Trendovi na svjetskoj sceni

U proteklih pet godina naklade prodanih novina porasle su šest posto, a uključuje li se i besplatne novine čak 7,8 posto. Dio rasta posljedica je većeg broja naslova dnevnih novina.

Juan Senor iz Innovation International Media Consulting grupe u svom je izvješću na nedavno održanom Svjetskom kongresu novinskih izdavača (Moskva, lipanj 2006.) upozorio: ‘Novine trebaju sve učiniti da zadrže ‘dušu’. To pretpostavlja osjećajnost – koristite novine koje dobro izgledaju, koje ugodno mirišu, koje ne prljaju ruke pri čitanju; sve-prisutnost – vaše novine moraju biti dostupne svugdje; jedinstvenost – nastojte se razlikovati od konkurenata. Lokalnost – novine moraju biti povezane s lokalnim stanovništvom.’

Sljedeća je poruka znakovita: ‘Ne morate biti prvi u digitalnim inovacijama. Google nije bio prvi potisni stroj na području pretraživanja, Dell nije izradio prvi PC. No, oni su prvi ponudili kvalitetne verzije inovacija na tom području.’

Ta poruka odražava, zapravo, bit promjena, a karakteristike kretanja na svjetskom tiskanom novinskom tržištu mogle bi se sažeti u nekoliko elemenata. To su, kao što je na 59. svjetskom kongresu novinskih izdavača istaknuo Timothy Balding, glavni direktor WAN-a:

globalni rast ukupne naklade novina
dalje širenje novih novinskih tržišta
rast udjela besplatnih dnevnih novina
ostvareni su najbolji rezultati na području oglašavanja u posljednje četiri godine
oživljavanje tržišta malog oglašnika, posebno putem interneta
promet novinskih web stranica raste stalno i prema visokim stopama.

Kao potvrdu tih kretanja Balding navodi da su novinske naklade prodanih novina porasle u protekloj godini 0,56 posto, ali u posljednjih pet godina taj rast dostiže 6 posto. Uključimo li u taj rast i besplatne dnevne novine, stopa rasta za proteklu godinu iznosi 1,21 posto. U petogodišnjem razdoblju porast naklade iznosi u tom slučaju čak 7,8 posto. Dio rasta naklade valja pripisati većem broju naslova dnevnih listova. Naime, taj je broj u 2005. porastao 0,3 posto, a u petogodišnjem razdoblju 8,1 posto.

Kad je riječ o besplatnim dnevnim novinama, njihov rast u protekloj godini iznosi 0,06 posto, ali za petogodišnje razdoblje iznosi 8,9 posto.

Ukupna prodana naklada dnevnih listova iznosila je 2005. godine 439.519 milijuna primjeraka. Dodamo li tome i besplatne novine, ukupna je naklada dnevnih listova dosegnula 464.347 milijuna primjeraka. Pritom valja naglasiti da naklade (uglavnom) rastu u azijanskim zemljama i Južnoj Americi, dok opadaju u Europi i Sjevernoj Americi.

Ukupno na svjetskom tržištu ima 7.697 dnevnih novinskih naslova, s tendencijom rasta u Južnoj Americi, Africi i Australiji/Oceaniiji. Zanimljivo je da je zabilježen pad naslova u Aziji. Zanimljiva su i kretanja naklada u zemljama EU. U čak 14 zemalja zabilježen je u posljednjih sedam godina pad naklada dnevnih listova, pri čemu je najveći pad zabilježen u Slovačkoj (-4,17 posto), Grčkoj (-4,05), Portugali (-3,88), Nizozemskoj (-3,67), Danskoj (-2,64) i Njemačkoj (-2,5 posto). S druge strane, osjetan rast bilježe Slovenija (+19,44 posto), Poljska (+9,80) i Češka (+4,88 posto).

Izvan zemalja EU u istom razdoblju bilježimo pad novinskih naklada u Norveškoj (-7,48 posto), Švicarskoj (-8,69) i Hrvatskoj (-16,63 posto). S druge strane, u Turskoj je u spomenutom razdoblju naklada porasla čak 52,48 posto.

Kina je i dalje najveće novinsko tržište s prodanom nakladom od 96,5 milijuna primjeraka. Slijedi je Indija sa 78,7 milijuna, zatim Japan s 69,7, SAD s 53,3 i Njemačka s 21,5 milijuna prodanih primjeraka.

Na listi 100 najvećih dnevnika u svijetu prednjači Kina s 23 naslova, slijedi Japan (22), Indija (17) Velika Britanija (7) i SAD (7). Ukratko, tih pet zemalja zauzimaju na spomenutoj listi čak 76 naslova i apsolutno su dominantne na tiskovnom tržištu.

U odnosu na broj stanovnika najviše se novina prodaje u Japanu (633,7 na 1.000 stanovnika), a slijede Norveška (626,3), Finska (518,4), Švedska (481,2) i Švicarska (383,8 primjeraka). Među prvih deset zemalja prema tom kriteriju valja još spomenuti Koreju (369,8), Veliku Britaniju (348,0), Kajmanske otoke (342,9), Austriju (314,4) i Luksemburg (310,8 primjeraka). Na tom popisu Hrvatska je, sa 111,5 prodanih primjeraka na tisuću stanovnika pri dnu ljestvice, ali je u društvu sa Španjolskom (113,3), Italijom (114,3) i Francuskom (159,6 primjeraka).

Zanimljiva su kretanja na području besplatnih dnevnih novina. Prema podacima Svjetske udruge novinskih izdavača, trenutačno je u toj kategoriji 169 naslova, od čega u Europi 99, Aziji/Australiji 20, a u Sjevernoj i Južnoj Americi 50. Njihova ukupna naklada, prema istim izvorima, dostiže 27.857 milijuna primjeraka, što čini 6 posto ukupne naklade dnevnih novina u svijetu, a u Europi njihov udjel već prelazi 17 posto. U Španjolskoj, na primjer, udjel besplatnih novina premašuje one plaćene – odnos je 51 prema 49 posto u korist besplatnih dnevnika.

Ilustrativan je i sljedeći podatak: od 2001. godine 81 dnevni list prešao je na tabloidni format; samo u 2005. to je učinilo 28 svjetskih dnevnih listova.

Ukupni prihodi iz oglašavanja porasli su u 2005. godini 5,7 posto. U petogodišnjem razdoblju, od 2001.-2005., taj rast iznosi 11,7 posto. Dok je udjel novina 2001. iznosio 32,1 posto od ukupnoga oglasnog kolača, u 2005. opao je na 30,3 posto. Televizija je u tom razdoblju porasla s 36,2 posto na 37,2 posto. Najveći porast bilježi oglašavanje na internetu – s 2,6 na 4,5 posto. Udjel časopisa zadržava se na približno istoj ravni – 13,5 posto prema ranijih 14,6 posto, dok radio zadržava ustaljene odnose i kreće se između 8,6 do 8,7 posto. Zanimljivo je da vanjsko oglašavanje stagnira u udjelu na 5,5 posto.

Dominantno je tržište dnevnih novina Sjeverne Amerike koje sudjeluje u ukupnom novinskom kolaču s 46,5 posto. Europa drži 30,2 posto, Azija/Pacifik 20,6 posto, a ostatak svijeta 2,8 posto.

Zanimljiva su kretanja i na internetskom tržištu. Prema najnovijim pokazateljima, World Press Trends 2005., u posljednjih pet godina korištenje interneta poraslo je punih 200 posto, a na godišnjoj razini u odnosu prema 2004. godini 8,71 posto. Broj novinskih web stranica porastao je samo u prošloj godini 20 posto i popeo se na 3.679 naslova. Spomenimo da je broj tih stranica još 2001. iznosio svega 1.982 naslova.

Oglašavanje na internetu raste geometrijskom progresijom: u 2004. i 2005. godini stope rasta prihoda iz oglasa rasle su 23 odnosno 24 posto.

U tim okolnostima poruka Juana Senora s početka ovog teksta postaje još razumljivija: novine se sveže bore za stvaranje (novog) imidža i za jačanje identiteta. To se događa u veoma zaoštrjenim konkurentska uvjetima, što povećava i borbu za profit. Iako je u suvremenoj novinskoj industriji naglašena upravo ta dimenzija, valja voditi računa o tome da borba za profit ne uništi sam proizvod. Treba se na drukčiji način izboriti za potrebnu dodanu vrijednost.

Jesu li to recepti uspješnosti za budućnost novina?