Dobitna kombinacija za pivo: Bavarski recept i lička voda

Iako se proizvodi u skromnim količinama, Velebitsko pivo poznato je među ljubiteljima piva kao jedno od najboljih u Hrvatskoj, ali Starčeviću bi za veću proizvodnju trebala pomoć velikih pivovara.

Pivovara Ličanka najmladi je i najmanji industrijski proizvođač flaširanog piva u Hrvatskoj. No, iako je prošlogodišnja proizvodnja iznosila svega 300-njak tisuća litara, njegov proizvod, Velebitsko pivo, uglavnom je, zahvaljujući usmenoj predaji, među ljubiteljima piva poznato kao jedno od najkvalitetnijih hrvatskih piva.

Velebitsko pivo proizvodi se prema starome bavarskom receptu, koji datira još iz 1516. godine, a u ličko ga je Gornje Pazarište donio Karlo Starčević prije devet godina, nakon odluke da se s obitelji vrati s rada u Njemačkoj i pokrene proizvodnju piva u rodnome mjestu.

Kad se 1997. godine vraćao iz Njemačke, Karlo Starčević imao je 46 godina, nešto poduzetničkog iskustva u djelatnosti procjene tehnike i energetike, solidan uštedeni kapital te savjet prijatelja Čeha da u Hrvatskoj proizvodi pivo.

• Cijeloga života radio sam ono što drugi nisu – kratko objašnjava Karlo Starčević zašto je poslušao savjet prijatelja Čeha i u Lici sagrađio pivovaru srednje veličine. U pivovari u Donjem Pazarištu, osim obitelji Starčević, još je sedmero zaposlenih u jednoj smjeni, a razmišlja se o uvođenju i druge smjene radi proširenja proizvodnje.

Početni kapital i ulog u gradnju pivovare Ličanka bio je oko tri i pol milijuna njemačkih maraka, da bi na kraju vrijednost pivovare premašila pet milijuna njemačkih maraka. Danas Starčević smatra da je vrijednost pivovare na tržištu četverostruka. Obitelj Starčević svake godine investira i u proizvodnju i u vozni park i ambalažu. Prošle godine proizveli su tristo tisuća litara piva, što nije dovoljno da bi se pokrilo cijelo hrvatsko tržište, pa planiraju ove godine proizvesti milijun litara piva kako bi zadovoljili potrebe potrošača za Velebitskim pivom.

Da je kvaliteta Velebitskog piva neosporna, dokazuju i rezultati ispitivanja rađeni na uzorcima brojnih europskih vrsta piva bez znanja pivovara i proizvođača, a Velebitsko pivo je proizvod koji je dobio visoku ocjenu i priznanje timova s Oxfordskog sveučilišta i sveučilišta Wehina Stephan pokraj Münchena, koji stavljaju Velebitsko pivo u sam vrh kvalitete.

Velebitsko pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, bez ikakvih dodataka. Voda je glavni dio napitka. Voda s izvora Ričina iznimne je kvalitete i dugo ne mijenja svojstva.

Četiri glavna sastojka piva su, dakle, voda, ječam, hmelj i kvasac. Ječam je glavna sirovina, a hmelj je dodatak pivu. On je prirodni konzervans koji apsorbira dobar dio štetnih bjelančevina i tako pivo čini stabilnim. Hmelj pivu daje ugodan miris i arome. U Križevcima se proizvodi tek mala količina hmelja, pa se hmelj za proizvodnju Velebitskog piva uvozi iz Češke. Za svijetlo pivo ječam se dobavlja iz Gradiške, a za tamno uvozi iz inozemstva.

• U Lici se može uzgajati ječam, ali nitko ga ne želi proizvoditi pa se i on uvozi, što naravno nije dobro. Uopće, upitna je daljnja proizvodnja žitarica. U ovih osam godina odustao sam od uzgoja ječma. Odazvala su se svega dvojica zainteresiranih s 9 hektara sjeverne površine. A nama treba 150 hektara sjeverne površine svake četiri godine – žali se Karlo Starčević.

Pivovara Ličanka nedavno je počela proizvoditi novu vrstu ‘out’ piva. Riječ je o crvenom pivu, jednom takve vrste u Hrvatskoj, pod imenom Kasačko pivo, a proizvodi se prema recepturi iz okolice Düsseldorfa. Zanimljivo je da se za proizvodnju piva dodaje kvasac gornjeg vrenja. Taj novi brand pivovare Ličanka, Kasačko pivo, ime je dobio prije od šale nego što bi pripadao proizvodu – upućuje nas Starčević.

Pivovari Ličanka trenutačno je cilj zadržati kvalitetu proizvodnje, a samu proizvodnju povećati za sto posto. Trenutačno nije u mogućnosti izvoziti Velebitsko pivo, ali ima doista upita iz Kanade i Australije. Prije dvije godine kanadsko Ministarstvo trgovine i zdravstva potvrdilo je da proizvod Ličanke zadovoljava njihove standarde. Izvoz u Kanadu bio bi približno trideset do četrdeset tisuća boca na mjesec.

• Dobro bi nam došla pomoć i suradnja ‘velikih’. Ali, to je nažalost rijetko. Ljudi se ponašaju bahato. A svima bi nam, neovisno o tome jesmo li veliki ili mali, znanje itekako dobro došlo – kaže Starčević.