PPK Valpovo 1. – 6. 2006.

PPK Valpovo 1. – 6. 2006.

• gubici 14,8 milijuna +20%

• prihodi 78 milijuna +5,4%

• rashodi 92,9 milijuna

NAKON GODINE I POL DANA ZAPOSLENICI ODUSTALI OD OTPLAĆIVANJA DIONICA

Radnicima prisjelo vlasništvo i nude na prodaju PPK Valpovo

Upravi i radnicima sada je jasno da u posao mora ući netko s kapitalom. Tko uđe imao bi većinski paket, dok bi radnici zadržali kontrolni paket dionica, kažu u PPK Valpovu

Piše: Lidija Kiseljak \[email protected]

Za oko tjedan dana trebala bi biti jasnija situacija u vezi sa sudbinom PPK Valpova. U kojem pogledu bi ta situacija bila jasnija, u Upravi kombinata podatak ne možemo dobiti, ali vjerojatno je riječ o početku konkretnijih razgovora s interesentima za preuzimanje Valpova. Početni neformalni razgovori s nekim od njih obavljeni su ljetos, a tada se spominjalo imena poput Agrokora, Žita, Podravke, IPK Osijeka, Agroholdinga… Trenutačno se niti oni ne žele izjašnjavati, jer ključni razgovori nisu obavljeni. No, interes i dalje postoji. Potvrđuje to i član Uprave Žita iz Osijeka Ilija Nedić ali, kaže, tek treba vidjeti što i za koliko bi mogli kupiti Valpovo te pod kojim uvjetima, odnosno poručuje da tek…

Page 2

treba snimiti stanje poslovanja, nakon čega bi se interes mogao potvrditi. Svoje dionice u kombinatu Valpovo želi prodati veći dio radnika, istih onih koji su prije nešto više od godine dana kupili te dionice, a polovina ih se iz tog razloga i zadužila. Uz tadašnju veliku želju da radnici zavladaju PPK Valpovom, ne pristajući da u njemu bude privatni kapital ‘izvana’. No, nije trebalo dugo da se uvjere kako ta industrija ne donosi dobit, ako se istodobno prije ne uloži dovoljno kapitala. Radnici ga nemaju, što više, svoje su dionice njih 450 kupili putem bankovnog kredita koji otplaćuju iz plaće – 450 kuna na mjesec tijekom sedam godina. Sada, njih više od devedeset posto, u trenutku kad je prošao grace period od godine i pol dana, odlučilo se ne otplaćivati dionice, kaže predsjednik Udruge malih dioničara PPK Valpovo Šimo Orešković.

Raste proizvodnja, ali rastu i gubici

Upravi i radnicima sada je jasno da mora ući netko s kapitalom i da taj neće htjeti manjinski udjel. Dokapitalizacija i novi vlasnik prijeko su potrebni, kažu u PPK Valpovu. Tko ude imao bi većinski paket, dok bi radnici zadržali kontrolni paket dioniča. Uz kombinaciju vlasničkog udjela, otvorena je i mogućnost strateškog povezivanja. No u Upravi sigurnijom opcijom smatraju ulazak u vlasničku strukturu.

Kažu da su rezultati poslovanja za šest ovo-godišnjih mjeseci dobri, proizvodnja raste, a plaće se isplaćuju. No ne dovoljno da bi se zadovoljile potrebe i pokrili gubici. Naime, iako proizvodnja raste i stopom od oko 20 posto, to nije dovoljno da bi se pokrili troškove koji rastu brže. Ponajprije za isplatu plaća. Trenutačno uz očekivanje novoga strateškog partnera, menadžment Valpova očekuje i koncesiju od države nad zemljištem, površine oko 5.200 ha.

Uz tekuće troškove, PPK Valpovu treba novac i za dugoročne projekte, poput ulaganja u navodnjavanje, pročišćavanje kanala i sl., odnosno ulaganje kojim bi se spriječile veće posljedice uslijed, primjerice vremenskih nepri- lika koje štete i ugrožavaju poslovanje. No i drugi razlozi utječu na probleme poslovanja u poljoprivredi, poput crnog tržišta mesa, kruha ili brašna… Ove je godine, primjerice, bio dobar prinos suncokreta, ali cijena je bila ispod svakog kriterija. Zato se niti iz tog razloga zarada u toj industriji ne može planirati, kažu u kombinatu.

ESOP nije rješenje za PPK Valpovo

U Upravi PPK Valpova priznaju da u njihovoj industriji ESOP nije rješenje, jer ne nosi kapital, nego probleme. ESOP je dobar, ali sa-

Država u Valpovu izgubila 62 milijuna kuna

Zaposlenici PPK Valpova postali su vlasnici kombinata nakon otkupa 44,01 posto njegovih dionica sredinom travnja prošle godine, na dražbi Zagrebačke burze. Prije toga bilo je nekoliko neuspjelih pokušaja dražbe, a država nije odustajala, jer je čekala da zaposlenici kombinata prikupe novac za otkup dionica, a koji su u konačnici dobili putem kredit Pri-vredne banke. Novac od prodaje tih dionica radnicima državi poslužio je za vraćanje dijela kredita kojim su 2004. godine od Novocom-merca Ive Brzice otkupili dionice kombinata. Taj otkup od Brzice učinjen je pod pritiskom lokalne vlasti te prosvjeda radnika i u stvari bio je to prvi slučaj da država već prodane dionice ponovno otkupljuje. Za otkup je država Brzici platila 19 milijuna kuna, dok su od zaposlenika na prodaji tih dionica zaradili 13,6 milijuna kuna. Što znači da je država samo na razlici tih dviju iznosa izgubila oko 5,5 milijuna kuna. Dodatni joj je gubitak bio otpis dugova kombinata prema državi u iznosu od 57 milijuna kuna. Odnosno, sveukupno je država na kombinatu izgubila oko 62 milijuna kuna. No nakon godine i pol dana više od 90 posto dioničara odlučilo se ne otplaćivati dionice, odnosno odustati od vlasništva u kombinatu, jer su uvidjeli da poboljšanje poslovanja nije toliko da bi utjecalo i na visinu njihovih plaća.

Sindikat pristaje na 25 posto u ESOP-u

Ovih će dana sindikati inicirati ponovni susret s potpredsjednikom Vlade Damircom Polančecom, u vezi s prijedlogom zakona o privatizaciji, posebno s dijelom koji se odnosi na radničko dioničarstvo, a čije je donošenje bilo najavljeno za rujan. Prvotni je zahtjev sindikalaca bio da se radnicima ne ograniči 25 postotni udjel u tvrtki putem ESOP-a, kao što je zahtijevala Vlada, a pod blagim pritiskom Svjetske banke. U drugim zemljama radničko dioničarstvo ograničeno je i na manje udjele, od 10 do 15 posto. Naime, postoji bojazan da veći udjeli radnika ne vrate ‘torbare’ koji bi od njih otkupljivali dionice prema povoljnijim uvjetima od tržišnih. Na sljedećem će sastanku s Polančecom prihvatiti ograničenje udjela do 25 posto, kaže sindikalac Krešimir Sever, ali će zahtijevati da i taj udjel radnici dobiju prema povlaštenim uvjetima, da se diskont odobri ovisno o stažu pojedinog zaposlenika uz pravo na višegodišnju otplatu dionica.

• Zahtijevat će i dodatnu analizu od Vlade o svakoj tvrtki u kojoj oni imaju svoj udjel. Nije ipak isključeno da se zakon uskoro donese, zbog potrebnog povlačenja sredstava iz Svjetske banke putem PAL-a 2, ali bez dijela koji

Signal Liburniji i Maestralu za pritisak na državu

No, to su riječi izgovorene nakon cijele afera u kojoj se prije dvije godine našao taj kombinat. Naime, kad se inzistiralo da ga radnici preuzmu, a država otpiše dugove, to je i učinjeno. No, ključno je pritom da je taj slučaj bio signal drugim tvrtkama i lokalnim jedinicama da radnici uz pritisak na državu mogu postati njezinim vlasnicima. Takav je, primjerice, bio slučaj Liburnije te nedavno Maestrala. Mnogi su upravo iz tog razloga, ponajprije iz redova Hrvatske udruge poslodavaca, u posljednje vrijeme navodili Valpovo kao loš primjer radničkoga dioničarstva te na temelju tog primjera odbacili radničko dioničarstvo kao poželjni oblik privatizacije. Ipak, drugi dio, što analitičara, a posebno sindikalaca, ponavlja da ESOP može biti uspješan te da se njegova učinkovitost ne može mjeriti na primjeru Valpova. Jer on je promašeni slučaj, ali brojni su i pozitivni primjeri, poput Dalekovođa, Kraša… Profesor Ljubo Jurčić smatra da je radničko dioničarstvo prihvatljivo samo u profitabilnim tvrtkama, dok sindikalac Krešimir Sever tvrdi da ESOP mora biti otvoren za sve tvrtke podjednako.