Tehnološki park Varaždin

O isplativosti Slobodne zone dovoljno govori podatak da se ukupno ulaganje, kojim je otvoreno 1.000 radnih mjesta, vratilo u roku šest mjeseci – sa zadovoljstvom ističe gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok. Tri varaždinske gospodarske zone, podignute u posljednje dvije godine, počele su ubirati predviđeni profit, što danas osjeća cijeli grad. U očekivanju ovogodišnjeg Festivala grada i gradskih šetača, jedinstvenog Špansirfesta, grad je sav procvjetao – gospodarski i doslovno: na svim stupovima javne rasvjete, ali i na svim prozorima, postavljene su košare s bujnim, njegovanom cvijećem. Ali tri gospodarske zone koje već rade samo su poticaj za razvoj, jer Varaždin je nedavno ugovorio i najveću hrvatsku greenfield investiciju, Biotehnološki park, i time dokazao da je, kao nekadašnja prijestolnica, i danas prva konkurencija Zagrebu u privlačenju velikih projekata i visoke tehnologije.

Zakonske pretpostavke na kojima se temelji razvoj Varaždina su Zakon o slobodnim zonama i poticanje stranog ulaganja, izjavljuje Radimir Čačić, župan Varaždinske županije. Isto-dobno, prepreke su bile potpuni nedostatak bilo kakve promišljene politike koja bi olakšala opremanje zemljišta infrastrukturom, osobito energetskom.

• Stranim investitorima bilo je vrlo teško objasniti da trebaju platiti dio troška postavljanja trafostanica, a zatim ih prepustiti HEP-u – objašnjava Čačić. – Ulagači su bili spremni platiti isporučenu električnu energiju, ali ne i instalacije. A HEP naplaćuje svoju infrastrukturu kao da još nismo izašli iz socijalizma.

Pretpostavka ulaganja u Varaždin bilo je ipak definiranje vlasničkih odnosa i jasno postavljanje vlasničke infrastrukture, naglašava Čačić.

No strane tvrtke ne dolaze same i popunjenost Slobodne zone velikim izvoznicima rezultat je ulaganja u promidžbu Varaždina na sajmovima i u inozemstvu. Iako ističe da ne mogu biti zadovoljni stopom nezaposlenosti od 15 posto, Radimir Čačić predviđa da će za deset godina Varaždin biti najveći izvoznik Jugoistočne Europе po stanovniku.

Jedno od jamstava svakako je i Biotehnološki park, koji bi mogao snažno unaprijediti konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, što je procijenila i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja.

• Slovenci su zinuli kad su čuli da mi namjeravamo graditi biotehnološki park – prisjeća se gradonačelnik Čehok – jer imaju jaču farmaceutsku industriju od nas, a biotehnološkog parka nema od Beča do Atene. Nama pak biotehnološki park odgovara iz više razloga: koristit će se zemljište, počet će se graditi – jer ovim ugovorom mi smo sljedećih šest do sedam godina središte građevinskih aktivnosti – i zaposliti ćemo oko 5.000 mladih inženjera.

No, ugovaranje biotehnološkog parka svojevrsna je zaslužena nagrada za uspješnu realizaciju dosadašnjih velikih varaždinskih gospodarskih projekta – Slobodne zone Varaždin.

Razvojna agencija North (DAN) regionalna je razvojna agencija, čiji je koncept razvoj poduzetničkih inkubatora i impulsnih centara u četiri sjeverne županije – Varaždinskoj, Koprivničkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj. Varaždin bi se specijalizirao za informatiku i biotehnologiju, Koprivnica za prehrambenu industriju, Bjelovar za mehanotehniku, a Virovitica za drvoprerađivačku industriju.

Druga je razvojna Agencija za razvoj Varaždinske županije (AZRA). – Izradili smo Smjernice razvoja turizma za županiju, a pripremamo Plan razvoja turizma za područje Ivanca – objašnjava voditeljica Andrea Vugrinović.- Marketinški pratimo i Festival lepoglavske čipke, a izrađujemo i projekte za pretpristupne fondove EU i dosad smo ih izradili petnaestak. AZRA je izradila projekt osnivanja poljoprivrednih zadruga u Vidovcu, a sudjeluje i na županijskom projektu okupljanja poljoprivrednog zemljišta.

Poduzetničke zone Jalkovec i Tehnološkog parka, pa gradonačelnik Čehok potvrđuje kako je Tehnološki park u promidžbenom smislu bio pretpostavka za ugovaranje Biotehnološkog: – Nije nam sada više nužno tražiti ulaganja u proizvodnju koja će zapošljavati velik broj radnika, već trebamo razmišljati o perspektivnim granama i uslugama. A biotehnologija je trenutačno jedna od najperspektivnijih, visokosofisticiranih industrijskih grana.

Nagli razvoj Varaždina počeo je 2001. godine – uočavanjem nedostataka. Grad je okupio grupu eksperata koji su trebali oblikovati strategiju razvoja. Bitni nedostatak, uočeno je tada, bila je dosta nepovoljna industrijska struktura, s više od 20 posto tekstilne, kožarske i obućarske industrije.

• Prioritet nam je bio potaknuti rast industrijskih grana koje donose veću dodanu vrijednost. U pet godina sveli smo udjel tih industrija na manje od pet posto – objašnjava Čehok. – U dvije velike zone privlačili smo grane koje su trebale apsorbirati radnu snagu koja je ostala bez posla u Varteksu i kožarskoj industriji. Nešto se radne snage i prekvalificiralo, ali opet smo im trebali osigurati drugo zaposlenje. Strateška je odluka, dakle, bila dovesti metalsku i strojnu industriju, pa i potaknuti kožarstvo i tekstil. Ali umjesto odjeće, kožari i tekstilci da…

U varaždinskom pogonu njemačke tvrtke Zrinski Tehnologija mikronskom se preciznošću izrađuju metalni zglobni implantati, dijelovi za teleskope, kućišta za satove, dijelovi za sjedala zrakoplova ili pak za strojeve za obradu metala. Rade za Siemens, Lufthansa, NASU, America Airlines… Glodanje metala u komorama potpuno je kompjutorizirano, dimenzije metalnih dijelova programiraju se, a nakon toga je zadatak tehničara koji prate obradu metala samo izmjena metalnih poluga u glodalici. Svaki izrađeni metalni dio kompjutorski se precizno mjeri u prostoriji sa stalnom temperaturom.

U početku rada tvornice, nekoliko je radnika naučilo raditi u pogonima tvornice Zrinski u Njemačkoj, kako bi kasnije mogli znanje prenijeti kolegama. Ivan Milovec je strojbravar, koji je u Zrinski prešao iz HŽ-a i sve što je potrebno za rad u Zrinskom naučio je u varaždinskom pogonu.

• Radimo s 25 radnika u tri smjene, a plan je udvostručiti broj zaposlenih – kaže direktorica Ines Lukman. – O primanjima dovoljno govori podatak da je početnička plaća 6.000 kuna, a radnici imaju i topli obrok, božićnice i zakonski određen broj dana godišnjeg odmora.

Kao što kaže Josip Kolarević, direktor tvrtke Strela, kojoj je Zrinski Tehnologija partner pri izradi metalnih dijelova za plastičnu stolariju, neki narodi uopće ne znaju raditi s metalom, primjerice Portugalci. Ali Hrvati su među najboljim metalcima na svijetu! Na oglasnoj ploči na ulazu u tvorničku halu stoji nedavno pristiglo pismo koje je vlasnik Željko Zrinski uputio zaposlenicima hrvatskog pogona svoje tvrtke, koje svakako djeluje motivirajuće: vlasnik Željko Zrinski prenosi radnicima zahvalu i pozdrave zbog uredne i točne isporuke narudžbe koju im šalje partner – American Airlines.

Vjerojatno jednako motivirajuće na radnike tvrtke BHS Corrugated djeluje zrcalo koje ih dočekuje na ulazu u tvrtku. Ispod zrcala, naime, piše: ‘Danas sam ja odgovoran za kvalitetu’. Na suprotnom zidu razglednice sa svih strana svijeta – Chicago, Kyoto, Toronto, Bruge…

• Te nam razglednice šalju naši montažeri koji putuju kako bi strojeve koje isporučujemo montirali kod naših kupaca – objašnjava direktor Ante Beljan. Tvrtka BHS Corrugated ima sjedište u Njemačkoj i također je svjetski poznati proizvođač strojeva za izradu valovitog kartona. Iz pogona u Slobodnoj zoni u Varaždinu trenutačno izvoze strojeve u vrijednosti 10 milijuna eura godišnje, za što 130 radnika radi prema potrebi i u dvije smjene. Većinom su to strojari i elektrotehničari školovani u Varaždinu, kojima je znanje stečeno u školi bilo solidna osnova za rad u BHS-u. Mario Malčec je računarski tehničar, kojemu je posao u BHS-u prvo zaposlenje, a upravo se priprema na put u Finsku s ekipom koja će montirati stroj koji upravo završavaju.

• Naši su inženjeri već počeli sami pronalaziti rješenja koja se mogu primijeniti na strojeve za izradu valovitog kartona, pa uskoro nećemo samo montirati već i konstruirati strojeve – objašnjava Ante Beljan. – Sljedeća razvojna faza mogla bi biti proizvodnja strojeva za izradu papira. Sirovina za strojeve koji proizvode valoviti karton je, naime, papirna traka, a nju proizvode ‘papir-mašine’, strojevi kojima je sirovina drvena masa. Nastavimo li se razvijati, možda ćemo jednom i mi ovdje proizvoditi takve ‘papir-mašine’.

U Slobodnoj zoni, u austrijskoj tvrtki Boxmark, šiju kožne navlake za autoindustriju, što osigurava nešto višu plaću i veću dobit.

Kada su gradski čelnici utvrdili strategiju razvoja i dogovorili lokacije, krenuli su tražiti investitora. Dakako, ponijeli su i dokumente o otkupljenom zemljištu, srednjim vlasničkim odnosima i podatke o obrazovnoj strukturi radne snage u Varaždinu, s popisom gospodarskih grana koje bi ovdje mogle naći odgovarajuću radnu snagu. Kao što kaže Čehok, bilo bi suludo sve to trpati u grad, pa su Varaždinska županija i susjedna općina Trnovec Bartolomečki osnovali tvrtku Slobodna zona, na čijem je čelu bio tadašnji vijećnik Slobodan Mikac, danas pomoćnik ministra gospodarstva u Upravi za poticanje ulaganja i izvoz.

• Razmiljeli smo se po svijetu, od Njemačke, Skandinavije, Francuske i Italije do Austrije – priča Čehok. Samo traženje investitora potrajalo je tri godine. Prva je došla tvrtka BHS Corrugated, vodeći svjetski proizvođač strojeva za izradu valovitog kartona. Upravo su se vraćali s neuspjelih pregovora u Slavonskom Brodu, kad ih je jedan prijatelj uputio da zastanu u Varaždinu – pripovijeda Čehok. Ključni im je činitelj bila radna snaga. Željeli su zaposlititi petero ljudi i pozvati ih u Njemačku da provjeru mogu li postići njihovu normu i bili su spremni ući u investiciju pokaže li se da će otvaranje pogona u Hrvatskoj predstavljati manji rizik nego na drugim lokacijama. Radnicima su dali šest mjeseci da dostignu njihovu normu – naši su se postigli za tri mjeseca! Dakako, podigli su tvornicu, a sada grade već treću zgradu.

Potpuna izgradnja svih proizvodnih kapaciteta u Zoni više nema prazne parcele i trenutačno je ovdje zaposleno 1.600 ljudi – kaže Jasmina Novak, zamjenica direktora Slobodne zone Varaždin. – Prema planu, do 2008. godine u Slobodnoj zoni zaposlit će se do 3.400 ljudi, što će nezaposlenost u Varaždinu sniziti ispod europskog prosjeka.

Dosad je u Zoni uloženo oko 50 milijuna eura. Najveći investitor je austrijska tvrtka Boxmark Leather, jedan od najvećih proizvođača kožnih sjedišta za vodeće svjetske proizvođače automobila (BMW, Audi, Mitsubishi, Porsche i dr.), aviona (Airbus) i namještaja (Rolf Benz), koja planira zaposlit 2.500 radnika. Najveći domaći ulagač u Slobodnoj zoni Varaždin je tvrtka Gumimpex-GRP d.o.o., koja namjerava uz 140 radnika, u novim pogonima za proizvodnju gumenih cijevi za američko i EU tržište, zaposlit će još stotinjak inženjera i tehničara.

Kao što kaže Jasmina Novak, s obzirom na to da je jedina velika realizirana greenfield investicija u Hrvatskoj, Slobodna zona Varaždin postala je prepoznatljivi brand koji i dalje privlači ulagače i znatiželjnice koji bi željeli poslovati sa Zonom ili pak primijeniti njen model uspješnosti i know howa.

Istodobno sa Slobodnom zonom Varaždin, počela se graditi zona malog poduzetništva Jalovec, namijenjena manjim poduzetnicima i kooperantima, za čiju je organizaciju, kao zamjenik gradonačelnika, bio zadužen Tomislav Bogović, danas savjetnik za lokalnu samoupravu. Tomislav Bogović kaže da kroz zonu dnevno prođe 100 kamiona.

Treci gospodarski punkt je Tehnološki park, u kojemu je trenutačno 31 poduzeće, čije troškove subvencionira Grad – u prvoj godini 100 posto, a svake sljedeće godine tvrtke same pokrivaju 30 posto više troškova. Nakon pet godina u ‘inkubatoru’, mnoge će od njih biti dovoljno jake da samostalno pokrenu proizvodnju. Trenutačno je u Tehnološkom parku 90 zaposlenih.

Varaždin je svoje metalce zaposlio, a ostalim gradovima koji bi željeli slijediti njegov primjer Čehok poručuje da Hrvatskoj ne treba 100 slobodnih zona, kao što se najavljuje, već 20 centara koji će voditi Hrvatsku naprijed.

• Slobodne zone ne trebaju manjim mjestima, gdje radne snage nema – kaže Čehok. – Treba nam nekoliko dobrih zona u okolici Zagreba, u Sisku, Karlovcu, Koprivnici i Varaždinu, što se može postići ulaganjima od 400 milijuna kuna. I dakako, potrebna je veća koordinacija državnih tijela i aktivnost na sajmovima, kamo bi ministri trebali voditi gradonačelnike.