Atlas Books/Norton, 2006.
Godinama je Adam Smith bio republikanska ikona, klupski bedž i njihov odgovor na majicu Che Guevare lijevičarskih studenata. Podjednako obožavan od strane liberala i Reagonovih operativa- ca, škotski filozof iz 18. stoljeća, portretiran je kao vizionarski advokat laissez-faire. Alanu Greenspanu Adam Smith bio je ‘vodeći pridonositelj’ modernome svijetu zbog njegove ‘de- monstracije inherentne stabilnosti i rasta onoga što danas nazivamo slobodnim tržištem i kapitalizmom’, a sve u povodu ‘međunarodno poznate inačice Smithove nevidljive ruke’. Problem je u tome, tvrdi James Buchan, što je Smith bio daleko od doktrinarnog zastupnika slobodne trgovine. U njegovo vrijeme kapitalizam nije još niti bio jasno definiran koncept, a Smithova poznata fraza ‘nevidljiva ruka’ pojavljuje se samo tri put u njegovih milijun i više riječi, i ni jednom u vezi s globalnim kapitalističkim tržištem.
U pronicljivoj knjizi The Authentic Adam Smith: His Life and Ideas, James Buchan oslobađa Smitha današnjih pogrešnih interpretacija i uzdiže ga kao moralnog filozofa koji je više zaokupljen etičnim društvom i manje samom ekonomijom. Rođen 1723., Smith se nikad nije ženio i živio je s majkom do njezine smrti u 90-oj godini života. Pohadao je Sveučilište u Glasgowu. Tamo se posvetio ‘moralnoj filozofiji’, širokom polju koje je obuhvaćalo osnovnu jurisprudenciju, religiju, esteti- ku, ekonomiju i sl. Nakon nekoliko nesretnih godina studiranja na Oxfordu, Smith se vratio u Škotsku, i do 1751. počeo predavati moralnu filozofiju u Glasgowu. Reputaciju i povijesnu poziciju osigurao će mu Bogatstvo naroda (1776.), knjiga koja je doživjela pet izdanja za njegova života. No za Buchana knjiga koja je prethodila ovoj ključna je za Smithov svjetonazor. The Theory of Moral Sentiments (1759.) djelo je koje propituje psihologiju moralnih sudova. Umjesto da se drži božanske linije ili inherentnog smisla za moral, Smith je tvrdio da svatko od nas derivira svoju etiku pro- cjenom ponašanja drugih ljudi. Tada, stavljanjem sebe u njihovu poziciju, mi donosimo slične sudove o vlastitim djelima. Društvo se kao rezultat toga definira milijunima individualnih izbora usadjenih u ‘simpatiji ili prijateljskom osjećaju’.
