Nitko u Hrvatskoj ne dvoji da nam trebaju ne-
ovisni i moćni regulatori, jer je takav trend u
EU (a ondje je prenesen iz SAD-a). Pravi po-
kazatelj postizanja tog cilja bit će kad neki od
regulatora prvi put u svojoj praksi ‘odrap’
nekom korporativnom prekršitelju milijunsku
kaznu. Profesor zagrebačkoga Pravnog fakul-
teta dr. sc. Branko Smerdel je na HAZU-ovom
Okruglom stolu o suzbijanju korupcije upozo-
rio da model nezavisnih regulatora ima i svo-
jih mana.
- Analiza djelovanja nezavisnih regulatora je
pokazala – to su radovi ekonomista čišćenje
škole s početka ’70-ih godina – jednako kao
što je opasnost da tržište kontroliraju država
tijela, možda je čak i veća opasnost da putem
tih tzv. regulatornih agencija tržište potpuno
počnu kontrolirati korporacije, korporativni
interesi itd., što je onda kraj antikorupcijskog
zakonodavstva i suzbijanja monopolja, a to je
bit jedne slobodne privrede. Stvoreno je u to
vrijeme nešto što se zove ‘capture theory’
(teorija zarobljavanja, teorija plijena), prema
kojoj svaka takva regulatorna agencija, zbog
kadrovskih utjecaja, financijske moći korpora-
cija, personalnog ispreplitanja i prelaženja
kadrova iz jednog u drugi sektor itd., prije ili
kasnije postaje plijen upravo onih korporacija
čiju bi djelatnost trebala nadzirati, kontrolira-
ti i sankcionirati te onda praktički služi su-
protnim ciljevima od onih zbog kojih je osno-
vana – rekao je dr. Smerdel i dodao da je au-
tor po imenu Sam Pelzman taj proces nazvao
životnim krugom nezavisnih regulatora.
- Institucionalizirajte jednu takvu agenciju,
opremite je, pustite u pogon. Ona se u počet-
ku oslanja na javno mnijenje i pokušava radi-
ti u javnom interesu, međutim, prije ili kasni-
je postaje plijen tih korporacijskih, u stvari
privatnih interesa.
Naznake problema pronalaska odgovarajućih
kadrova postoje i u Hrvatskoj: čelnik HAT-a
bivši je član Uprave T-HT-a, čelnik HERA-e biv-
ši član Uprave HEP-a. Ispreplitanje karijera ne
znači automatski i ispreplitanje interesa, ali
pokazuje da Hrvatska mora pažljivo preuzi-
mati ne samo imena i strukturu regulatornih
agencija, nego i najnovija dostignuća u ba-
lansiranju održavanja njihove neovisnosti i
kontrole njihovog rada.
Page 3
Regulatori
Tomo Galić, kandidat za ulazak u krug moćnih
Dio agencija ima i savjetodavnu, ali i djelomičnu regulatornu ulogu i potencijal da s vremenom ojačaju neovisnost o vladinoj politici i postanu moćni regulatori. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) pri-pada toj grupi regulatora, jer, iako u popisu aktivnosti, od 25 zadataka Agencije, njih sedam je davanje mišljenja nadležnom ministarstvu i vladi. U ostatku popisa nalazi se, međutim, i nekoliko stvarno regulatornih ovlasti i odgovornosti poput izdavanja i oduzimanja dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, donošenje odluke o gradnji novih objekata za proizvodnju električne energije snage do 50 MW te nadzor energetskih tvrtki.
Rad HERA-e teško je ocijeniti u uvjetima go-tovo potpuno neoliberaliziranog tržišta ener-gije, posebno električne. Od sljedeće godine priprema se veliki korak u liberalizaciji, pa će umjesto samo velikih potrošača kao dosad, svog distributera električne energije moći biti svi korisnici. S nastavkom liberalizacije energetskog tržišta rast će i moć HERA-e, što će pružiti priliku njenom čelnom čovjeku (za razliku od ostalih agencija to je predsjednik upravnog vijeća, a ne ravnatelj) Tomi Galiću da uđe u društvo najmoćnijih regulatora u zemlji. Zasad svoju regulatorsku ulogu HERA dijeli s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, posebno u socijalno osjetljivom području odobravanja novih tarifa energetskim operaterima i tu se teško mogu očekivati drastičnije promjene.
Među regulatorima koji posao regulacije tržišta dijele s nadležnim ministarstvom je i Agencija za lijekove i medicinske proizvode. Njen glavni regulatorni zadatak je izdavanje odobrenja za stavljanje u promet lijekova i medicinskih proizvoda te laboratorijska ispitivanja provjere kakvoće lijekova i praćenje neželjenih učinaka lijekova. Ostali regulatorni zadaci Agencije su izdavanje proizvodnih dozvola, suglasnosti i dozvola za uvoz i izvoz lijekova te za promet na veliko u veledrogerijama i na malo u specijaliziranim prodavaonicama. Nadzor nad tržištem lijekova je u nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Ako je Agencija uočila nuspojavu ili neispravnost u kakvoći lijeka ili medicinskog proizvoda, o tome obavješćuje farmaceutsku inspekciju nadležnog ministarstva koja poduzima odgo-varajuće odluke u smislu povlačenja proizvoda s tržišta.
Nezavisan onaj s kim nitko nije zadovoljan
Reforma zdravstvenog sustava uključuje i novi model potrošnje lijekova u državnim zdravstvenim ustanovama. To se poklapa s boomom industrije generičkih lijekova u svijetu, što će dovesti do pojačanog pritiska novih lijekova za ulazak na hrvatsko tržište.
Agencija na polju generičkih lijekova ima odgovarajuće stručno iskustvo, jer je na ove lijekove oduvijek otpadalo više zahtjeva za izdavanje odobrenja, odnosno registraciju, a osim njih, tu su i izvorni lijekovi, biljni lijekovi, cje-piva, derivati krvi te zahtjevi za registraciju dodatnih jačina i oblika već registriranih lijekova – kaže doc. dr. sc. Siniša Tomić, ravnatelj Agencije za lijekove i medicinske proizvode.
O kvaliteti rada Agencije postoje suprotstavljenja mišljenja, što je možda znak neovisnosti kojoj se uvijek teži. Dok čelnik Hrvatske lje-karničke komore Mate Portolan u medijima pro-ziva Agenciju zbog nedovoljne kontrole uvoza lijekova, kad je riječ o kontroliranju lijekova farmaceutske kuće i veledrogerije, žale se na njen prespor rad. Odobrenje za novi lijek čeka se i godinu dana, a razlog tome je, kažu u veledrogerijama, to što agencija detaljno proučava svaki zahtjev i često dodatno traži objašnjenja od podnositelja zahtjeva. S obzirom na prespor rad administracije, to se zna oduljiti. Rad njenog ravnatelja Siniše Tomića ocjenjuju profesionalnim i smatraju da na agenciju nema prevelikih političkih pritiska.
