Vinoteka

U studenome, u američka kina stiže A Good Year, film s pričom koja se odvija u vinskom podrumu Château La Canorgue, tridesetak kilometara južno od Avignona.

Velika trojka, Ridley Scott iza kamere te Albert Finney i Russell Crowe ispred nje, završili su film A Good Year (Dobra godina), visokobudžetni spektakl u kojemu se najveći dio priče odvija u vinskom podrumu Château La Canorgue, tridesetak kilometara južno od Avignona. Russell Crowe glumi Maxa Skinnera, ozbiljnoga londonskoga bankara koji nasljeđuje imanje u Francuskoj, u slavnome vinorodnom kraju doline rijeke Rhône. Kao uvjereni financijaš na nasljeđe gleda samo kao na investiciju, ali nakon dolaska u selo Bonnieux nailazi na probleme. Pravo na to lijepo imanje, sagrađeno na ruševinama stare rimske vile, polaže i podjednako lijepa Fanny koju utjelovljuje Marion Cotillard. U najavi filma ne vidi se mnogo više, a prve kritike govore o brilijantnim rolama glavnih glumaca. O samome vinu nema još ni riječi, ali vina iz doline Rhône doista imaju što reći.

Ta je regija treća po važnosti i kvaliteti vina u Francuskoj, iza Burgundije i Bordeauxa, ali kupio je vinsko imanje u Toskani, no tamo vina radi samo za sebe i svoje prijatelje.

Jedan veliki filmas ne treba film da bi uživao u vinu. Riječ je o Francisu Fordu Coppoli, redatelju serijala Kum, koji je vlasnik slavnog kalifornijskog podruma Inglenook i dobitnik priznanja za poseban doprinos vinu američkog vinskog magazina Wine Spectator 2004. godine. Coppoli je uspjeh prva dva Kuma omogućio da kupi Inglenook, ustanovljen još 1879. godine, i vratiti mu slavu koju je izgubio za vrijeme prohodnje, a oporavio se tek sredinom sedamdesetih u Coppolinim rukama.

Coppolina želja da snimi još jednu sagu, kasnije se pokazala iznimna film Apokalipsa danas, koja ga je umalo stajala gubitka Inglenooka. Kako producenti nisu mogli namknuti dovoljno novca za sve veće Coppoline zahtjeve pri snimanju, morao je dati dvorac pod hipoteku. Pri stvaranju filma, kojeg je i sam u jednom trenutku nazvao ‘katastrofom vrijednom 20 milijuna polutke, posebice Junoafričkom Republikom i Australijom. Uzgaja se mnogo i grenache, najrasprostranjenije sorta u svijetu, a podijeljeno mu je španjolsko, gdje ga nazivaju i garnacha. Crne su sorte još i cinsault i mourverde, a među bijelima prevladava viognier koji daje aromatična bijela, uglavnom mlada vina te marsanne i roussanne.

Podrum ‘glumac’ Château La Canorgue po malo je atipičan za Rhônu. Nalazi se južnije od najboljih položaja, ali poznat je po maloj proizvodnji iznimno kvalitetnih vina. Koriste se prirodne i biodinamične tehnike, nema nikakve kemijske zaštite, ni strojne obrade. Čak se i viognier ne radi kao mlado vino, nego odležava na kvascima, što znači da nema pretakanja, pa dobiva snažno tijelo, pune arome i bogatih okusa. Mali vinski podrum takvim je načinom rada postao pravi spomenik francuske vinske kulture čiji će se dio vidjeti i u filmu Dobra godina.

Reklamiran je, naime, gotovo kao stručna rasprava o razlici između uzvišenog crnog pinota, odnosno burgundac (obavezan sastojak i svakog pravog šampanjca), te Bordeauxa u čijem svakom velikom vinu ima barem dio merlota, uz cabernet sauvignon, cabernet franc i, ponegdje, još koje lokalne sorte. Crni pinot svakako je sorta koja u najboljim godinama iz najboljih podruma i njegovana rukama najvećih znalaca daje doista najveća vina na svijetu. Potvrda toga je i narudžba Richarda Dreyfussa u recentnom filmskom hitu Posejdon koji naručuje burgundac Domaine de la Romanée Conti, čija boca u brodskom restoranu stoji 5.000 dolara.

Merlot, pak, sorta je koja će uvijek dati korektno vino. Sam bordoški način proizvodnje vina potvrđuje ovu tezu. Tamo se ‘blenda’ nekoliko sorti što uvijek omogućuje da se jedna, koja je te godine lošija, ‘popravi’ većim udjelom onih kojima je vrijeme više odgovaralo. Kako se na ‘foršpanu’ za Dobru godinu ne vidi odnos likova prema vinu, valja se nadati da se neće prometnuti u svadu o tome jesu li ronske sorte poput crnih syrah, grenache, mourverdea i cinsaulta te bijeli viognier i chardonnay bolji ili lošiji od oba cabernet, sva tri pinota, sauvignona ili tko zna koje još sorte. Velika vina iz doline rijeke Rhône doista ne zaslužuju da postanu okvir za imovinski sukob. Bolje im pristaje uloga svilene oprave na prekrasnoj ženi u čijem će se skidanju uživati podjednako kao i u odličnom vinu.

Inglenook, slavni Coppolin podrum milijuna dolara, razmišljao je čak i o samoubojstvu, ali film je ipak postigao veliki umjetnički i komercijalni uspjeh pa se Coppola mogao posvetiti proizvodnji vina koja redovito dobivaju 90 ili više bodova na američkim ocjenjivanju do 100. Nekoliko kasnijih projekata opet ga je dovelo do ruba bankrota iz kojeg ga je izvukao Dracula Brama Stokera. Tim je filmom uspio i zaraditi toliko da svoje vinsko imanje poveća na 700 hektara vinograda, više od, primjerice, Kutjevačkog podruma. Tamo danas proizvodi nekoliko vinskih linija od kojih je najcjenjenija Rubicon. Ova bordoška mješavina cabernet sauvignon, merlota i cabernet franca iz 1999. godine, primjerice, u Wine Spectatoru je dobila 94 boda, a stoji stotinjak dolara za bocu.