Specijal

Page 2

NOVA TV: Povratak izvornej svrse

Zdrava konkurencija tjera medije da budu zanimljiviji i točniji, manje je mjesta za pogreške

Posljednjih nekoliko godina dogodila se prava revolucija na medijskom tržištu. Napokon je demokratizacija medijskog prostora donijela plodove za krajnjeg recipijenta. Mediji su sve slobodniji od utjecaja politike, kapitala ili autocenzure. Situacija još nije idealna i mnogo još treba raditi na svijesti svih struktura, pa i nas novinara. Ali mediji su na putu povratka svojoj pravoj svrsi, a to je oduvijek bila točna informacija.

Novi mediji, prije svega, donose mogućnost izbora za primatelje informacije. Sada je moguće odabrati u kojem se trenutku želite informirati, na koji način i o čemu. Mediji se sve više profiliraju, zdrava konkurencija sili nas da budemo zanimljiviji i točniji, manje je mjesta za pogreške. Opstaje onaj koji prepoznaje što točno njegov gledatelj/citatelj traži i na taj način informacija dolazi onome koga zanima, odnosno kome koristi. No, najvažnije je da je informacija postala dostupna svima.

Već se nazire medijska budućnost kroz internet i digitalnu televiziju. Sljedi još veća profilacija medija, a korisnik će birati točno onaj segment koji ga zanima. Ovdje će veliku ulogu odigrati i oglašivački koji su danas usko vezani uz medije. Ne bi nas trebalo iznenaditi doba kada će se na tržištu pojaviti specijalizirani časopisi za vrlo usko područje ili kada ćete moći na daljinskom upravljaču izabrati samo vijesti iz showbiznisa. To je doba velikih mogućnosti i zamki, a time i velike odgovornosti na nama medijima.

Mišljenja sam da je informacija pravo, a ne privilegija. Besplatne novine dolaze do svih, a i lijepo je kad vam netko dok pijete kavu ili čekate zeleno na semaforu uruči primjerak novina. Ako ipak samo želite uživati u svojoj kavi, uvijek ih možete zatvoriti, kao uostalom i pritisnuti ‘off’ na daljinskom upravljaču.

MCCANN ERICKSON CROATIA: Televizija je još najjeftinija

Iz perspektive oglašivača i agencija besplatne su novine svakako kvalitetan novi medijski kanal u dosezanju najšire čitalačke publike

U osnovi na to pitanje nije lako odgovoriti. S medijima s kojima je ugodno surađivati i takva suradnja najčešće rezultira daleko kreativnijim korištenju medijskog prostora, a i boljim rezultatima za klijenta. Te medije oglasne agencije rado nazivaju svojim medijskim partnerima. Na žalost, neki mediji ne razumiju do kraja ulogu agencije, ali i oglašivačku industriju općenito. Pogledamo li u prošlost, primijetit ćemo pozitivnu promjenu u spomenutom odnosu, što je i neminovno uzme li u obzir rast i razvoj oglašivačke industrije, kao i medijske scene u Hrvatskoj.

Agencija za svakog klijenta u proces zakupa i planiranja medija osigura platformu za ostvarenje strateških komunikacijskih ciljeva i optimizaciju financijskog ulaganja. U suradnji s medijima treba razumjeti njihovu razvojnu i programsku orijentaciju. Štoviše, javlja se istodobna potreba za svojevrsnim trendovskim orijentacijama i sugestijama u sadržajnim stilizacijama.

Prije svega, ne treba zaboraviti svima dobro poznatu prednost televizije pred ostalim medijima; oglašavanje na televiziji podrazumijeva i video i audiokomponentu što svakako osigurava bolju zamijećenost propagandne poruke, što kod drugih medija nije slučaj.

Riječ je o mediju pomoću kojeg ćemo najbliže dosegnuti najveći dio svoje ciljne skupine. Medijski pokazatelji, poput CPP-a (Cost Per Point), pokazuju da je televizija još najjeftiniji medij za dosezanje definirane ciljne skupine. Također, za oglasnu agenciju izuzetno je važna i činjenica da je efikasnost televizijskog oglašavanja najlakše mjeriti pomoću sofisticiranih istraživačkih metoda u odnosu na koje su metode istraživanja efikasnosti ostalih medija daleko nepouzdanije.

Specijalizirane tiskovine uvijek su bile zanimljive oglašivačima i agencijama u dosezanju specifičnih ciljnih skupina. Takve ciljne skupine moguće je dosegnuti i kroz tiskovine namijenjene širokoj čitalačkoj publici, ali sigurno ne jednako efikasno kao u specifičnom okruženju koje upravo osiguravaju specijalizirane tiskovine. Ipak, valja napomenuti da specijalizirane tiskovine, a pogotovo na malim tržištima poput našeg, ne mogu računati na veliki udjel u medijskom oglašavanju, što je posljedica njihove fokusiranosti na uži segment čitatelja.

S dnevnom nakladom od tridesetak milijuna primjeraka u cijelom svijetu, besplatne novine predstavljaju komercijalno vrlo zanimljiv projekt. Iz perspektive oglašivača i agencija svakako su kvalitetan novi medijski kanal u dosezanju najšire čitalačke publike. Hoće li i koliko uspješno taj projekt zaživjeti, ovisi o specifičnostima svakog pojedinog tržišta. Čini se da je u Hrvatskoj, prema najnovijim rezultatima čitanosti, taj medij pronašao svoje mjesto na tržištu tiskovina te već u prvih nekoliko mjeseci postojanja klasičnim dnevnicima uspio oduzeti pristojan komad oglašnog kolača. S obzirom na dobar početak, nije teško prognozirati da će takvi mediji na našem tržištu očigledno pronaći svoju publiku.

DIGITEL MEDIJSKI SERVISI: Mediji korisnika privlače sadržajem

Oglasni prostor svakog pojedinog medija nužno je ograničen njegovim formatom

Činjenica da je veći dio oglasnoga prostora u ime oglašivača zakupljen putem agencije govori da je taj odnos vrlo dobar. Iako se katkad naizgled čini da je interes različit – s jedne strane medij koji mora prodati oglasni prostor, s druge agencija odgovorna za zaštitu učinkovitosti ulaganja oglašivača u oglasni prostor (targetiranje, odnos ukupnoga dosegla poruke i ulaganja i sl.) – krajnji je cilj i agencije i medija isti – zadovoljan potrošač. Razvoj i prihvaćanje istraživanja konzumiranja medija i struke omogućava unaprijedjenje tog odnosa i još lakše postizanje zajedničkog cilja – prodaju oglasnog prostora, koji oglašivaču omogućava najveći doseg ciljane skupine, u kvantitativnom, ali i kvalitativnom smislu, uz maksimiranje učinkovitosti ulaganja oglašivača.

Medij korisnika privlači sadržajem, no oglasni prostor svakog medija nužno je ograničen njegovim formatom. Televizija kao medij svakako ima svojih prednosti: od načina na koji je korisnik konzumira, preko mogućnosti da audio-vizualno prenosi po-

Page 3

Specijal

ruku oglasača, do količine oglasnih poruka koje svakodnevno može prenijeti, uz iznimno visok postotak stanovništva koje svakodnevno koristi njezin sadržaj. Udjel oglasnoga prostora u jednom danu televizij-skog programa još je u prosjeku veći od njegova udjela u, primjerice, sadržaju nekih tiskanih medija. Tako u apsolutnom iznosu na televiziju otpada velik udjel, no u relativnom svaki medij ima dobar dio. Cilj je opet isti – najveći doseg ciljne grupe uz maksimiranje učinkovitosti ulaganja.

Uloga agencija na tržištu vrlo je važna jer one omogućavaju precizno targetiranje sadržaja poruke ako se ona poklapa sa sadržajem specijalizirane tiskovine. Postoji li sinergija sadržaja poruke i medija, tada osim što minimaliziramo mogućnost ‘rasipanja’ komunikacije odnosno ulaganja na onaj dio stanovništva koji koristi određeni medij, a nije nam ciljna skupina, pojačavamo i učinak poruke time što je percepcija poruke veća ako korespondira sa sadržajem tiskovine.

Iz perspektive agencije, stav prema određenom mediju ne stvara se na temelju njegove cijene prema krajnjem potrošaču, nego prema sadržaju, dosegu ciljane skupine te opravdanosti ulaganja oglasača zahvaljujući učinkovitosti poruke. To vrijedi i za besplatne novine. Ne zaboravimo da je sadržaj komercijalnih televizija također besplatan za korisnika. To je pitanje ponajprije zanimljivo izdavačima, dakle kako to utječe na tržište tiska. S ozbirom na istraživanje korištenja medija može se samo postaviti pitanje, kao i za svaki novi naslov, kako taj medij utječe na korištenje ostalih medija, tj. smanjuje li im se čitanost. Za sada istraživanja ne pokazuju taj trend.

VEČERNJI LIST:

Dvije godine rasta prodanih naklada

Novi mediji brišu klasične granice izdavaštva i otvaraju nove komunikacijske kanale za oglasače

U segmentu dnevnih tiskovina svjedoci smo nadasve povoljnog razvoja. Naime, i ove godine nastavljen je trend započet lani: hrvatsko tržište dnevnih tiskovina jedno je od rijetkih u Europi koje već dvije godine zaredom bilježi rast i tiskanih i prodanih naklada. Također, svjedoci smo segmentiranja pa tako postoje novine po 6, po 3 kune i besplatne novine. Broj ljudi koji u javnom i privatnom prostoru drže novine u rukama dramatično je narastao. Ta činjenica nedvojbeno upućuje na važnost dnevnih tiskovina u svakodnevnom životu. S druge strane, ona će tjerati izdavače na dalje inovacije, ‘prepakiravanje’ proizvoda u odnosu na ciljane skupine, a unosi i sasvim nov, donedavno nepoznat pristup uređivanju – stavlja pred redakcije nove izazove. Bili smo i svjedoci jasnijega svjetonazorskog pozicioniranja dnevnih tiskovina.

Sve te procese držim izazovnim, pozitivnim i razvojno obećavajućim. Dakako, bili smo i svjedoci pojave novih komunikacijskih kanala – bilo da su ih inicirali izdavači ili tvrtke iz neizdavačkog segmenta. Očito je da će se u bliskoj budućnosti sve češće ispreplitati sektori. Naša tvrtka pojavila se u prvom kvartalu s prvim videovijestima u online segmentu, koje su zatim slijedile videovijesti za poslovne ljudje u drugom kvartalu, a od

TRENDI SE MIJENJAJU.

PRA-PRAĐED

PRADJED

DJED

Page 4

Media market

KRAŠ:

Dva smjera suradnje s medijima

Zadovoljni smo dosadašnjom suradnjom s novinarima i ubuduće ćemo je razvijati na uspostavljenim odnosima

U današnje vrijeme, obilježeno sve bržim tempom života i iznimnom količinom informacija, kojima smo zahvaljujući novim tehnologijama izloženi, uloga medija kao interpretatora i prijenosnika informacija postaje sve značajnija.

Suradnja i uspostavljanje kvalitetnih, u prvom redu profesionalnih odnosa gospodarstvenika i predstavnika medija danas je svakodnevna potreba, a nužno ju je i nadalje razvijati prema pozitivnim iskustvima globalnog okruženja, čiji smo sve više sastavni dio.

Kraševa suradnja s medijima odvija se u dva smjera: putem oglašavanja i komunikacijom na dnevnoj razini, bilo da je riječ o upitima novinara ili informacijama koje kompanija prosljeđuje medijima u cilju informiranja javnosti o poduzetim poslovnim aktivnostima. Dosadašnjom suradnjom s novinarima zadovoljni smo te ćemo je i ubuduće nastojati razvijati na već uspostavljenim odnosima.

Pozdravljamo i podupiremo pojavu besplatnih novina, danas europskog trenda u razvoju novih medija. Zahvaljujući svojim specifičnostima, besplatne novine pružaju i nove mogućnosti komunikacije poslovne zajednice sa svojim ciljnim segmentima javnosti.