Sve reforme prije eurozone
Među prednostima eura su niži transakcijski troškovi, niži troškovi financiranja, konkurencija u financijskom posredovanju i predvidljivija monetarna politika.
Piše: Bojana Božanić \[email protected] \nFoto: Dražen Lapić
Hrvatska se približava nižem stupnju deficit, a naš je cilj smanjiti ga ispod 2,5 posto. Iako nije jednostavno ispuniti kriterij o javnom dugu manjem od 60 posto BDP-a, Hrvatska ga drži ispod 50 posto i neće stati na tome – optimistično je najavio Ante Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija na Konferenciji o poglavljima Ekonomskih i monetarnih unija i Financijske usluge. Konferenciji koja se odvijala paralelno sa zelenim svjetlom iz Bruxellesa za otvaranje još triju poglavlja pregovora, među kojima i poglavlja Ekonomskih i monetarnih unija i najavom predsjednika EK-a, José Maunel Barrosa da će se nakon ulaska Rumunjske i Bugarske proces proširenja zauzeti, bio je cilj predstaviti tijek pregovora i prilagodbe.
Jedna od tema dvodnevnoj konferenciji je financijskih stručnjaka bile su i implikacije uvođenja eura za hrvatsku ekonomiju i financijsku industriju. Na okruglom stolu na tu temu, među ostalima je bilo riječi i o vrijednosti na kojoj će se dogoditi konverzija u euro, o čemu će ovisiti i to tko će biti dobitnici, a tko gubitnici nakon ulaska Hrvatske u eurozonu.
Adalbert Winkler, zamjenik direktora Odjela Europske središnje banke, objasnio je da nema unificiranog načina prihvaćanja eura, na što se nadovezao Bostjan Jazbec, član Upravnog odbora Banke Slovenije dodavši da Hrvatska mora sva restrukturiranja i reforme pripremiti i implementirati prije ulaska u EU, jer jednom kada počnu pregovori o eurozoni, neće ostati mnogo manevarskog prostora.