UPORNA OBITELJ hrvatskih izvoznika

Kako umanjiti rizike s kojima se susreću izvoznici, što izvoznik očekuje od svoje izvozno kreditne agencije ili banke, hrvatska izvozna ofenziva i analiza izvoznih tržišta bile su glavne teme panel-diskusija i radionica održanih na konferenciji u Dubrovniku.

Rast BDP-a od 4,5 do 5 posto do kraja godine, smanjenje državnog deficita ispod tri posto te smanjenje udjela države u ekonomiji ispod 50 posto najave su iz Ministarstva financija kojima je otvorena Međunarodna konferencija o poticanju izvoza u organizaciji HBOR-a. Petu godinu za redom međunarodni i domaći stručnjaci okupili su se u Dubrovniku da bi, kao što je prilikom otvorenja konferencije izjavio Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, sagledali nedovoljno iskorištene mogućnosti Hrvatske u vezi s pitanjem izvoza te unaprijedili međusobnu suradnju.

• Gospodarstvenici su se okupili ohrabreni ostvarenjima na HBOR-ovim konferencijama prethodnih godina, a siguran sam da će i ovo godišnja konferencija pridonijeti boljim izvoznim rezultatima – rekao je Kovačev te posebno istaknuo važnost projekta Hrvatske izvozne ofenzive.

Državni tajnik Ante Žigman u uvodnom dijelu konferencije, komentirajući važnost makroekonomskih pokazatelja za poticanje izvoza, istaknuo je poticaj Ministarstva za smanjenje utjecaj države te poduzetnicima osigura prostor.

Također, u uvodnom dijelu konferencije napomenuo je da u Hrvatsku nisu došli veliki strani projekti koji su postigli izvozne rezultate, već je riječ o domaćim izvozima u kojemu mali i srednji poduzetnici sudjeluju s 45 do 50 posto. Kao važan ključ poticanja izvoza Žigman je istaknuo nužnost protočnosti dokumenata u državi te rekao kako se od izvozne ofenzive očekuje da u sljedeće tri godine smanji realni rast uvoza u odnosu na izvoz.

• Jačanje izvoza bitna je odrednica gospodarskog rasta jer se na taj način dokazuju uspješni poduzetnici i gospodarstvenici – rekao je Žigman i dodao da je nužan rast hrvatskog izvoza u zemlje Europske unije.

Prva rasprava na ovogodišnjoj HBOR-ovoj konferenciji održana je na temu ‘Kako umanjiti rizike s kojima se izvoznici susreću pri nastupu na inozemnim tržištima?’, a sudjelovali su Marko Plahuta iz Slovenske izvozne družbe, Christine Heimburger iz KfW IPEX banke, Joaquín de la Herran iz Španjolske izvozne kreditne osiguravajuće agencije, Anton Kovačev iz HBOR-a, Detlef Semberg iz West LB AG-a i Nadan Vidošević, ispred Kraša i Hrvatske gospodarske komore. Moderator panela Marko Plahuta napomenuo je da je prilikom izlaska na inozemno tržište sve riskantno, ali da je posljednjih godina primjetan komercijalni rizik koji je za mnogo poduzeća veći problem od političkoga. Tezu je potkrijepio Semberg, koji je rekao da je u Njemačkoj, primjerice, svake godine 100 tisuća poduzeća nesolventno, a da su njemačke banke suočene s problemom komercijalnog rizika ponajviše na ruskom tržištu. Joaquín de la Herran napomenuo je da će Hrvatska s približavanjem Europskoj uniji sve više izvoziti u zemlje EU-a, a realan rizik bit će plaćanje.

• Rizičnije je izvoziti u Italiju nego u Gvatemalu – dodao je De la Herran.

Vidošević je, kao predstavnik Kraša, istaknuo da je pri uklanjanju rizika, koji su prijetnja kompaniji na inozemnim tržištima, važna zajednička akcija privatnog i javnog sektora te da je za poticanje izvoza najvažnije stvoriti odgovarajuću klimu. Kako bi pojasnila uklanjanje rizika na stranim tržištima i ulogu banaka u tom procesu, Christine Heimburger objasnila je da KfW IPEX banka surađuje s drugim bankama na podijeli rizika te da je u određivanju limita kredita važna bliska suradnja sa stranim bankama koje imaju bolji pregled situacije na domaćem tržištu i osim brojki mogu osigurati i ostale podatke važne za osiguranje plaćanja.

Vidošević je kao problem hrvatskog izvoza istaknuo i razvijanje novih proizvoda za europsko tržište, a Plahuta je zaključio da je u poplavi proizvoda na EU tržištu bitno ulagati u brand bez obzira na popratne troškove.

Slijedila je panel-diskusija o tome što izvoznik očekuje od svoje izvozno kreditne agencije ili banke, a uz moderatora diskusije Richarda Lagoa s Florida International University, svoj doprinos raspravi dali su i Nevenka Cerovský iz Atlantic Grupe, Regina Prehofer iz Bank Austria Creditanstalt, Zoltan Bodnar iz Hungarian EximBank, Damir Novinić iz Pastora d.d. te Pavol Parizek iz Export Guarantee and Insurance Corporation (EGAP).

Nevenka Cerovský objasnila je da Atlantic Grupa od HBOR-a uživa potporu pri izvozu proizvoda Cedevite i Neve, jer su s tim proizvodima prisutni i na tržištima regije poput Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Italije, gdje se ugovori ponekad ne poštuju, pa je za to logično da se kompanija zaštiti.

Damir Novinić iz Pastora napomenuo je da je za izvoz ključno poznavanje zemlje u koju se izvozi te da se u procesu izvoza treba poštovati tri sastavnice: istraživanje tržišta, financijska potpora i priprema proizvodnje.

• Prema mojem iskustvu, područje financijske potpore u Hrvatskoj dobro je pokriveno, ali se edukacija i informiranje sporo razvijaju – objasnio je Novinić.

Regina Prehofer iz Bank Austria Creditanstalta objasnila je da u regiji Jugoistočne Europe najviše izvoza ide u zemlje susjede, zbog čega je bitno da je banka prisutna i u tim zemljama.

Tema treće panel-diskusije bila je Hrvatska izvozna ofenziva (HIO) koju su predstavili Vladimir Vranković, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Dubravko Miholić iz Udruge Hrvatski izvoznici kao tajnik projekta Hrvatske izvozne ofenzive te menadžer projekta Karl-Heinz Dernoscheg iz Association of International Traders-Chamber of Commerce Austria, koji je predstavljanju pridonio iznoseći austrijska iskustva vezana uz izvoznu ofenzivu.

• Izvoz je preduvjet za rast i razvoj hrvatske ekonomije, a najveći neprijatelj nam je vrijeme – rekao je Vranković objašnjavajući da su četiri projektna cilja HIO-a u razdoblju od 2007. do 2010. godine dugoročni rast izvoza, uspostavljanje pet izvoznih klastera, modificiranje izvozne strukture te supsticija izvoznih proizvoda domaćim proizvodima. Strategija će javnosti biti predstavljena u prvom mjesecu 2007. godine.

Pri predstavljanju projekta izneseni su podaci poput broja izvoznih kompanija u 2005. godini, kada je Hrvatska imala gotovo 11 tisuća izvoznih poduzeća, te plan da se u tri godine taj broj poveća 25 posto. Vranković je rekao kako se s obzirom na to da se 70 posto hrvatskog izvoza temelji na radno intenzivnim sektorima planira modifikacija izvozne strukture po većanjem izvoza proizvoda koji počivaju na novim tehnologijama.

Uspostavljanje pet novih izvoznih klastera koji bi se od dosadašnjih 11 razlikovali po isključivoj orijentaciji na izvoz, a zasnivali bi se na principu top-down.

Kad jednoga dana hrvatski ino-dugovi dospiju na naplatu, Hrvatska će otkriti samozatajne izvoznike koji su preživjeli utakmice na teškome globalnom terenu i redovno donose deviznu zaradu.

• Kako ste?

• Dobro.

• Čime se bavite?

• Nažalost – izvozom!

Tako je prije tri godine, na trećoj HBOR-ovoj konferenciji o izvozu u Dubrovniku počeo razgovor na terasi hotela Excelsior, u paži između prvog i drugog dijela konferencije, s jednim od nazočnih poduzetnika. Dvije godine kasnije sada već stari znanac ponovno je na HBOR-ovoj konferenciji i ponovno se žali na sudbinu što ga je smjestila među izvoznike. Ali gura dalje. Kaže da je pet puta bio u Rusiji i da je konačno dogovorio prvi izvoz na to veliko tržište. Na pitanje možemo li odmah objaviti tu vijest kaže: ‘Pričekajmo da vidim hoće li platiti isporučeno.’

Ove godine HBOR-ova se konferencija održala u susjednome dubrovačkom hotelu Argentina. Uz brojne predstavnike izvoznih banaka i agencija iz regije, posebnu skupinu čine upravo izvoznici. Već se svi međusobno poznaju. Mnogi su se upoznali upravo na HBOR-ovim konferencijama. Ne samo što su se privatno sprijateljili nego si međusobno i pomažu, razmjenjuju iskustva i savjetuju jedni druge kako doskočiti zamkama na inozemnim tržištima. I domaćim propisima.

Tečaj nije zabranjena tema, ali o njemu više nije pristojno govoriti. Nakon desetak godina precijenjene kune izvoznici su se pomirili s time da u utakmicu na međunarodnom terenu ulaze s takvim utegom. Da ga nema, sigurno bi izvoznika ‘obitelj’ koja se okuplja na HBOR-ovoj konferenciji bila brojnija i s boljim poslovnim rezultatima. Ovako, svaka pomoć, pri čemu je upravo Hrvatska banka za obnovu i razvoj često odlučan činitelj da se u neki posao uopće uđe, zlata je vrijedna.

Izvoznici su zakinuti i na druge načine. Nemaju velike marketinške budžete za oglašavanje kod kuće, ne plasiraju nove proizvode na domaćem tržištu, pa njihova imena gotovo i nisu poznata domaćoj javnosti i medijima.

A ti će menadžeri i poduzetnici možda za koju godinu postati spasitelji Hrvatske. Danas, kad je još moguće zadužiti se nekoliko milijardi eura u inozemstvu i na temelju toga stvoriti domaću potražnju, devize koje zarađuju izvoznici nisu na cijeni. Deficit robne razmjene mogao bi ove godine probiti granicu od deset milijardi eura. Ali kad se jednoga dana dugovi budu morali vraćati – Hrvatska će otkriti da su u sjeni (i najčešće u takozvanoj provinciji) opstali neki ‘čudni’ poduzetnici – oni koji su preživjeli utakmice na teškom globalnom terenu.

I unatoč tome što mnogi kolege ‘nemaju vremena’ doći na HBOR-ove konferencije o poticanju izvoza, nastojat ćemo svake godine biti ondje i odati priznanje posljednjim borcima za hrvatski izvoz.