Makropokazatelji

Tijekom srpnja zabilježeno je povećanje ukupne industrijske proizvodnje na godišnjoj i mjesečnoj razini. Tako je prema posljednjim podacima u odnosu na srpanj 2005. godine ukupna industrijska proizvodnja zabilježila povećanje od 5,2% (na mjesečnoj razini 4%). Na rast razine proizvodnje značajno je utjecala i nešto niža prošlogodišnja baza za razliku od lipnja. Broj dana bio je jednak, a tomu je posebno pogodovala činjenica da za razliku od lipnja nije bilo drugih negativnih čimbenika (poput produljenih prazničnih vikenda). Nakon nekoliko mjeseci slabijih stopa rasta, osobito u drugom ovogodišnjem tromjesečju, treće je tromjesečje počelo povoljnim kretanjem u industriji.

Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine ukupna industrijska proizvodnja zabilježila je rast od 3,2% u usporedbi s prvih sedam mjeseci 2005. Prerađivačka industrija ostvarila je ispodprosječni rast od tek 2,8%, dok su ostale grupe djelatnosti jače rasle. Navedeni trendovi u industriji tijekom prvih sedam mjeseci ove godine potvrđuju naša očekivanja da će intenzitet rasta industrijske proizvodnje za cijelu 2006. biti nešto niži od prošlogodišnjeg, no pritom očekujemo ipak višu razinu stope rasta na godišnjoj razini od dosad zabilježenih 3,2%.

Podaci o robnoj razmjeni u srpnju bili su nešto povoljniji nego prethodnih mjeseci, uz značajan porast izvoza (19,6%) i nešto niži rast uvoza (13,5%). Pokrivenost uvoza izvozom ostala je ispod razine od 50%, ali u skladu s očekivanjima najviša je u posljednja četiri mjeseca. S obzirom na to da je pokrivenost uvoza izvozom i dalje niska, uz tek malo jači rast izvoza u odnosu uvoza (17,3% naspram 16,4% u prvih sedam mjeseci), to rezultira širenjem deficita robne razmjene, koji je i ovaj mjesec bio viši od 700 milijuna eura, a tijekom prvih sedam mjeseci već je prešao pet milijardi eura te iznosi 5,2 milijarde. Također, razvoj događaja u robnoj razmjeni otežava poziciju tekućeg računa bilance plaćanja. Podaci pokazuju da izvoz bez izvoza u proizvodnji ostalih prometnih sredstava te naftnih derivata i srovine raste sporije od uvoza bez nafte i naftnih derivata.

Stabilizacija na razini od 7,34 kune za euro

Na domaćem je tržištu nastavljeno kretanje s kraja prethodnog tjedna, kad su deprecijacijski učinci dominirali na domaću valutu. Korporativnoj potražnji pridružila se i potražnja za devizama na međubankarskom tržištu, a splasnula ponuda nakon smirivanja priljeva od turističke sezone tome je otvorila put. Tečaj se popeo tijekom tjedna i do razine od 7,37 kuna za euro na međubankarskom tržištu, iako je određena stabilizacija uspostavljena oko razine od 7,34 kune za euro. Ipak, na tržištu su i dalje vidljivi znaci nepovoljnih utjecaja na domaću valutu. Istodobno, kunska je likvidnost na domaćem tržištu visoka uz smanjenje potražnje, što pomaže smanjenju kunskih kamatnih stopa, a potiče potražnju za trezorskim zapisima Ministarstva financija i nižim prinosima.

Na međunarodnom tržištu kretanje objava tijekom tjedna izazivalo je suprotstavljene utjecaje na tečaj, no konačno je potkraj tjedna dolar uspio ojačati. Naime, objave su potvrdile da ekonomski rast u SAD-u ne usporava naglo, već se uspijeva održavati. Zbog toga i spekulacije o snižavanju kamatnih stopa koje su se pojavile na tržištu gube na snazi, jer je vjerojatnije razdoblje zadržavanja sadašnje razine kamatnih stopa dok god ne izblijede rizici od porasta inflacije. U takvim uvjetima kamatne stope u SAD-u ostavljaju određenu prednost dolaru u odnosu na druge valute, ponajprije azijske. Kod eura se ipak očekuje da kamatne stope porastu, što i u srednjem roku daje prednost euru, osobito u odnosu prema jenu.