Regulatori

GRANICE SAMOSTALNOSTI I NEOVISNOSTI REGULATORA TRŽIŠTA

Iako jedan od najmoćnijih regulatora u zemlji, Olgica Spevec morala je popustiti u slučaju brodogradilišta. Druga dvojica moćnih regulatora, Ante Samodol i Gašper Gaćina, mogli bi se naći u sličnoj situaciji

piše: Hrvoje Mateljić \[email protected] \nFotografija: Arhiva Lidera\n\nAgencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je prije par dana kontroverznu odluku Vlade da domaćim brodogradilištima podijeli državne potpore u vrijednosti 4,2 milijarde kuna, i to nakon što su banke odbile dati kredite brodogradilištima na ime državnih jamstava koje pret hodno nije odobrio AZTN. Jasno da kao ni prethodne, niti najnovije kredite četiri brodogradilišta neće uspjjeti vratiti, ali Agencija i njena čelnica Olgica Spevec očito nisu imali dovoljno snage, a ni zakonske osnove oduprijeti se Vladi u njenom predizbornom modu održavanja socijalnog mira.\n\nNeovisnost je jedna od najcjenjenijih osobina regulatora i ideal kojem pri organizaciji sustava kontrole pojedinih dijelova tržišta i života svojih građana teži većina modernih država. Stupanj neovisnosti se, pak, često mjeri postojanjem kritika svih interesnih skupina, uključujući i vlast. Prema tom kriteriju, Olgica Spevec je (unatoč popuštanju u slučaju brodogradilišta) jedan od najmoćnijih i najboljih regulatora u zemlji. Ona, odnosno Agencija, jedan su od rijetkih regulatora od kojih državna tijela i institucije moraju tražiti odobrenje prije donošenja odluka iz najosjetljivijeg područja: državnih potpora.\n\nPersona non grata u problematičnim tvrtkama\n\nOtkad je preuzela nadzor nad tim svim područjem i potencijalno velikim izvorom korupcije, čak je i smirena predsjednica AZTN-a ostala zaprepaštena ‘lakoćom kojom se Agenciji dostavljaju zahtjevi za pretvaranje dugova prema državi u vlasničke udjele, zahtjevi za otpis poreza i doprinosa bez posebnog obra zloženja’. Ne čudi stoga da je Olgica Spevec postala persona non grata među problematičnim tvrtkama koje su dosad profitirale na sumnjivo bliskim odnosima s politikom, ali i u nekim krugovima vlasti. Posao neovisnog regulatora može biti i opasan: jedna od prethodnica Olgice Spevec, dr. Deša Mlikotin-Tomić, smijenjena je zbog po kušaja da ograniči tržišno širenje Tvornice duhana Rovinj podržavanjem prodaje jedinoga domaćega konkure nta, Tvornice duhana Zadar, britanskog BAT-u. Taj je slučaj pokazao koliko je teško balansirati između održavanja ugleda neovisnog regulatora i političke vlasti koja još uvijek kontrolira ekonomiju. Olgica Spevec uspijeva u tom kompromisu i zbog toga što predstavlja zahtjeve Europske unije: nakon ulaska u EU, …

Page 2

Plive na pokušaje prejudiciranja konačnog rješenja vratili su ga na sredinu, najzahvalniju poziciju za uspješnog regulatora.

Naizgled dobro regulirano društvo

Stav stručne i opće javnosti o Gašperu Gaćini i HAT-u i dalje je podijeljen. Dio njih, posebno predstavnici novih konkurenata na telekomunikacijskom tržištu, smatraju da Gaćina svojom neodlučnošću pomaže T-HT-u da uspori i odgoditi punu liberalizaciju. Jedan od najodlučnijih poteza bilo je svakako proglasanje Iskon Interneta operatorom sa znatnim tržišnom snagom kao kazna zbog toga što su dotadašnji vlasnici prodali Iskon T-HT-u unatoč javnom protivljenju čelnika HAT-a. Drugi potencijalni potez Gašpera Gaćine očekuje se od 1. listopada: preuzimanje upravljanja nad spornom DTK infrastrukturom, odnosno mrežom kanala u kojima su položeni telekomunikacijski kablovi. Oko vlasništva nad DTK-om spore se T-HT, država i lokalna samouprava.

Pregledom popisa raznih agencija koje su posljednjih godina osnovane u Hrvatskoj čini se da smo više nego dobro regulirano društvo. No, većina tih agencija je zakonom dobila tek savjetodavnu ulogu, dok su regulatorske obveze i prava zadržala nadležna ministarstva.

Agencija za zaštitu okoliša (AZO) zvuči kao tijelo koje bi u turističkoj zemlji s javnošću osjetljivom na svako zagađenje okoliša trebalo biti jedno od najutjecajnijih regulatora. Agen-

cija, međutim, nema nikakve regulatorne ovlasti: ne propisuje pravila, ne provodi ih niti može kažnjavati prekršitelje. Jedini zadatak AZO-a je ‘analizirati i interpretirati prikupljene podatke o zaštiti okoliša te osigurati za tijela državne uprave, Vladu i Hrvatski sabor informacije potrebne za djelotvorno provo-

denje politika zaštite okoliša’.

Sličnu ulogu ima i Hrvatska agencija za hranu (HAH), osnovana u siječnju 2003., ali njen ravnatelj doc. dr. sc. Boris Antunović objašnjava da je odvojenost procjene sigurnosti hrane i regulatorne tržišta hrane najnoviji pristup, koji se sada uvodi i u Europskoj uniji.

• HAH nema javne ovlasti u smislu izdavanja rješenja, kažnjavanja, i sl. HAH nema čak niti mogućnost korištenja državnoga grba na svome pečatu. Ova nadležnost jasno je definirana Zakonom o hrani i dana je nadležnim ministarstvima i Državnom inspektoratu, dakle tijelima predviđenim za upravljanje ri-

zkom. Sustav koji se trenutačno implemen-

tira u EU jasno nalaže da ista osoba ne može procjenjivati rizik i upravljati njime. Agencija je nadležna za postupak procjene rizika koji može potjecati od hrane. Sustav je postavljen na način da odluke u smislu upravljanja ri-

zikom donose nadležna ministarstva, tj. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Ministarstvo zdravstva i soci-

jalne skrbi. To je u skladu s najnovijim su-

stavom sigurnosti hrane kakav se upravo us-

postavlja u EU i koji jasno odvaja procjenu ri-