Home / Poslovna scena / Lik i djelo

Lik i djelo

Tek što je službeno preuzeo dužnost, novi američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert A. Bradtke praktično je odmah u prvom tjednu srpnja oputovao u Dubrovnik na Croatian summit. Usporedno s tim, u prvih desetak dana svojega veleposlaničkog mandata obišao je i ostale relevantne punktove u Hrvatskoj, od Teslinog spomen-doma u Lici, pa sve do Vukovarsko-srijemske županije. Prije odlaska na ljetni odmor veleposlanik Bradtke susreo se s predstavnicima ovdašnjih svjetovnih i crkvenih vlasti. Svoj diplomatski mandat, međutim, kani uistinu početi tek od jeseni.

Da je aktivan, svestran i da razumije zbivanja u Hrvatskoj i regiji, svjedoči njegova profesionalna biografija. Diplomat od karijere sa zavidnim ugledom u američkom ministarstvu vanjskih poslova, Bradtke u Hrvatsku dolazi s mješta zamjenika pomoćnika šefa State Departmanta za europska i euroazijska pitanja. U svojoj tridesetak godina bogatoj karijeri radio je i u posebnom uredu State Departmanta za istočnu Europu. Tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća služio je i u diplomatskim misijama od Moskve do Bonna; iskustvo iz toga razdoblja nesumnjivo mu je pomoglo u razumijevanju načina na koji su funkcionirala neslobodna, totalitarna društva s onu stranu Berlinskoga zida.

Da novi američki veleposlanik ima diplomatski razvijen osjećaj za prostor i vrijeme u kojem djeluje, potvrđuje i to da je gotovo odmah nakon predaje vjerodajnica obišao Vukovar, položio vijenac na stratištu Domovinskog rata na Ovčari, susreo se s tamošnjim gradonačelnikom Tomislavom Šotom i obišao poslovnu zonu i luku na Dunavu. Pravi izdanak američke diplomatske škole, Bradtke se u međuvremenu nije propustio susresti i s poglavarom najveće vjerske zajednice u Hrvata, kardinalom Josipom Bozanićem.

Prije tridesetak godina Robert Bradtke upravo je u Zagrebu odradio jedan od svojih prvih diplomatskih poslova. U diplomatsku misiju u Zagreb dolazi drugi put 2006., sada kao šef veleposlanstva. U Zagreb je poslan u politički važnom trenutku – kada Hrvatska pregovara s EU, a hoće i pozivnicu za članstvo u najvitalnijoj vojnoj asocijaciji današnjice – NATO-u. Petnaestak godina od stjecanja nezavisnosti Hrvatska je zemlja demokratskog profila, koja njeguje tržišne vrijednosti i poduzima reforme da se što prije suoči s izazovima modernog doba.

Međutim, dogodilo se 11. rujna 2001. da se pokaže sva težina tzv. eshatološkog terorizma i strast za uništavanjem koju je promovirao Bin Laden. Zadaća novog američkog veleposlanika u Zagrebu je voditi računa i o sposobnosti Hrvatske da se suoči s potencijalnim terorističkim prijetnjama te njenoj spremnosti na suradnju sa SAD-om.

Dolazak novog veleposlanika u Zagreb bez sumnje valja iščitati i u svjetlu zaokreta Bushove administracije na vanjskom planu. Od negdašnje jednostrane Bushove doktrine – ‘prvo udari pa onda pregovaraj’, državna tajnica Condoleezza Rice zaokreće postupno prema međunarodnoj suradnji. U očajničkoj potrazi za snažnim saveznicima s kojima bi podijelila teret iračkoga rata, Rice zagovara pragmatizam potpuno zanemarujući ideologiju i moraliziranje Bushova ratnoga kabineta na čelu s Cheneyjem.

Otkad je na čelu State Departmenta, Condoleezza Rice uspjela je uvjeriti Georgea Busha da odustane od svojega stila oslanjanja na instinkt, bez obzira na geopolitičku realnost. Iako je predsjednik Bush svojedobno najavljivao da će se maksimalno usredotočiti na unutarnju politiku, a izbjegavati klinotonovsko prekomjerno angažiranje na međunarodnoj sceni, upravo mu se vanjska politika vraća kao bumerang. Borba protiv Al-Qaide i rat u Iraku gotovo su potpuno iscrpili Bushove suradnike; sve manje je kreativne energije za strateški pristup krizi na Srednjem istoku, odnosno nuklearnim izazovima iz Irana i Ševerne Koreje. Umjesto kaubojskoga modusa, američka državna tajnica Rice izabrala je realizam; odlučila se za suradnju, jača postojeće veze, traži nove saveznike, riječju, hoće vratiti vjerodostojnost Washingtona u međunarodnoj zajednici.

Veleposlanik Robert Bradtke, dakle, kao profesionalni diplomat s političkim iskustvom, poslan je u Hrvatsku da ojača već postojeće savezništvo sa službenim Zagrebom i time posredno vratiti Americi ugled koji je sve donedavno bio neupitan na prostorima srednje i istočne Europe.

Hladnjeli zbog oštre Predsjednikove retorike protivne sudjelovanju Hrvatske u američkoj invaziji u Iraku, ali i zbog već famoznoga članka 98. Rimskog statuta. Tenzije su s vremenom prevladane, postignut je kompromis: vod hrvatske vojne policije poslan je u Afganistan, a metode tzv. meke diplomacije poput liječenja iračke djece u Zagrebu također su urodile plodom. Amerika je ocijenila da su odnosi s Hrvatskom krenuli uzlaznom putanjom.

Članak 98. Rimskoga statuta o neizručenju američkih državljana stalnom Međunarodnom kaznom sudu (ICTY) u Haagu sve je manje kamen spoticanja u odnosima dviju zemalja. Potvrdio je to minulih dana i izrijekom sam veleposlanik Bradtke.

Sjedinjene Države, s druge strane, i dalje inzistiraju na snažnoj suradnji Zagreba s Haaškim predsjednik Bill Clinton imenovao izvršnim tajnikom američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Potkraj devedesetih godina prošlog stoljeća Bradtke se bavio sigurnosnim izazovima na globalnom planu te izgradnjom europske sigurnosne arhitekture, i to kroz kišobran NATO-a. U razdoblju nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji i NATO-ovih udara na Kosovu, odnosno Srbiju, NATO je prvi put otvorio vrata zemljama iza željezne zavjese; u članstvo su primljene Češka, Mađarska i Poljska. U to je vrijeme Amerika definitivno prepoznala da sovjetski blok i komunizam prestaju biti prijetnja američkim interesima. Terorizam inspiriran vjerskim fanatizmom nova je prijetnja SAD-u i svijetu u trećem tisućljeću. Clintonova administracija je zapravo prepoznala opasnost koju nosi mreža ekstremista okupljenih oko Osame bin Ladena.