POZNATI TEORETIČAR MENADŽMENTA KRAJEM LISTOPADA GOSTUJE U ZAGREBU

Financial Times 2005. godine uvrstio je Kaplana među 25 najvećih poslovnih mislilaca, a Accenture među 50 najvećih mislilaca i pisaca iz područja menadžmenta

Robert S. Kaplan\n\nAkademik za strateški menadžment

Page 2

Piše: prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

Za život i karijeru autora modela Balanced Scorecard, koji mnogi smatraju jednom od najinventivnijih ideja nastalih na području ekonomije u posljednjih 75 godina, Roberta S. Kaplana može se reći da su ‘balansirani američki san’. Rođen je 1940. godine u Bronxu, u siromašnoj prosvjetarskoj obitelji, otac mu je bio ravnatelj osnovne škole i predavao je sociologiju u srednjoj školi, a majka je radila u školskom tajništvu. Prvih deset godina živio je s roditeljima i dvjema mladim sestrama u jednosobnom stanu. U Bronxu je završio srednju školu, a potom upisao glasoviti MIT, gdje je završio BS i MS kao elektroinženjer. Nakon prvog zaposlenja i zanimanja za patentno pravo, diplomirao je pravne znanosti na sveučilištima Columbia i Yale. Doktorirao je na području operacionalnih istraživanja na Cornellu, a kolege na poslovnoj školi poticali su njegovo zanimanje za financije i računovodstvo.

Akademsku karijeru počeo je kao profesor knjigovostvenog područja, koje je uvijek doživljavao kao proces, a danas je profesor za Leadership Development na Harvardu. Na Harvard je došao 1984. godine iz poslovne škole na Carnegie-Mellon Universityju. Financial Times 2005. godine uvrstio ga je u 25 najvećih poslovnih misilaca, Accenture for Strategic Change) svrstao ga je među 50 najvećih misilaca i pisaca iz područja menadžmenta, a Američko udruženje računovaštva dodijelilo mu je nagradu za životno djelo radi velikog doprinosa u unapređenju menadžerskog računovodstva. Uz ostale, dobio je i nagradu Institute of Management Accountants a(IMA) za ‘doprinos praksi i akademskoj zajednici’, u čemu je zapravo i suština njegovog načina rada i djelovanja.

Kaplanove aktivnosti u istraživanju, razvoju modela i podučavanju vezana su uz oblikovanje i izvođenje strategije, strateški menadžment i operacionalnu izvršnost kojoj se teži na temelju postavljenih ciljeva i mjerila. Autor je ili koautor 15 knjiga i oko 150 radova, ali koautorstvo mu je primjetno mnogo draže, jer na taj način upotpunjava modele surađujući s ostalim autorima različitih iskustava. Koautor je dvaju procesnih modela koji se naširoko primjenjuju. Najprije je procesni model kalkulacije i obračuna bio poznat kao ABC, a drugi, koji je razvio s D. Nortonom, zove se Balanced Scorecard.

Kako ‘uloviti’ nepotrebni trošak

Activity based costing accounting, ili ABC metoda vrlo je široko prihvaćena u suvremenom svijetu, a riječ je o troškovnoj metodi koja se temelji na analizi procesa u današnjim dinamičnim poslovnim jedinicama. Primjerice, u trgovačkim se organizacijama klasična statična metoda temelji na danim troškovima koji se, jednom kad se identificiraju prema kategorijama, priznaju se samo troškovi u funkciji procesa, dok su ostali suvišni, stavljaju se pod povećalo, a potom alarmno zvono upozorava kad ih se valja riješiti.

Od troškova do strategije

Upravljanje tim procesima donosi racionalizacije i veći obrtaj, a time i dotok novca. Uspješni trgovački lanci u svojim su procesima izbacili čak trećinu nepotrebnih troškova, pa onda ne čudi da lome uljuljane domicilne trgovine diljem svijeta…

Karakteristično je i Kaplanovo koautorsko djelo s R. Cooperom: Cost and Effect: Using Integrated Cost System to Drive Profitability Performance (HBS, 1997.). Ta su dva inovativna mislioca otkrila da većina kompanija ne

Volji sport i operu

Kaplan živi sa suprugom Ellen već 40 godina i imaju dvije kćeri na koje su jako ponosni. Jenifer je pedijatar u Washington DC-ju, a Dina je nekad radila u Bijeloj kući, zatim kao reporter na MTV-ju, a danas je poduzetnica u kreiranju videoprograma za web i TV. Robert je cijelu obitelj nagovorio na intenzivnu vožnju bicikla, pa tako cijela obitelj zna otići na duge ture u Francusku i diljem Massachusettsa. Osobno još prakticira jedrenje, kajak, tenis, fitness, uživa u operi te izabranom jelu i piću.

Page 3

“`markdown

Menadžeri se često priklanjaju rješavanju dnevnih problema, ne anticipiraju buduća kretanja, a za probleme okrivljuju druge i ‘objektivne’ okolnosti

Danas taj sustav upotrebljavaju menadžeri u nizu kompanija kao središnji organizacijski okvir za menadžment proces, za zadatake pojedincima i timovima usklađenima s organizacijskim strukturama, resursima i izbalansiranim u međusobnim vezama. Tako BSC služi kao poticaj za ukupno djelovanje, za to da sudionici spoznaju cjelinu (poznata je priča da namrerno zidari kaže da postavlja zid, a nasmišljeni da gradi crkvu u svom gradu), za alokaciju svih resursa (dakle, ne samo financijskih nego i ostalih, poput kadrova, rokova), pa i za plaće (na temelju postavljenih ciljeva pojedincima i timovima usklađenima s cjelinom), za budžetiranje, planiranje i učenje iz povratnih informacija.

Kako stvoriti strateški usmjerenje tvrtke?

U tom multidimenzionalnom usmjerenju BSC je postao metoda ponajprije strateškog pristupa u medžmentu koja omogućava organizacijama prevođenje vizije, misije i strategije u implementaciju, u sklopu čega su obuhvaćene četiri prespektive – financije, kupci, poslovni proces, te učenje i rast. U tome se i sastoji holistički pristup, kao i u uzročno-posljedičnoj povezanosti tih četiriju perspektiva.

Naravno da u oblikovanju strategije ima dobrov namjera, ali i prepreka, izbjegavanja. Me-nadžeri se nerijetko lačaju rješavanju dnevnih problema, ne anticipirajući buduća kretanja, okrivljuju druge i ‘objektivne’ okolnosti. Većina organizacija, čak i u SAD-u, ne povezuje svoje poslovne planove sa strategijom. Također, većina menadžera usmjerena je na taktičko djelovanje i razmišljanje, a to je zapravo linija manjeg otpora i u konačnici bježanje od problema koji alimentiraju budućnost.

Kaplan je tada sa svojim partnerom napisao drugu knjigu koja je ponavno stekla veliki publikitet. Prva je doživela prijevod na 22 jezika i u 2001. godine dobila je Wildman medalju od American Accounting Association za učinak koji je proizvela u praksi, a ova druga – The Strategy-Focused Organization: How Balanced Scorecard Companies Thrive in the New Business Environment (HBS, 2000.), Ernst&Young proglasio je najboljom internacionalnom poslavnom knjigom 2000. godine.

Usmjerena je na sljedeća područja u kojima se na jasan i razumljivi način usmjerava na praksu: prevođenje strategije u operacionalne termine; povezivanje organizacije sa strategijom; kako strategiju učiniti poslom svih koji sudjeluju u procesu; kako strategiju učiniti kontinuiranim procesom; kako putem leadershipa provesti promjene. No, kad menadžeri u praksi i počnu uočavati probleme i nazirati rješenja, manjka im strutura, putokazi pa i sheme prema kojima bi to mogli raditi. Iz te je spoznaje proizašla i treća knjiga: Strategy Maps:“`

Page 4

Converting Intangible Assets into Tangible Outcomes (HBS, 2004.). Ona je logični nastavak procesa kojim je uveden BSC te su dobivena mjerila za tzv. nematerijalnu imovinu (ljudi, informacije, odnosi s klijentima), a onda su autori ukazali na putove u sustavu menadžmenta – kako se BSC pretvara u akciju.

Rukovodstvo ‘u glavu’

Na temelju globalnog istraživanja u stotinjak organizacija koje primjenjuju taj sustav, kreirali su ‘stratešku mapu’. Tako se dobilo moćno oružje, now-how koji omogućuje organizacijama da dobiju jasnu i vrlo preciznu grafičku sliku o povezanosti nematerijalne imovine sa stvaranjem vrijednosti, i to aplikativni putokaz. Odatle je proizašao i vizualni oblik plana koji organizacija slijedi u objedinjavanju ljudi, procesa, informacijske tehnologije i preobražava ih u djelotvornu izvedbu. Time nastaje zatvoreni ekonomski krug – iz jednoga kapitala (materijalnih i nematerijalnih resursa) nastaje novi ili povećani kapital.

Autori i dalje prate praksu i primjenu svog modela, a kao rezultat pojavljuje se najnovija knjiga, koja nosi naslov Alignment: Using the Balanced Scorecard to Create Corporate Synergies (HBS, 2006. godine). Knjiga je nastala iz spoznaje da u mnogim organizacijama postoji dobro izvježban menadžment, oboružan znanjem, ali ako on nije koordiniran, nastaju konflikti, ponostaje motiva da se aktivno ‘grabe pri-like’, a time se i gube moguće performanse koje bi se očekivale od grupe dobrih pojedinaca. Kaplan često ističe da BSG nije stvar nekih stručnih službi, već moćno oružje u rukama menadžmenta koje mora biti integrirano i ostvarivati sinergiju sa svima koji su u procesu.

Iz toga je i nastala ideja da se ‘udari u glavu’ glavnim nositeljima, top-menadžmentu koji treba biti glavni nositelj, pokretač, lideri stvarati odnose i poticati. Autori u toj knjizi otkrivaju kako uspješne kompanije u primjeni BSC-a ostvaruju snažnu sinergiju putem definiranja uloge ‘glavne korporativne uprave’ u postavljanju, povezivanju, provođenju, koordinaciji i kontroli organizacijske strategije. Na primjerima se pokazuje kako se stvara uspješna strateška mapa na razini poduzeća kojom se jasno artikuliraju njegove vrijednosne propozicije. Knjiga potiče kompanije da putem sinergijskog djelovanja ‘otključaju’ svoje neostvarene vrijednosti. O čemu govori njihova nova najavljena knjiga, Having Trouble with Your Strategy? Then Map It, proizlazi iz naslova, a više će o njoj vjerojatno reći i Kaplan u Zagrebu. *