Home / Financije / Hrvatska u brojkama

Hrvatska u brojkama

U porabom kreditnih i debitnih kartica u Hrvatskoj je prošle godine potrošena približno 61 milijarda kuna ili, slikovitije rečeno, na bankomatima i u trgovinama ‘ispeglano’ je otprilike dvije trećine državnog proračuna. Da su Hrvati s oduševljenjem prihvatili plastični novac, pokazuje i podatak da se u posljednje četiri godine udvostručio broj kartica, pa je tako potkraj prošle godine izdano više od sedam milijuna različitih kartica. Usporedbi radi, u prosincu 2002. godine u Hrvatskoj je bilo 3,4 milijuna korisnika kartica, dok je u travnju 2000. u uporabi bilo samo 1,7 milijuna kartica.

S 1,6 karticom po stanovniku i uz dvoznamenka ste tope rasta Hrvatska se ubrzanim tempom približila statusu tržišta sa razvijenim kartičnim poslovanjem, a četiri najvažnije svjetske kartičarske kuće – American Express, Diners, MasterCard i Visa – i na našem tržištu drže sve konce u rukama. Najveći udio u ukupnom broju kartica odnosi se na debitne kartice, dok nešto više od 20 posto čine kreditne kartice. Iako se konkurencija na kartičarskom tržištu posljednjih godina prilično zaostrila dolaskom svjetskih brandova MasterCarda i Vise, zbog svoje višegodišnje prisutnosti na ovim prostorima American Express i Diners uspjeli su sačuvati primat na području kreditnih kartica. Naime, ta dva kartičara zajedno drže 60-ak posto tržišta kreditnih kartica.

U 2005. godini PBZ Card imao je približno 427 tisuća korisnika kartica American Expressa, odnosno četiri tisuće više od Dinera, dok je godinu dana ranije Diners s 400 tisuća korisnika bio ispred svojega konkurenta.

Tim brojkama opasno se približio MasterCard, koji je prvišest mjeseci prošle godine završio s 380 tisuća korisnika kreditnih kartica, dok je godinu dana ranije u Hrvatskoj imao 50 tisuća kartica manje. Najmanji udio u kreditnim karticama ima Visa, koja je prvo tromjesecje ove godine završila sa 76 tisuća kartica, ali, s druge strane, ona bilježi visoke stope rasta na polju debitnih kartica i najzastupljenija je kartica na hrvatskom tržištu. Od 2003. godine broj korisnika te kartice povećava se za 500 tisuća na godinu i trenutačno ima 2,7 milijuna korisnika u Hrvatskoj, odnosno dva od tri Hrvata imaju Visa karticu.

Između American Expressa i Dinersa vodi se tijesna borba i prema ukupnom godišnjem prometu i ostvarenoj dobiti. Diners je ostvario promet od 8,6 milijardi kuna, odnosno svaki sat Dinersom je potrošeno milijun kuna, dok su sve transakcije s Americanom iznosile 8,5 milijardi kuna. S druge strane, Amex, koji danas djeluje unutar PBZ Carda, prikazao je dobit od 100 milijuna kuna, 25 posto više od Dinersa.

Prema podacima Vise Internationala, ukupna potrošnja Visa karticama u Hrvatskoj u godini dana, zaključno s ožujkom ove godine, dosegnula je vrijednost od gotovo 15 milijardi kuna, što je porast od 12 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Najveći rast, od 27 posto, zabilježen je na prodajnim mjestima – trenutačno se 45 posto svih kartičarskih transakcija u trgovinama obavlja s Visa karticama.

I MasterCard poput drugih kartica bilježi dvoznamenkaste stope rasta prometa; u 2005. u Hrvatskoj je putem tih kartica ostvareno oko 6,5 milijardi kuna prometa. Po prihvaćenosti kartica prednjači Diners, koji se može koristiti na više od 71 tisuće prodajnih mjesta, slijede Visa i MasterCard s više od 60 tisuća prodajnih mjesta, dok je American prihvaćen na 48 tisuća prodajnih mjesta diljem Hrvatske. Žestoka konkurencija između izdavatelja kartica posljednjih je godina dovela do snažnog razvoja novih proizvoda i usluga.