Home / Mediji i publikacije / Media market

Media market

U posljednjih nekoliko godina internet je, u svijetu i u Hrvatskoj, prerastao iz puke tehnologije u respektabilan novi medij. Internet ne samo da je donio milijarde dolara tvrtkama kao što su Google, Yahoo i Microsoft, već je postao generator novih medijskih senzacija koje odjekuju cijelim svijetom.

Doduše, u Hrvatskoj internet ne donosi nezamisliva bogatstva mladim poslovnim jastrebovima, ali uspio je potaknuti nekoliko zapadnih medijskih slučajeva koji su odjeknuli i izvan naših granica. Prvi ‘megaskandal’ proizveden na taj način bio je slučaj otkrivanja Severina privatnog pornofilma na portalu Index.hr.

Istodobno, sve dnevne novine i brojne tiskovine u Hrvatskoj objavljaju znatan dio svog sadržaja na internetu, a brojne se vijesti poslije pojavne na ‘mreži svih mreža’, a tek sljedećeg jutra osvanu na papiru.

Na koji se način korisnici služe internetom (odnosno webom) kao zamjenom za klasične medije? Nedavno objavljeni rezultati istraživanja sveučilišta Ball State u SAD-u ukazuju na to da su tamošnji korisnici već prihvatili internet kao dominantni oblik informiranja. Više od 60 posto ispitanika izjavilo je da se koriste webom tijekom radnog vremena. U isto vrijeme tek 40 posto ispitanika čita novine, a njih 30 posto čita magazine. Na internetu se provodi i više vremena nego u čitanju papirnatih medija, prosječno oko 120 minuta dnevno (prije deset godina na webu su provodili manje od jednog sata na dan). Doduše, na prvome mjestu i dalje je televizija, koja Amerikance zaokuplja u prosjeku 240 minuta dnevno, a na drugom je radio. Čitanju novina i magazina Amerikanci danas u prosjeku posvećuju manje od pola sata na dan.

U vodu pada teza da je internet isključivo medij mladih ljudi ili muškaraca. Utvrđeno je, naime, da ljudi različitih dobnih skupina na internetu provode otprilike jednako vremena. Primjerice, muškarci između 35 i 49 godina stariji provode jednako vrijeme na internetu kao i oni između 18 i 34 ili stariji od 50 godina. Također, jednake rezultate imale su žene između 18 i 34 te između 35 i 49.

Zanimljivo je da ovo istraživanje nije provedeno metodom ankete, nego su djelatnici proveli jedan dan sa svakim od 350 ispitanika i bilježili njegovu konzumaciju medija. Na taj način izbjegli subjektivnost ispitanika i dobili vrlo precizne rezultate.

Francuska tvrtka Carlipa Systems putem svoga distributivnog partnera tvrtke Real d.o.o. (koncept ‘real-digital-media’) iz Zagreba uvela je s ‘Next Marketing Generation’ novi pristup marketingu. Naime, Carlipa sustav je unaprijeđeni oblik audiovizualnog, dinamičnog propagiranja na ekranima na prodajnim mjestima.

Osnovna karakteristika Carlipa sustava je mogućnost mijenjanja sadržaja na ekranima u gotovo realnom vremenu, putem interneta. To znači da se neka marketinška kampanja ili informacije mogu istodobno poslati na različite lokacije tijekom dana iz centrale određene tvrtke i odmah prikazati na ekranima (plazma ili LCD). Još je jedna izrazito važna prednost Carlipa. Naime, moguće je kreirati listu izvršenja (playlist) sadržaja na način da se precizira emisija točno određene poruke u određeno vrijeme, a ovisno o ciljnoj skupini koja se u određenom razdoblju nalazi na prodajnome mjestu. To je zacijelo naručnikovitiji način obraćanja kupcu. Sve je to moguće uz pomoć hardvera Carlibox povezanog s ekranom i internet vezom te se na njega pristupa s centralne lokacije. Naravno, tu je i napredni softver kojim se administriraju sadržaji.

Upravo uspješnost toga novog vida propagiranja potvrđuje lista uglednih internacionalnih tvrtki koje isti sustav uspješno već primjenjuju diljem svijeta. Tako, primjerice, Louis Vuitton upravo zahvaljujući Carlipa Systemu istodobno prezentira nove kolekcije u Londonu, New Yorku i Tokiju. BNP Paribas na dnevnoj bazi prezentira nove financijske proizvode, tečajne liste, akcije i sl. U Hrvatskoj je sustav u fazi instalacije u ljekarne, koje će biti ogledni primjerak uspješnosti takvog koncepta oglašavanja. Jedna od vodećih hrvatskih tvrtki na farmaceutskom tržištu, Oktal Pharma, prepoznala je važnost takvog oblika oglašavanja i komunikacije prema pacijentima i kupcima i odlučila je svoje povjerenje ukazati konceptu ‘real-digital-media’.

Kad je riječ o povjerenju korisnika u pojedine medije, situacija se znatno mijenja. Prema nedavnom istraživanju, koje je proveo BBC, medijski konzumenti u raznim dijelovima svijeta još najviše vjeruju tradicionalnim medijima. Tako čak 82 posto ispitanika u deset zemalja (SAD, Brazil, Velika Britanija, Njemačka, Rusija, Egipat, Nigerija, Indija, Indonezija i Južna Koreja) vjeruje u ono što im priopćavaju nacionalne televizijske kuće. Na drugome mjestu ljestvice povjerenja su nacionalne i regionalne novine (75 posto), zatim slijede lokalne novine (69 posto), prijatelji/obitelj/kolege (62 posto), internacionalna/satelitska televizija (56 posto), komercijalni radio (55 posto) i međunarodne novine (39 posto). Web sajtovi koji nude dnevne novosti tek su na devetome mjestu (vjeruje im 38 posto korisnika), a čudljivi blogovi na posljednjem mjestu, s 25 posto. Istraživanje je provedeno na uzorku od 10.000 ispitanika između 18 i 65 godina.

Očito je da, iako pruža neslučene mogućnosti, internet još nije zreo i informacije koje pronalazimo na ‘mreži svih mreža’ valja uzimati s rezervom i uvijek ih provjeravati. No u tehničkom smislu internet će pridonijeti razvoju medija jer objedinjuje tekst, sliku i zvuk te mogućnosti interakcije između medijskih kuća i konzumenata. Riječ je o najpotpunijem mediju, koji može koristiti sve vidove komunikacije (tekst, grafiku, audio i video).

U posljednje vrijeme postalo je vidljivo koliko internet može obogatiti ljudsku komunikaciju svojim mogućnostima interakcije. Veliku popularnost stekao je blog, koji omogućava korisnicima da izmjenjuju mišljenja i iskustva na elektroničkim ‘oglasnim pločama’. Blogove vode pojedinci koji koriste internet za objavljivanje vlastitih mišljenja, ali postoje i opći blog sajtovi na kojima mnogo ljudi razmjenjuje mišljenja. U najnovije vrijeme krenula je i razmjena videomaterijala na internetu (što je omogućeno popularizacijom širokopojasnih, brzih veza), pa je veliku popularnost stekao sajt youtube.com, koji omogućava jednostavnu i besplatnu razmjenu videomaterijala, bilo da je riječ o videu koji su snimili sami korisnici ili o snimljenim televizijskim emisijama. Internet omogućava i alternativne načine masovnog komuniciranja, što potvrđuje velik uspjeh sajta myspace.com, koji je mladima najprije služio kao sredstvo za socijalizaciju da bi u nekoliko mjeseci prerastao u mjesto za objavu neovisne umjetnosti na kojemu svoje radove obznanjuju tisuće glazbenika, redatelja i umjetnika.

Tope se granice između klasičnih medijskih kuća i telekomunikacijskih operatora. Vrlo dobar primjer je T-HT, koji će na jesen pokrenuti komercijalnu IPTV uslugu i tako preuzeti osobine medijske kompanije koja korisnicima nudi multimedijske sadržaje.

Ipak, najvažnije je koliko ljudi u svijetu uopće ima pristup internetu. Očito je da su brojke značajno veće u bogatijim zemljama nego u onim najsirošašnijima. Najnovije procjene govore o tome da internet pristupa svaki sedmi odrasli žitelj Zemlje. Točnije, američka kuća ComScore procjenjuje da se internetom koristi 694 milijuna ljudi starijih od 15 godina. Ispitano je čak dva milijuna korisnika koji žive u zemljama koje zajedno pokrivaju 99 posto ukupne svjetske populacije. Među najpopularnijim svjetskim web sajtovima gotovo nema klasičnih medija: Microsoftovi sajtovi (MSN, Hotmail i microsoft.com) najpopularniji su i imaju nešto više od 538 milijuna korisnika. Drugi je Google s 495 milijuna, treći Yahoo s 480 milijuna, slijede eBay i Time Warner.

Internet neće pridonijeti rastu medijske industrije samo sve bogatijim sadržajem nego će oduševiti ulogu imati daljnji razvoj širokopojasnog (brzog) te bežičnog interneta. Prema prognozi konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers, do 2010. godine globalna zabava i medijska industrija postiže će ukupnu vrijednost od 1,437 trilijuna eura, što ne bi bilo moguće bez korištenja brzog interneta – fiksnog i mobilnog. Medijska slika svijeta dramatično se promijenila u posljednjih desetak godina, a zbog ubrzanog razvoja tehnologije danas doista nije moguće predviđeti kako će ti isti mediji izgledati u desetljeću pred nama.