne klijente, Vladu i poslovne partnere čiji se broj u četiri godine povećao s 200 na 600 te u naše zaposlenike. U Hrvatskoj pokrivamo velike industrije te mala i srednja poduzeća, a svoje mogućnosti nastojimo učiniti vrlo lokalnima.

  • Koliki utjecaj na vaš rast na hrvatskom tržištu ima očekivani ulazak Hrvatske u EU, odnosno Vladin projekt e-Hrvatska? \n Ima utjecaja, taj je projekt vrlo važan i javni sektor nam je važan, ali radimo mnogo i s privatnim sektorom. Primjerice, značajni klijent bio nam je VIPnet, koji je želio ponuditi novi sadržaj i usluge. Sektori s kojima IBM najviše radi su proizvodnja, telekomunikacije, naftna industrija i javni sektor.

  • Jesu li vam ti sektori najvažniji u svim zemljama ili ima razlika? \n Da, situacija je vrlo slična s time u vezi. U Hrvatskoj smo vrlo jaki i u bankarstvu.

  • Zašto baš ti sektori? \n – Stalno razmišljamo o određenom tržištu na način da se naše mogućnosti i sposobnosti slažu s onime što to tržište traži. To su stoga najdinamičnije i najbržerastuće industrije. Međutim, to ne znači da nas uopće ne zanimaju, primjerice, obrazovanje, mediji, zabavna industrija, komunalne usluge – i u tim sektorima imamo značajan rast, ali područja koja sam spomenula nositelji su najvećih infrastrukturnih promjena na europskim tržištima i zato se i jačamo na tim sektorima. Paket inovacija događa se tamo gdje su naši klijenti najdinamičniji, odnosno vođeni potrebama tržišta.

  • Na koji način IBM pridonosi javnom i privatnom sektoru u prilagodbi zahtjevima europskog tržišta? \n – Pomažemo tako što donosimo znanje, intelektualni kapital, know-how, primjere i iskustva iz drugih zemalja. Donosimo nove ideje koje utječu na razvoj ideja na domaćem terenu. Pomažemo domaćim kompanijama da budu konkurentnije na domaćem tržištu i da izadu na regionalno i globalno tržište.

  • Koji su to konkretni projekti? \n – Najveći projekt u ovom dijelu Europe nam jest implementacija novog sustava kompletnih poslovnih procesa u Inh u suradnji sa SAP-om. Drugi je primjer e-pravosuđe, na kojemu radimo s Ministarstvom pravosuđa. Kao što vidite, ne govorim o postavljanju PC-ja ili servera, ali ta rješenja obuhvaćaju softver, hardver, usluge, know-how i integriranje toga u jedinstveno rješenje i proizvod.

  • Informatizacija zdravstva najavljuje se kao veliki projekt u Hrvatskoj. Poznato je da su i neke druge tvrtke, poput Cysco Systemsa, vrlo zainteresirane za taj posao. Kakvi su planovi IBM-a? \n – Predali smo pismo namjere, ali još čekamo odgovor Vlade u vezi s tim pitanjem. Smatram da raspolazemo s najpotpunijim spoznajama na tom području i spremni smo za projekt. Već smo održali demonstraciju IBM-ove kompetencije na tom polju, sada je na potezu Vlada, ali mislim da je projekt prekompleksan i prevelik da bi se rješavao u izbornoj godini. Pretpostavljamo da će se na to krenuti nakon izbora. Također, Cisco je naš partner s kojim ćemo surađivati i na tom poslu.

  • Hoće li to biti IBM-ov najveći posao u Hrvatskoj? \n – To je najveća prigoda za bilo koga, a što je projekt kompleksniji to je bolje za nas, jer smo dokazali da se možemo nositi s vrlo složenim projektima. To uključuje i suradnju s drugim partnerima.

  • S obzirom na softver, hardver i usluge, koji vam je segment najvažniji u Hrvatskoj? \n – Brzorastuća tržišta, kao što je sada hrvatsko, obično počinju s hardverom i softverom, ali usluge prema raznim istraživanjima i statističkim podacima sada rastu oko 25 posto, što znači da postaju sve važnije. Hardver i softver više nisu dovoljni. Očekuje se da će usluge i softverske aplikacije u Hrvatskoj i regiji u sljedećih nekoliko godina rasti prema stopi od 25 posto. Kako se ide istočnije, sve je vidljivija ‘glad’ za hardverom. Slijedeći te obrasce, lako je predvidjeti što će se događati na tržištu. S druge strane, zahtjevi hrvatskih korisnika nisu još na razini zapadnih, pa u Hrvatskoj još nisu razvijeni npr. strateški outsourcing i aplikacijski menadžment.

  • Dakle, u Hrvatskoj na red dolaze nove generacije usluga. Koliko su Hrvatske kompanije i država za to otvoreni? \n – Otvoreni su za diskusiju i ne strahuju od promjena. Počinju shvaćati da usluge poput strateškog outsourcinga mogu biti vrlo korisne, a na primjerima zemalja koje su ušle u EU vidljive su prednosti koje donose nove tehnologije.

  • Koji su daljnji planovi IBM-a u Hrvatskoj? \n – Upravo smo u izradi plana. Želimo nastaviti s kontinuiranim rastom i ekspanzijom novih rješenja. Ne planiramo ništa za Hrvatsku u New Yorku, nego u Zagrebu, pa zato pitam direktora u Hrvatskoj što misli koliko brzo mogu rasti, što im za to treba itd. %