Zbrka s pravilnicima

U četiri je godine na zastarjele prometne znakove, signalizaciju i opremu u Hrvatskoj potrošeno približno milijardu kuna, što je pogodovalo privatnim tvrtkama.

U testove za vozačke ispite uvršteni su znakovi, signalizacija i oprema propisana važećim Pravilnikom, neovisno o onima koji se nalaze na cestama. Kandidate na predavanjima u autoškolama upozoravaju na svaki pojedini slučaj kad stari znakovi još nisu zamijenjeni novima. Neno Zuber iz Hrvatskog autokluba kaže da stanje na cestama često ne odgovara onom propisanom Pravilnikom jer kasne zamjene starih novim znakovima. Najčešće je primjer da je, prema novim međunarodnim pravilima i standardima, podloga prometnih znakova bijela, a kod nas je, zbog kašnjenja usklađivanja, još uvijek žuta.

Da bi se smanjila šteta nastala jer je netko smjernicu EU o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi četiri godine držao u ladici, zbog čega će se isti posao morati odraditi dva puta (postavljanje zastarjelih znakova i zatim njihova zamjena novima), napravljena je prava zbrka s pravilnicima kojima se znakovi, signalizacija i oprema usklađuju s međunarodnim pravilima i standardima. U samo pola godine donesene su čak tri verzije Pravilnika: osnovna, zatim ispravak osnovne verzije te na posljeku izmjene i dopune ispravljene osnovne verzije.

Nije poznat nijedan razlog zašto Pravilnik usklađen s, u međuvremenu usvojenim, europskim pravilima i standardima nije donesen još 2003., odnosno prije nego što je 2004. usvojen Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji je još uvijek na snazi. Izgleda, međutim, da četiri godine zakašnjenja nije bilo dovoljno pa se s donošenjem Pravilnika kasnilo i nakon donošenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, premda je tim zakonom precizno propisan rok od tri mjeseca u kojemu se Pravilnik morao donijeti.

Na osnovi članka 311. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN, br. 105/04.) ministri turizma, prometa i razvitka te unutarnjih poslova morali su u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona donijeti novi Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Umjesto ‘u roku od tri mjeseca’, Božidar Kalmeta i Ivica Kirin donijeli su ga za sedam i pol mjeseci, odnosno četiri i pol mjeseca kasnije od propisanog roka (Pravilnik je objavljen 14. ožujka 1995. u NN br. 33/05.). Tako su ti ministri dali i osobni doprinos odgađanju usklađivanja prometnih znakova, signalizacije i opreme na hrvatskim cestama s novim međunarodnim pravilima i standardima.

No, nakon što su ministri prometa i unutarnjih poslova s četiri i pol mjeseci zakašnjenja napokon objavili Pravilnik, u neuobičajeno kratkom roku u Narodnim novinama br. 64 od 23. svibnja 2005. objavljen je ispravak Pravilnika. No, ni to nije bilo dovoljno, pa su nakon ispravka već u NN br. 155 od 30. prosinca 2005. objavljene još i izmjene i dopune tek donesenog Pravilnika. Izmjenama i dopunama su, naravno, produljeni rokovi u kojima se prometni znakovi, signalizacija i oprema na cestama u Hrvatskoj moraju uskladiti s u međuvremenu usvojenim europskim pravilima i standardima.

U prvoj verziji teksta Pravilnika precizno je određeno koji se znakovi moraju uskladiti, a koji ukloniti s cesta. Odredbom članka 103. bilo je propisano da se znakovi koji nisu u skladu s tim pravilnikom, a zateknu se na cestama na dan njegova donošenja, moraju zamijeniti do 31. prosinca 2007. godine, a da se oni koji nisu predviđeni Pravilnikom moraju ukloniti do 30. lipnja 2006. godine. No, člankom 21. izmjena i dopuna Pravilnika od 30. prosinca 2005. rokovi su produljeni, i to za znakove koji se moraju uskladiti za tri godine, a za znakove koji se moraju ukloniti za godinu i pol.

Vozili se prebrzo ili presporo, svejedno je – policija će na cestama u Hrvatskoj zbog toga naplatiti kaznu ili u određenim uvjetima prekršitelje isključiti iz prometa. Ivici Kirinu, ministru unutarnjih poslova, Božidaru Kalmeta, ministru prometa, i Mariju Crnjaku, predsjedniku Uprave Hrvatskih autocesta, međutim, nitko dosad nije naplatio kaznu niti ih isključio iz ‘prometa’ zbog presporog donošenja Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi. A na izravno pitanje o troškovima nastalim zbog kašnjenja Pravilnika u Ministarstvu mora, turizma, prometa, pomorstva i veza, kao i u Hrvatskim autocestama, izbjegavaju odgovoriti. A kad bi se zbrojili svi troškovi dvostruke pripreme, izrade i zamjene starih novim prometnim znakovima, signalizacijom i opremom, zasigurno bi se došlo do iznosa zanimljivog do te mjere u kojoj se isplatio ‘lobirati’ za odgađanje donošenja pravilnika usklađenog s međunarodnim pravilima i standardima koji vrijede u Europi.