Investicijski fondovi

Prošli je tjedan ponovno bio u znaku Plive nakon što je islandski Actavis u utrci za njezinim preuzimanjem ponudio 795 kuna za dionicu. Islandani su time američkom konkurentu Barru, koji je svoju ponudu za preuzimanje već objavio, podigli ljestvicu za čak 52 kune, što je svojevrsno iznenađenje. Premda u postocima povećanje ponude za sedam posto nije bilo neočekivano, Pliva je vrijednost najnovijom ponudom povećana gotovo milijardu kuna, odnosno 175 milijuna dolara. Naime, prema Barrovoj aktualnoj ponudi vrijednost Plive u preuzimanju iznosila bi 13,8 milijardi kuna, a prema Actavisovoj ponudi ona trenutačno iznosi tek nešto manje od 14,8 milijardi.

Za to vrijeme u domaćoj su investitorskoj javnosti već stvorena velika očekivanja u okviru daljnjeg nadmetanja dviju strana. Dokaz tome bio je i brzi komentar Barra, koji je objavio da razmatra ponudu Actavis grupe za Plivu, najavljivajući da će ‘pravodobno odgovoriti na prikladan način, i to najkasnije do 8. rujna ove godine’. Barr je u priopćenju ponovio i da je njegovo moguće preuzimanje Plive potvrda iznimnog potencijala koji bi trebao rezultirati pozitivnim sinergijskim učincima za obje kompanije.

Nakon što je trgovanje dionicama Plive tijekom prošloga četvrtka u iščekivanju Actavisove ponude bilo obustavljeno do objave rješenja, u nastavku trgovanja (oko 14.45 sati) cijena je već tijekom istoga dana dosegnula razinu od 824 kune. Već sutradan Pliva je dosegnula i razinu od 830 kuna. Iako se ta cijena može činiti prilično visokom u odnosu na Actavisovu službenu ponudu, ona je tek 5,5% viša, što zapravo znači da investitori u daljnjem natjecanju za Plivu ne očekuju veće korake u podizanju cijene. Na tom su tragu i ocjene inozemnih analitičara. Posebno su oprezni nedavno bili analitičari koji prate Barrove poslovne rezultate, koji su u svojim osvrtima isticali sumnju u opravdanost znatnijeg podizanja cijene za Plivu s obzirom na očekivane buduće efekte sinergije dviju kompanija. Bilo kako bilo, sve će biti jasnije već tijekom ovoga tjedna, nakon što Barr očekivano povisi cjenovnu ljestvicu u natjecanju za preuzimanje Plive.

Najveći su prošlotjedni gubitnici bile dionice malih domaćih banaka. Pritom je najveći prošlotjedni gubitnik bila povlaštena dionica Sonic banke, koja je na vrijednosti izgubila 12,66% završivši tjedan na razini od 2.000 kuna. Nešto manji pad tržišne cijene zabilježile su i redovne dionice Podravske (-11,5%) te Karlovačke banke (-10,81%), a pad cijene od 9,09% zabilježila je i dionica Hrvatske poštanske banke, koja je inače u prvom polugodištu ostvarila izvrsne poslovne rezultate. Dakle, čini se da su dionice malih banaka trenutačno još uvijek precijenjene s obzirom na to da se njihova sadašnja tržišna vrijednost uglavnom temelji na špekulativnim očekivanjima da će uskoro biti preuzete.

Zahvaljujući ponajprije rastu cijene Plivine dionice, dionički je indeks Zagrebačke burze – Crobex u prethodnom tjednu porastao novih 0,9%, a tjedan je završio na dosad rekordnoj razini od 3.117,06 boda. U isto je vrijeme indeks Varaždinske burze – VIN zabilježio znatno jači porast vrijednosti (+3,18%), pa je i on prošloga petka dosegnuo povijesno najvišu vrijednost od 2.834,92 boda. Obveznički indeks Crobis lagano je korigiran (-0,14%), a tjedan je završio na razini od 102,0836 boda.

Grupa Croatia osiguranje u prvom je polugodištu ove godine ostvarila solidne poslovne rezultate. Na ime ukupnih prihoda od premija prihodovala je gotovo 1,37 milijardi kuna, odnosno 4,38% više nego u istome razdoblju lani, kad su premijski prihodi Grupe iznosili nešto više od 1,31 milijardu kuna. Pritom je Grupa ostvarila i neto dobit u iznosu od 65,15 milijuna kuna, što je bilo 9,46% više od dobiti u istom razdoblju prošle godine. Ukupni su prihodi CO grupe u promatranom razdoblju iznosili 1.833,2 milijuna kuna, a taj je iznos bio 10,1% veći u odnosu na ostvarene prihode u prvoj polovici 2005. godine, dok su ukupni rashodi u iznosu od 1.743,8 milijuna kuna bili 10,2% veći u odnosu na isto razdoblje lani. Iz toga je proizišla dobit od redovitih aktivnosti prije poreza u iznosu od 89,36 milijuna kuna, koja je bila 8,4% veća od iste dobiti ostvarene u prvom polugodištu 2005.

Operativni troškovi na razini Grupe iznosili su 420 milijuna kuna i bili su u usporedbi s istim razdobljem lani 11,9% veći. Na snažan rast troškova poslovanja po najviše su utjecali veći pribavni troškovi vezani uz povećanje osiguravateljskog portfelja te povećanje Croatijine prodajne mreže. Usprkos povećanim ulaganjima u prodajnu mrežu, udjel Croatia osiguranja prema zaračunatim premijama u segmentu neživotnih osiguranja nije znatnije rastao. U odnosu na kraj prethodne godine, Grupa je povećala i ukupna ulaganja za 2,54% na iznos od gotovo 5,33 milijardi kuna, a pritom su najviše rasla ulaganja u povezana poduzeća (+24,88%) na iznos od 297,85 milijuna kuna te ostala financijska ulaganja (+1,26%) na iznos od 3,69 milijardi kuna. U isto vrijeme značajno su porasla i potraživanja iz poslova osiguranja te reosiguranja, s 907,46 milijuna kuna koliko su iznosila na kraju prošle godine, na 1,33 milijarde kuna na kraju lipnja ove godine. Odatle je i njena aktivna u prvih šest mjeseci povećana 9,97% na iznos od 7,46 milijardi kuna, dok su kapital i rezerve Grupe u isto vrijeme povećane s 1,07 na 1,11 milijardi kuna, pa je knjigovodstvena vrijednost dionica Grupe na kraju lipnja iznosila 3.473 kune (ako se izračunaju prirođene i redovne i povlaštene dionice Grupe).

U tom smislu usporedba Croatije i ostalih regionalnih osiguravatelja pokazuje da je dionica Croatia osiguranja trenutačno fer vrednovana. No, kad bi došlo do privatizacije društva, na navedenu bi cijenu trebalo dodati i premiju stjecanja većinskog paketa dionica, koja za sigurno ne bi bila manja od 20%. Zasad se čini da država ipak ima drugačije planove, jer bi Croatia uskoro trebala biti spojena s HPB-om prema još uvijek nepoznatom modelu.

I prošli je tjedan donio daljnji rast vrijednosti udjela, osobito domaćih dioničkih fondova. Pritom je najuspješniji fond na tjednoj razini s ostvarenim prinosom od 2,3% bio Fimin Equity fond. Nešto slabiji rezultat, s porastom vrijednosti udjela od 1,65%, ostvario je dionički fond Kmečke družbe – Victoria, a dobre su tjedne rezultate ostvarila i dva uravnotežena fonda ICF Balanced te Ilirika JIE Balanced, a njihov je tjedni prinos iznosio 1,48% odnosno 1,18%. Među pet najuspješnijih fondova svrstao se i CAIB-ov fond Select Europe, čija je vrijednost udjela prošloga tjedna porasla 1,02%.

Na ljestvici najmanje uspješnih fondova prošloga su se tjedna našli uglavnom uravnoteženi i obveznički fondovi. Tako je Ersteov uravnoteženi fond – Erste Balanced zabilježio pad vrijednosti udjela od zanemarivih 0,10%, dok je obveznički fond Hypo-Alpe-Adria banke HI-Conservative u isto vrijeme zabilježio sličan pad vrijednosti udjela. I dalje najuspješniji dionički fond prema ostvarenom prinosu od početka godine jest Aureus Equity, čiji prinos u posljednjih osam mjeseci iznosi visokih 52,02%. U skupini uravnoteženih fondova najbolji rezultat odnedavno opet pripada ICF Balanced fondu (+32,82%), a njime je taj fond ponovno povratio prvu poziciju nakon što ga je prinosom bio prestigao HPB Global fond.