City Center One

Svaki hrvatski grad veći od 50 tisuća stanovnika ima kapacitet za gradnju jednoga trgovačkog centra, a najveću potražnju s obzirom na broj stanovnika i kupovnu moć ima Zagreb, koji može apsorbirati još 300 tisuća četvornih metara.

U natoč sve većem broju trgovačkih centara čije je otvorenje najavljeno za kraj ove i sredinu 2007. godine (primjerice, u Zagrebu City Center, Avenue Mall, novi Mercator, Prebendarški dvori, Policentro u Rijeci, Kerumov splitski centar, dovršetak novoga dijela Trgovinskoga centra u Zadru), glad hrvatskih potrošača i kompanija za najmom novih trgovačkih prostora i dalje će tjerati ulagače na gradnju shopping centara ne samo u Zagrebu nego u svakom hrvatskom gradu koji ima bar 50.000 stanovnika. Potražnja za trgovačkim prostorom trenutačno iznosi 300.000 četvornih metara, a cijene najma u shopping centrima dosežu vrtoglave cijene od 50 eura za veće prostore do 100 eura za najmanje.

• Shopping centri u Zagrebu trenutačno zauzimaju površinu od svega 160.000 četvornih metara, što nije ni blizu zasićenja tržišta toga tipa poslovnih prostora. Sa skorim otvaranjem City Centra i Avenue Malla ta će se brojka povećati na 240.000 četvornih metara, što iznosi 300 m² na 1.000 stanovnika. U usporedbi s ostalim europskim gradovima slične veličine i kupovne moći, Zagreb može odmah apsorbirati još najmanje 100 m² na 1.000 stanovnika, što je površina od 80.000 m² potencijalnog novog trgovačkog prostora – objašnjava Vlatko Dubravica, konzultant za nekretnine iz agencije CB Richard Ellis.

Prema toj procjeni Zagreb bi uz sadašnje trgovačke centre u gradnji podnio još bar dva centra prosječne površine 40.000 četvornih metara, s time da Dubravica upozorava da bi buduće širenje shopping centara trebalo biti ravnomjernije i da bi se centri trebali graditi u južnim i istočnim dijelovima grada. Otvaranjem novih centara, kaže, situacija na tržištu trgovačkih prostora neće se mnogo promijeniti, već jedino može doći do preusmjeravanja velikog broja potrošača uspiju li novi centri dovesti velike svjetske robne marke kojih dosad nije bilo u Zagrebu i Hrvatskoj. Kao i kad je riječ o uredskim prostorima, trgovački centri većinom su smješteni u Zagrebu, iako, objašnjava Dubravica, uz barem jedan shopping centar u Rijeci, Zadru, Splitu i Osijeku i dalje postoji interes za gradnju te dovoljan broj stanovnika.

Potražnju za trgovačkim prostorom vrlo je teško pravilno izmjeriti. Za razliku od uredskih prostora, kod kojih kompanije uzimaju toli-renih u kraćem razdoblju, tržište ne bi moglo podnijeti pa bi se dosta trgovina, a čak i shopping centara, moralo zatvoriti.

• Kad bi se uistinu dogodilo da na tržištu u jednom trenutku bude 460.000 m² prostora, a ima li se na umu da trgovački centri računaju na najmanji promet od 300 eura na mjesec po četvornome metru, to bi značilo da bi ukupna mjesečna potrošnja samo u shopping centrima morala biti 138 milijuna eura, odnosno 172 eura po stanovniku, što nije realno – objašnjava Dubravica.

City Center One u Zagrebu, između Španskog i Jankomira, otvara se početkom listopada. Prostirat će se na dvije etaže, na površini od 61.000 četvornih metara. Lokali su površine od 25 do 8.000 četvornih metara, a svih 85 je iznajmljeno. Među najoprimcima su austrijski hipermarket Interspar, njemačka modna kuća Peek&Cloppenburg, New Yorker, austrijski lanac sportske odjeće i obuće Hervis, portugalski Salsa Jeans te slovenski Sportin. Trgovine će otvoriti i austrijski lanac prodavaonica obuće Stiefelkönig, parfumerije i drogerije Müller i L’Occitane te Mango, Saint Oliver i Swarovski, a ponudu centra upotpunit će i domaće prodavaonice, poput Magme, Irisa i Varteksa. Centar će imati i nekoliko restorana te 1.700 parkirališnih mjesta. Njegova gradnja stoji oko 100 milijuna eura, a financiraju ga privatni austrijski ulagači Wolfgang Kaufmann i Hubert Hoffman, koji su već realizirali nekoliko sličnih projekata u srednjoj Europi. Arhitektonsko rješenje potpisuje arhitekt Otto Barić, odnosno tvrtka ATP, a izvođač građevinskih radova je poduzeće Stipić interart. Iz City Centera najavljuju i druge projekte u Hrvatskoj. Austrijski investitor već ima slične projekte u šest mađarskih gradova (Stop Shops), a uključen je i u projektiranje Linzer Plus Cityja te gradi trgovački centar u poslovno-stambenom kompleksu Linzer Lentia 2000.

Na velika vrata, otvorenjem 23 hipermarketa, 16. studenoga u Hrvatsku ulazi Lidl, jedan od pet najjačih trgovačkih lanaca u Njemačkoj, čija je specifičnost skromna infrastruktura, minimalan broj zaposlenih te izgled prodajnih skladišta. Konkurencija također nastavlja s politikom širenja velikih hipermarketa. Od 2001. broj udjela hipermarketa u ukupnim prodajnim prostorima povećao se s 12 na današnjih 39 posto.

Lidl otvara po dvije trgovine u Zagrebu i Osijeku, s time da je objekt u Jastrebarskom na površini od 35.000 četvornih metara već gotov, kao i prodajni prostor u sklopu trgovine namještaja Ki-ka u Zagrebu. Najveći broj ostalih diskonata u sjevernoj je i sjeveroistočnoj Hrvatskoj: u Velikoj Gorici, Sisku, Petrinji, Ivancu, Đurđevcu, Varaždinu, Koprivnici, Bjelovaru, Daruvaru, Novoj Gradiški, Đakovu, Valpovu, Našicama, Belom Manastiru, Županji, Kninu, Sinju, Imotskom i Metkoviću, gdje su u tijeku završni radovi. Gradnja uskoro počinje u Zadru, Splitu, Pločama te Donjem Miholjcu. Svi su prodajni prostori površine od 1.100 do 1.400 četvornih metara, a konkretno brojke o vrijednosti ulaganja poslovna su tajna. Ukupna površina kupljenih zemljišta iznosi 6.000 četvornih metara.

Do kraja ove godine i Konzum će otvoriti svoje hipermarkete u Rijeci, Sisku i Zagrebu, i to na površini većoj od 6.000 četvornih metara. Metro je potkraj 2005. godine otvorio dva veleprodajna centra u Zadru i Splitu u koja je uložio 32 milijuna eura.

Prije nekoliko mjeseci počela je i gradnja centra Mandi na Slavonskoj aveniji, na površini od 72.000 četvornih metara. Centar koji se nalazi u blizini Magmina Turbo Limača imat će 50-ak trgovina, restorane i veliku trgovinu sa suvremenim namještajem. Ulaganje se procjenjuje na 57 milijuna eura, a investitor je Maurizzio Zamparini, vlasnik Mercatonea.

Željko Kerum u lipnju je u Splitu predstavio projekt novoga poslovno-trgovačkog centra Brodarica na prostoru zapadnoga dijela nekadašnje tvornice Diocom, koju je kupio prije dvije godine. Centar će se prostirati na površini od 53.000 četvornih metara, a imat će jednu podzemnu i pet nadzemnih etaža te šest multipleks kinodvorana kojima će upravljati zagrebački Broadway. Investicija je vrijedna 50 milijuna eura.

Avenue Mall na raskrižju Avenije Veće Slava Holjevca i Avenije Dubrovnik u Zagrebu trebao bi se otvoriti krajem 2007. godine. Prostire se na površini od 79.000 četvornih metara, a podijeljen je na tri dijela: podzemnu garažu na više razina, trgovački i zabavni centar i poslovni objekt s devet katova uredskoga prostora. U trgovačkom će dijelu biti 130 maloprodajnih trgovina, devet kinodvorana, supermarket, 1.000 parkirališnih mjesta te devet katova uredskoga prostora koji će se prostirati na 8.500 četvornih metara.

Veličina lokala je od 17 do 1.900 m², a cijena mjesečnog najma od 20 do 80 eura/m², ovisno o veličini i lokaciji prostora. Neki veći najmoprimci su, primjerice, drogerija Drogerie Markt, koja se prostire na 342 m² u prizemlju, i prva hrvatska trgovina Calvin Klein na 120 m² na prvome katu. Vrijednost ulaganja je 60 milijuna eura, a investitor je tvrtka Eurostructur, članica Grupe GTC, koja je ogranak izraelske Grupe Kardan. Iznajmljivanje prostora povjeren je tvrtki Colliers International, a projektiranje poduzeću Plan iz Zagreba. Dizajn zagrebačkog Avenue Malla osmislio je Laguard low Architects iz Teksasa, a konzultant za dizajn, maloprodaju i poslovanje je kanadski Speakman Design Associates Inc.