Ina ne želi svoj udjel prodati sadašnjem većinskom vlasniku

Grad Zagreb ovoga je mjeseca počeo plaćati najamninu za Muzej suvremene umjetnosti u iznosu od 4.392 eura mjesečno, a od sljedeće će godine morati plaćati gotovo dvostruko veću svotu, čak 8.784 eura. Naime, pravomoćnom sudskom odlukom nasljednica grofa Kulmera, Barbara Kulmer, dobila je povrat zgrade muzeja u Opatičkoj ulici oduzete za vrijeme komunističke vladavine, pa je Grad morao potpisati ugovor o zakupu s novom vlasnicom. Grad se također obvezao platiti i najamnine od 25. studenoga prošle godine, za što će jednokratno isplatiti 35.868 eura. Inače, Barbara Kulmer vodi više sudskih sporova za povrat imovine, a među ostalim je zatražila dvorac što ga je nanovo dao sagraditi Ivica Todorić.

Ovog se ljeta obnovlja i zgrada Ministarstva financija u zagrebačkoj Katančićevoj ulici. S obzirom na to da je riječ o zaštićenom spomeniku kulture, radovi su zahtjevniji i dugotrajniji. U zgradu se nije ulagalo već godinama, pa se sada radi na nekoliko projekata. Tako se obnavlja krovništvo koje prokišnjava, fasada koja je ruinirana zbog vlage, a u planu je obnova dvorišta i provođenje instalacija preko dvorišta. Novac za radove dio je pročeljske stavke Ministarstva financija za ovu godinu, ali nismo uspjeli doznati o kojem je iznosu riječ.

Turisti koji ljetuju na Jadranu ostaju bez imovine uglavnom na javnim mjestima, a najčešće na plažama, u lokalima i kampovima. U MUP-u kažu da prema njihovim operativnim saznanjima kradljivci iz drugih zemalja vrlo često u vrijeme turističke sezone dolaze u Hrvatsku kako bi se bavili svojim zanatom, među kojima je najviše državljanina Bosne i Hercegovine. Ove godine uhvaćeno ih je 40 ak, a nakon njih turiste najviše volje ‘pelješću’ Mađari, Rumunji i Bugari. Prošle godine u Hrvatskoj krada je prijavilo 148 stranaca, a u prvih sedam mjeseci ove godine njih 90. S time da valja uzeti u obzir kako broj pljački svake godine raste u kolovozu, kad na Jadran dolaze turisti ‘dubljeg džepa’. U Istarskoj je županiji do ove sezone bilo najviše prijavljenih krađa, gotovo triput više nego u ostalima, dok ove godine Istra do srpnja bila je pad krada za nekih 0,9 posto, iako ih je na tom području i dalje najviše. Prošle godine, od lipnja do kolovoza, u Istri su prijavljene 1.193 krade, a u prvih sedam mjeseci ove godine 1.064. Porast krada bilježi Splitsko-dalmatinska županija koja ih je prošle godine u sezone imala 552, a ove čak 889, ne računajući kolovoz. Najviše krada ima na području Makarske rivijere. Najveći porast krada bilježi Primorsko-goranska županija, i to za nekih 12 posto. Prošle godine na tom je području zabilježeno 346 krada tijekom ljeta, a ove godine do srpnja 511. Osim Istre, manje krađa ove godine ima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i to čak 24,6 posto nego lani, a i Zadarska bilježi četiri posto manje prijavljenih krađa. S obzirom na površinu i broj turista, najmanje krađa ima u Šibensko-kninskoj županiji.

U MUP-u naglašavaju da je s obzirom na broj krada prema stranim državljanima Hrvatska mnogo sigurnija zemlja od mnogih turističkih destinacija u Europi. Većina svjetski atraktivnih turističkih destinacija ima opasne zone koje turisti izbjegavaju, dok na Jadranu stranci još mogu biti relativno bezbrižni.

Prema najavama predstavnika većinskih vlasnika dubrovačkog hotela Belvedere, u rujnu bi konačno trebali početi pregovori o sudbini objekta koji se od 1991. godine nije obnavljao, a nalazi se na najboljoj lokaciji u Dubrovniku. Hotel je privukao pažnju velikih hotelskih lanaca, Kempinskog i Hyatta, no o tome tko će preuzeti tu investiciju od minimalno 50 milijuna eura odlučit će poduzetnik Zvonko Stojević, koji stoji iza londonske kompanije Cleostone. Ona je od Dom fonda 2001. godine za 21 milijun kuna kupila većinski paket dionica i time više od 50 posto udjela u hotelu, dok je drugi većinski vlasnik, s 33 posto udjela, Ina. Već se godinama turistički stručnjaci pitaju koji je Inin interes u tom projektu i zašto ne prodaje svoje dionice, no, kako doznajemo od njenog glasnogovornika Bojana Vineka, Ina ne odustaje od svog udjela dok sve karte ne budu na stolu, odnosno dok na vidjelo ne izadu namjere većinskog vlasnika.

Neki mediji tvrde da Stojević ima određenih problema s britanskim poreznim sustavom pa nema kredibilitet u bankama koje bi trebale financirati obnovu, a u Ini ne poriču da bi to mogao biti uzrok problema u međusobnoj komunikaciji. Prema riječima predsjednika Uprave Belvedere Luke Radovića, koji se na mjestu direktora nalazi od njegova otvaranja 1985. godine, da bi se objekt obnovio bit će potrebno kompletno srušiti građevinu zbog ograničene kvadrature soba. Odluka se donosi već dvije godine, a tek je u izradi idejni projekt od čijeg je financiranja Ina odustala. Vinek tvrdi da Ina želi u Dubrovnik vratiti turističku meku i da je prije dva mjeseca osnovana radna skupina koja će se baviti pitanjem Belvedere.

• Nemamo ambicija prodavati dionice niti taj projekt prenamijeniti, no nemamo niti komunikaciju s većinskim vlasnikom – tvrdi Vinek.

U Virovitiči je otvorena Poduzetnička zona II, ukupne površine 6,8 hektara, namijenjena razvoju malog i srednjeg poduzetništva, u što su Grad Virovitiča i Ministarstvo gospodarstva uložili 7 milijuna kuna. Prodano je svih 20 parcela. Poduzetnička zona II nema svoju upravu, pa je zasad u nadležnosti gradske uprave, gdje brigu o njezinom poslovanju vodi supruga ministra Kirina, Sanja Kirin, viša referentica za gospodarstvo i razvoj poduzetništva u Uredu za gospodarstvo Grada Virovitiča.

• Uskoro ćemo otvoriti i Poduzetničku zonu III, u kojoj je od 51 parcele već rezervirano njih dvadesetak. Inače, urbanističkim planom predviđena je gradnja 8 poduzetničkih zona – kaže Sanja Kirin.

Više od polovine ispitanika u prošlotjednoj Liderovoj web anketi, njih 56 posto, odgovorilo je da ulaže u investicijske fondove. Naime, na pitanje ‘Ulažete li u investicijske fondove?’ 20 posto ispitanika odgovorilo je da ulaže u jedan, dok je 36 posto ispitanika odgovorilo da ulaže u više investicijskih fondova. Isti postotak ispitanika (36 posto) odgovorio je, međutim, da ne ulaže u investicijske fondove jer za to nema novca. Ipak, fond menadžere može ohrabriti činjenica da se samo 8 posto ispitanika odlučilo za odgovor ‘Ne ulažem, jer u njih nemam povjerenja.’